• Live stream Elipso
    #Sisak #Elipso #centri #industrijskazona
    Live stream Elipso #Sisak #Elipso #centri #industrijskazona
    Sona erdi 1080p
    0
    Live video route66 · Live replay
    0 Yorumlar 0 paylaşımlar 9 Görüntülemeler
  • Hrvatska postaje smetlište EU-a


    U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki požar u nekom skladištu prepunom otpada, čijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. Čak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj počinju se pitati kako je moguće da se tako često događaju požari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo.


    Nema čovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina proučavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to državni plan kojim su isplanirali pretjerane sječe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime državnih poticaja isplaćivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaćali iz svojih džepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio državni plan, a u državnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge.


    Lažirana studija Kaštijuna
    Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da većina njih nema ni onu osnovnu važeću studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno lažiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priču da će raditi energiju, pa će to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaže taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad.


    Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veći 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviđeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša država zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaže, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeće i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zarađujemo. Gdje je tu računica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve službeni dokumenti. Sve je to smeće za oporabu, dakle mi ćemo iz njega raditi energiju, to je bit.


    Opširnije: 👇
    https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
    Hrvatska postaje smetlište EU-a U posljednje vrijeme gotovo da nema tjedna ili mjeseca u kojem ne izbije ‘neobjašnjivo’ veliki požar u nekom skladištu prepunom otpada, čijim izgaranjem u zrak dospijevaju opasne kemikalije. Čak i oni koje ne zanima problematika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj počinju se pitati kako je moguće da se tako često događaju požari u tim velikim halama. I, da, nemojmo smetnuti s uma da su ta odlagališta mahom u privatnom vlasništvu. Pa dok tako izgaraju nagomilana plastika, gume i ostali opasni otpad, mediji i javnost su zainteresirani i sve prate, no kad se ugasi vatra, onda svi zaborave da je tu išta gorilo. Nema čovjeka koji nije vidio koliko je opustošeno šuma kod nas. U Zelenom odredu smo osam godina proučavali i prijavljivali ta pustošenja te nedvojbeno ustanovili da je to državni plan kojim su isplanirali pretjerane sječe u papirima i dokumentima. Nakon toga su pogodovali privatnim poduzetnicima da oni iz drvne mase proizvode energiju, a tim privatnicima su u ime državnih poticaja isplaćivani još i poticaji za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije, što smo mi plaćali iz svojih džepova. Nakon svega, rezultat je katastrofalan. Tijekom deset godina su opustošili preko 100.000 hektara šuma, napravili manjak drvne mase od 20 milijuna kubika, vrijednih 1 milijardu eura. I to je sve tako prolazilo jer je to bio državni plan, a u državnom planu svi su unutra i svi pokrivaju jedni druge. Lažirana studija Kaštijuna Kad slušamo planove i programe, to je 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, to su pretovarni centri, spalionice… A interesantno je s regionalnim centrima to da većina njih nema ni onu osnovnu važeću studiju utjecaja na okoliš. Prvi je deponij Kaštijun kod Pule, koji ima kompletno lažiranu studiju utjecaja na okoliš. Naravno da se kod gospodarenja otpadom postavlja pitanje kuda sa tim svim otpadom. Pa su nam prodali priču da će raditi energiju, pa će to biti toplina, pa struja… Došli smo u situaciju da je danas cijela Hrvatska doslovno zatrpana otpadom. U Hrvatsku se zakapa otpad, kupuju se i napuštene tvornice pa se tamo odlaže taj otpad. A nagradno pitanje je – otkud toliki otpad. Naime, 2013. godine odobren je uvoz miješanog komunalnog otpada iz EU-a. Dakle, od 2014. do 2021. je rastao uvoz otpada u Hrvatsku. Tako je uvoz otpada 2021. godine bio veći 360 puta nego 2014. To je 36.000 posto. Gorivo iz otpada (RDF) najviše uvozimo iz Austrije, Italije i Slovenije. I to je predviđeno za spaljivanje. Neka nam netko objasni logiku stvari – ako se naša država zaklinje i stalno spominje da Europa ima moderne spalionice, da je sve turbo sigurno, da je sve divno i krasno, i proizvodi energiju, neka nam netko kaže, npr. zašto bi jedan Slovenac dao nama svoje smeće i platio da mi od njega proizvodimo energiju i formalno zarađujemo. Gdje je tu računica, logika? Izvor ovih podataka je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. To su sve službeni dokumenti. Sve je to smeće za oporabu, dakle mi ćemo iz njega raditi energiju, to je bit. Opširnije: 👇 https://green-squad.org/hrvatska-je-zatrpana-otpadom-postajemo-smetliste-eu-a/
    Angry
    Like
    Sad
    5
    0 Yorumlar 0 paylaşımlar 865 Görüntülemeler
  • 1500 beaglova spašeno je iz uzgajališta pasa za laboratorijska testiranja u Wisconsinu nakon više od 60 godina uzgoja pasa za pokuse!


    Riječ je o jednoj od najvećih akcija spašavanja pasa iz industrije pokusa na životinjama u SAD-u.


    Ridglan Farms, ozloglašena američka farma koja je opskrbljivala laboratorije psima za eksperimente, pristala je predati pse nakon višegodišnjih pritisaka aktivista, prosvjeda i pregovora organizacija za zaštitu životinja. Farma će 1. srpnja izgubiti dozvolu za uzgoj pasa, a protiv nje se vode postupci zbog zlostavljanja životinja.


    Prvih 300 beaglova spašeno je 2. svibnja, a ostali se svakodnevno prebacuju na sigurno. Psi sada prvi put osjećaju pažnju, dodir i sigurnost. Nikada nisu nosili ogrlicu ili osjetili travu pod šapama, a bili su označeni samo tetoviranim brojevima.


    Tisuće aktivista mjesecima su prosvjedovale ispred objekta u mjestu Blue Mounds u Wisconsinu tražeći kraj iskorištavanja pasa za pokuse. Tijekom travanjskih prosvjeda policija je protiv prosvjednika koristila suzavac, gumene metke i pepper-sprej, a deseci ljudi bili su uhićeni. Unatoč tome, pritisak javnosti nije stao.


    Trenutačno se beaglovi nalaze u privremenim centrima za oporavak, gdje prolaze veterinarske preglede, cijepljenja, mikročipiranje, sterilizaciju i rehabilitaciju prije odlaska u nove domove.


    Nažalost, ovakve priče nisu strane ni Hrvatskoj. Mnogi od vas sjećaju se slučaja spašavanja beaglova s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gdje su psi bili korišteni za pokuse lomljenja kostiju. Spašeni psi bili su pothranjeni, bolesni, traumatizirani i držani u neprimjerenim uvjetima. Nakon izlaska slučaja u javnost organizirani su prosvjedi, a cijela je Hrvatska mogla vidjeti kako izgleda stvarnost laboratorijskih pokusa na životinjama.


    I danas, više od 20 godina kasnije, nitko nije odgovarao za patnju tih pasa.


    Beaglovi su najčešće korištena pasmina u laboratorijskim pokusima upravo zato što su nježni, poslušni i puni povjerenja prema ljudima. I upravo zato je njihovo iskorištavanje još okrutnije.


    Ovo spašavanje velika je pobjeda za životinje, ali i podsjetnik da milijuni pasa, mačaka, zečeva, miševa i drugih životinja i dalje pate u laboratorijima diljem svijeta. Svatko od nas može pomoći tako da kupuje proizvode koji nisu testirani na životinjama i podrži razvoj modernih metoda bez životinja.


    Podsjećamo i na to da smo osnovali odjel posvećen pitanjima testiranja na životinjama u znanosti i industriji.


    Molimo sve zainteresirane da se jave putem profila @crueltyfreebiologist na Instagramu ili Facebooku Cruelty Free Biologist .


    Grupa je namijenjena svima iz prirodoslovnih znanosti (biolozi, veterinari, biotehnolozi itd.), ali i onima iz područja marketinga, PR-a i prava.
    1500 beaglova spašeno je iz uzgajališta pasa za laboratorijska testiranja u Wisconsinu nakon više od 60 godina uzgoja pasa za pokuse! Riječ je o jednoj od najvećih akcija spašavanja pasa iz industrije pokusa na životinjama u SAD-u. Ridglan Farms, ozloglašena američka farma koja je opskrbljivala laboratorije psima za eksperimente, pristala je predati pse nakon višegodišnjih pritisaka aktivista, prosvjeda i pregovora organizacija za zaštitu životinja. Farma će 1. srpnja izgubiti dozvolu za uzgoj pasa, a protiv nje se vode postupci zbog zlostavljanja životinja. Prvih 300 beaglova spašeno je 2. svibnja, a ostali se svakodnevno prebacuju na sigurno. Psi sada prvi put osjećaju pažnju, dodir i sigurnost. Nikada nisu nosili ogrlicu ili osjetili travu pod šapama, a bili su označeni samo tetoviranim brojevima. Tisuće aktivista mjesecima su prosvjedovale ispred objekta u mjestu Blue Mounds u Wisconsinu tražeći kraj iskorištavanja pasa za pokuse. Tijekom travanjskih prosvjeda policija je protiv prosvjednika koristila suzavac, gumene metke i pepper-sprej, a deseci ljudi bili su uhićeni. Unatoč tome, pritisak javnosti nije stao. Trenutačno se beaglovi nalaze u privremenim centrima za oporavak, gdje prolaze veterinarske preglede, cijepljenja, mikročipiranje, sterilizaciju i rehabilitaciju prije odlaska u nove domove. Nažalost, ovakve priče nisu strane ni Hrvatskoj. Mnogi od vas sjećaju se slučaja spašavanja beaglova s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, gdje su psi bili korišteni za pokuse lomljenja kostiju. Spašeni psi bili su pothranjeni, bolesni, traumatizirani i držani u neprimjerenim uvjetima. Nakon izlaska slučaja u javnost organizirani su prosvjedi, a cijela je Hrvatska mogla vidjeti kako izgleda stvarnost laboratorijskih pokusa na životinjama. I danas, više od 20 godina kasnije, nitko nije odgovarao za patnju tih pasa. Beaglovi su najčešće korištena pasmina u laboratorijskim pokusima upravo zato što su nježni, poslušni i puni povjerenja prema ljudima. I upravo zato je njihovo iskorištavanje još okrutnije. Ovo spašavanje velika je pobjeda za životinje, ali i podsjetnik da milijuni pasa, mačaka, zečeva, miševa i drugih životinja i dalje pate u laboratorijima diljem svijeta. Svatko od nas može pomoći tako da kupuje proizvode koji nisu testirani na životinjama i podrži razvoj modernih metoda bez životinja. Podsjećamo i na to da smo osnovali odjel posvećen pitanjima testiranja na životinjama u znanosti i industriji. Molimo sve zainteresirane da se jave putem profila @crueltyfreebiologist na Instagramu ili Facebooku Cruelty Free Biologist . Grupa je namijenjena svima iz prirodoslovnih znanosti (biolozi, veterinari, biotehnolozi itd.), ali i onima iz područja marketinga, PR-a i prava.
    0 Yorumlar 0 paylaşımlar 2K Görüntülemeler
Virtuala FansOnly https://virtuala.site