Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo nakon sastanka s predstavnicima 10-ak hrvatskih političkih stranaka koje djeluju unutar Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Podrška svih aktera Darijani Filipović je važna, a mi ćemo se, naravno, a to govorim u svojstvu stranačkog čelnika, pridružiti toj potpori. U svakom slučaju, želimo da na predstojećim izborima hrvatski narod ima svog legitimnog predstavnika. Siguran sam da će gospođa Filipović voditi odličnu kampanju i pridobiti što veći broj birača, rekao je.- Druga poruka je snažna suradnja koju Vlada Republike Hrvatske, a ovdje sam danas s trojicom ministara, daje Bosni i Hercegovini.

Razvijamo suradnju u svim područjima. Sjajni su odnosi s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krištom. Ministri u Vladi RH su dobili trajni nalog da podupiru sve projekte koji su od interesa za jačanje odnosa Hrvatske i BiH, kazao je, istaknuvši projekt izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, radova na Sveučilištu u Mostaru i ulaganja u KB Mostar.U ovih desetak godina napravili smo iskorake koji su itekako vidljivi, dodao je.Boravak na 27. gospodarskom sajmu, prilika je, istaknuo je premijer - da stavimo u fokus činjenicu da je gospodarska razmjena u 2025. dosegnula četiri milijarde eura.- Hrvatska je jedan od glavnih partnera i ulagača, a pozdravljamo i brojne ulagače iz BiH koji investiraju u hrvatsko tržište. Vodimo računa o energetskoj suradnji i pozdravljamo napredak uz Južnu plinsku interkonekciju. Sve ove godine smo govorili kako smo spremni pomoći da se plinificira dio BIH, uglavnom na teritoriju FBiH. To podrazumijeva značajna ulaganja i bolje korištenje LNG terminala na otoku Krku, ustvrdio je.Došlo je do političke promjene voljom birača. Sinoć sam se čuo s gospodinom Magyarom, čestitao sam mu na uvjerljivoj pobjedi. To je nova stranica u mađarskoj političkoj povijesti s obzirom na to da je Orban bio premijer ukupno 20 godina. Peter Magyar je dio naše političke obitelji - EPP-a i ovo je prilika da stavimo naš odnos na nove temelje. Prilika je to i za deblokadu procesa poput potpore Ukrajini. Mislim da ćemo uskoro doći u poziciju da vodimo razgovore na novim temeljima, rekao je.- Inicijalni period nakon promjene vlasti je uvijek šansa za rješavanje svari koje dugo vremena stoje nerazriješene, dodao je.

Izvor:👉https://vijesti.hrt.hr/svijet/plenkovic-pozdravljamo-napredak-uz-juznu-plinsku-interkonekciju-12668309

#Andrej Plenković#BiH#Hrvati iz BiH#Politika#LNG#Gospodarstvo#Krk#Energetika#Mostar#Plin

ŠVEDSKA UVODI ŽESTOKI PREOKRET

Vlada premijera Ulfa Kristerssona, uz potporu Švedskih demokrata, finalizirala je planove za drastično proširenje osnova za deportaciju stranih državljana.

Glavna promjena leži u automatizmu: prema novom prijedlogu, svako kazneno djelo koje rezultira zatvorskom kaznom - pa makar i minimalnom - postaje osnova za protjerivanje i zabranu povratka.

Dosadašnja sudska praksa često je vagala između težine zločina i obiteljskih veza počinitelja u Švedskoj. Nova pravila taj balans pomiču u korist države.
Tužitelji će sada imati zakonsku obvezu zahtijevati deportaciju u gotovo svim kaznenim postupcima protiv stranaca.

Ministar migracija Johan Forssell potvrdio je da je cilj povećati broj deportacija zbog kriminala za čak šest puta - s trenutnih petstotinjak na više od tri tisuće godišnje.

Osim formalnih presuda, uvodi se i kontroverzni koncept "manjka uzornog života" (šved. bristande vandel). To znači da će država moći deportirati osobe koje nisu nužno osuđene za teški kriminal, ali su povezane s kriminalnim klanovima, bave se sumnjivim poslovima, odaju se porocima ili šire antidemokratske vrijednosti.

Vlada poručuje: boravak u Švedskoj je privilegija, a ne zajamčeno pravo, i taj se ugovor krši onog trenutka kada pojedinac postane teret ili prijetnja sustavu.
Druga velika reforma udara u same temelje integracijskog procesa. Od lipnja 2026. godine, švedsko državljanstvo prestat će biti dostupno nakon samo pet godina boravka.

Minimalni prag podiže se na osam godina, čime se Švedska izjednačava s najstrožim članicama EU poput Njemačke (prije njezine nedavne reforme) ili Austrije. No, godine provedene u zemlji samo su prvi korak.

Novost koja najviše pogađa useljenike su obvezni državni ispiti. Kandidati će morati dokazati visoku razinu poznavanja švedskog jezika te proći test iz građanskog odgoja i poznavanja švedskog društva.

Time se želi osigurati da novi državljani ne budu samo stanovnici na papiru, već aktivni sudionici u društvu. Uz to, uvodi se strogi financijski cenzus - kandidat mora dokazati da se može samostalno uzdržavati, bez oslanjanja na socijalne fondove, uz mjesečna primanja koja prate standarde tržišta rada.

Ono što izaziva najviše zabrinutosti među useljenicima je najavljena revizija već izdanih trajnih boravišnih dozvola (Permanent Residency). Vlada razmatra mogućnost da se trajne dozvole pretvore u privremene, zahtijevajući od ljudi da se ili potpuno integriraju i apliciraju za državljanstvo pod novim, strožim pravilima, ili da periodično dokazuju opravdanost svog boravka.

Ovakav potez praktički bi ukinuo osjećaj apsolutne sigurnosti koji je trajni boravak desetljećima pružao migrantima u Švedskoj. Prag plaće potreban za dobivanje radne dozvole raste na 90% medijalne plaće u državi, što iznosi otprilike 2.950 eura bruto.
Ovim potezom država želi prisiliti poslodavce da na jednostavnijim poslovima (poput čišćenja ili dostave) zapošljavaju ljude koji su već u sustavu, dok se uvoz radne snage rezervira isključivo za stručnjake i deficitarna zanimanja.

Za one koji se u novoj, strožoj Švedskoj ne snalaze, vlada je pripremila radikalnu mjeru "repatrijacijskih grantova". Od siječnja 2026., migrant koji se odluči trajno vratiti u svoju domovinu može dobiti do 350.000 kruna (oko 31.000 eura) poticaja.

Iako kritičari ovo nazivaju "plaćanjem za odlazak", vlada tvrdi da je to humani izlaz za ljude koji su zapeli u socijalnoj isključenosti i koji bi dugoročno bili veći trošak za švedski socijalni sustav.

Konačno, od travnja 2025. godine ukida se popularna praksa "promjene trake" (track-changing). Do sada su tražitelji azila kojima je zahtjev odbijen mogli jednostavno aplicirati za radnu dozvolu ako bi u međuvremenu pronašli posao.

To više neće biti moguće - odbijeni azilanti morat će napustiti zemlju, a svako ignoriranje rješenja o deportaciji povlači za sobom kaznenu odgovornost i dugogodišnju zabranu ulaska u cijeli schengenski prostor.

Švedska ovim paketom mjera šalje jasnu poruku: era nekontroliranog liberalizma je završena.

Burzovni rast cijena sirove nafte zbog američko-izraelskog vojnog udara na Iran i posljedičnog odgovora Irana ponovno je, kao i prilikom prošlogodišnjeg dvanaestodnevnog rata između istih aktera, potaknuo procjene da rat u Zaljevu izravno ide u korist nastojanjima Rusije da slomi otpor Ukrajine i ostvari ciljeve u ratu koji je ušao u petu godinu trajanja.

- Sposobnost Rusije da nastavi rat u Ukrajini uvelike je povezana s naftnim rentama ili prihodima, a s tim događajima ruska država dobiva dodatne naftne rente - ocijenio je u razgovoru za CNN Simone Tagliapietra, viši suradnik u think tank organizaciji Bruegel. To su dobre vijesti za Rusiju i loše vijesti za Ukrajinu, upozorio je Tagliapietra, ciljajući na računice prema kojima svaka burzovna cijena sirove nafte iznad 60 dolara po barelu pruža stabilnost proračunskim planovima Rusije, a sve ispod te cijene stvara deficit i iziskuje pojačano zaduživanje Putinove vlasti.

Naftna renta
I prije otpočinjanja tekuće američko-izraelske vojne operacije "Epski bijes", podsjetimo, barel sirove nafte ključnih brendova poput Brenta i WTI-ja kretao se na burzama u SAD-u i Aziji po cijenama "debelo" iznad 60 dolara po barelu. Na njujorškoj burzi, primjerice, 27. veljače trgovanje sirovom naftom tipa Brent zaključeno je po cijeni od 70,9 dolara za barel, a u posljednjih godinu dana cijena tog energenta na spomenutom tržištu nije padala ispod 60 dolara za barel.

👇https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/rast-cijena-nafte-puni-ruski-proracun-smanjuje-europsku-pomoc-ukrajini-15685334

Dva mlada Nijemca u tajnosti lansirala hipersoničnu raketu!

Testni let hipersonične rakete njemačko-britanskog startupa Hypersonica izveden je s norveškog svemirskog poligona Andøya. Iza projekta stoje Philipp Kerth (28) i Marc Ewenz (31), doktori znanosti sa Sveučilišta Oxford. Kerth je studirao fiziku na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, dok je Ewenz diplomirao svemirsko inženjerstvo na Imperial Collegeu u Londonu, piše WiWo, prenosi Tportal.

‘Jedini način da ovu tehnologiju stavimo na raspolaganje Europi bio je osnivanje tvrtke koja će privući i okupiti te rijetke talente‘, rekao je Kerth.

Startup je krajem 2023. nastao u okviru TUM Venture Labsa u Münchenu, a ubrzo je okupio tim od 50 stručnjaka – bivših vojnih časnika i inženjera koji su radili u tvrtkama poput Airbusa i SpaceX-a.

Kerth tvrdi da je možda i veći uspjeh od samog leta bio cijeli proces razvoja: od tehničkog crteža do gotove rakete na lansirnoj rampi. Upravo to iskustvo, kaže, omogućit će da sljedeći prototip bude razvijen još brže.

Od osnutka Hypersonica je prikupila više od 25 milijuna eura investicija i potpora. Među ulagačima je američki fond General Catalyst, ali i njemačka državna agencija Sprind. Osnivači i dalje drže većinski udio u tvrtki, a Kerth naglašava kako im je važno osigurati što više europskog kapitala. Cilj je da hipersonična raketa bude spremna za tržište do 2029. godine. Primarni kupci trebale bi biti oružane snage, uključujući njemački Bundeswehr, piše WiWo, prenosi Tportal.

Video: https://x.com/BenWallace70/status/2021177830004953508?s=20

Europa se konačno riješila ruskog plina

Neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, 2021. Europa je oko 50 posto svog prirodnog plina uvozila iz Rusije, uglavnom putem plinovoda. Nakon ruske invazije 2022. Europljani su brzo počeli smanjivati ovisnost i u tri godine su potrošnju ruskog plina smanjili za dvije trećine, piše Deutsche Welle.

Istodobno, Europa se počela sve više oslanjati na uvoz ukapljenog plina i to prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država. Taj je plin nakon invazije dobio nadimak „plin slobode“ i njegov se prijevoz preko Atlantika stalno povećava zahvaljujući mreži novih terminala u državama EU‑a.

Do 2025. oko 57 posto uvoza LNG‑a u EU stizalo je iz Sjedinjenih Država, gotovo četiri puta više nego 2021. Prema analizi Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA), taj bi udio do 2030. mogao narasti i na 80 posto. SAD prije 2016. nije izvozio plin jer su zalihe bile namijenjene domaćem tržištu, no danas je postao najveći svjetski dobavljač LNG‑a.

Američki plin je najskuplja opcija
Plin će još neko vrijeme ostati dio europske energetske tranzicije, a većina plina u Europu stiže iz Norveške putem plinovoda. No analitičari upozoravaju da bi nagli rast uvoza američkog LNG‑a mogao ugroziti planove o energetskoj neovisnosti i sigurnosti.

Osim toga, rast američkih isporuka nije u skladu s ciljem EU‑a da energija bude jeftinija. „Američki LNG najskuplji je za europske kupce, ali europske tvrtke svejedno potpisuju ugovore“, kaže Ana Maria Jaller‑Makarewicz, glavna europska analitičarka IEEFA‑e i autorica izvješća o rastu energetske ovisnosti EU‑a, piše Deutsche Welle.

Među tim ugovorima je i sporazum novoosnovanog poduzeća Atlantic‑See LNG o opskrbi jugoistočne Europe, a moguće i Ukrajine, američkim LNG‑om. Plin bi se dopremao preko grčkih terminala i regionalnog „Vertikalnog plinskog koridora“.


Predsjednik SAD‑a Donald Trump promovirao je politiku američke „energetske dominacije“ i u srpnju 2025. dogovorio trgovinski sporazum između EU‑a i SAD‑a kojim se Europa obvezuje da će do 2028. godišnje kupovati američke energente – ukapljeni plin, naftu i nuklearno gorivo – u vrijednosti od gotovo 630 milijardi eura (750 milijardi dolara).

-Izvor Jutarnji list

[Hrvatska odvjetnica pri Sudu EU-a: Poništite odluku i uzmite Orbanu europski novac]

Sve je počelo 2022. kada je Europska komisija Mađarskoj odobrila deset programa financiranih iz proračuna EU, ali je istodobno obustavila isplatu novca jer je ocijenila da Budimpešta ne poštuje temeljna prava i standarde vladavine prava koje jamči Unija.
Poruka EU-a bila je jasna: novac će biti isplaćen tek kad se promijene sporna pravila, osobito ona koja se tiču neovisnosti sudova, piše Večernji.

Krajem 2023. Komisija je zaključila da su te promjene donesene i odlučila pustiti novac, čime je Mađarska stekla pravo na oko 10,2 milijarde eura. No Europski parlament u ožujku 2024. podnosi tužbu. Kako tvrdi, Komisija je postupila prerano i bez dovoljno čvrstog obrazloženja – da reforme nisu bile do kraja provedene niti je pokazano da u praksi doista funkcioniraju.

Ćapeta u svom mišljenju objašnjava zašto smatra da je Komisija pogriješila. Ovdje treba naglasiti da nezavisni odvjetnici, suci i savjetnici pri Sudu EU-a daju neovisno, stručno i obrazloženo mišljenje o tome kako bi Sud trebao odlučiti, ali njihovo mišljenje nije obvezujuće.

Ćapeta u ovom slučaju smatra da nije dovoljno da se zakon formalno donese. Reformama se mora dopustiti da stupe na snagu i da se vidi primjenjuju li se u praksi. Ako je Komisija sama postavila precizne uvjete koje država mora ispuniti, onda ne može odobriti isplatu dok svaki od tih uvjeta nije stvarno ispunjen – i to mora jasno pokazati i objasniti. Drugim riječima, smatra da su uvjeti isupnjeni, ali da nema dovoljno dokaza da su ispunjeni u praksi.

Presuda tek slijedi i mogla bi jasno odrediti koliko daleko Komisija smije ići kada politički procjenjuje jesu li uvjeti za isplatu europskog novca doista ispunjeni.

Tamara Ćapeta hrvatska je pravnica i od listopada 2021. nezavisna odvjetnica pri Sudu Europske unije u Luxembourgu. Profesorica je europskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je godinama predavala pravo Europske unije, unutarnje tržište i institucionalno pravo EU-a. Pri Sudu EU-a, kao nezavisna odvjetnica, ne zastupa Hrvatsku niti bilo koju državu članicu.

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-odvjetnica-pri-sudu-eu-a-ponistite-odluku-i-uzmite-orbanu-europski-novac-20260212

Bravo MORH, bravo ministar Anušić, bravo Amerika! 🇭🇷🇺🇸

Vrijeme je da stvari nazovemo pravim imenom: Hrvatska je upravo zakoračila u prvu ligu svjetske vojne industrije. Dok se dežurni kritičari bave sitnim politikantstvom, u tišini je odrađen kolosalan posao koji će promijeniti krvnu sliku hrvatske ekonomije i tehnologije.

Dolazak američkih partnera i projekt izgradnje MMCS korveta u našim brodogradilištima – 3. Maju, Uljaniku i Brodotrogiru – nije samo "kupnja brodova". To je strateški trijumf koji dokazuje da je ministar Anušić s timom u MORH-u prepoznao ono što su mnogi prije njih ignorirali: Hrvatska ima bazu, ali joj je trebao snažan partner i vizija.

Zašto je ovo pobjeda za sve nas?

Američki pečat izvrsnosti: Kad Pentagon i giganti poput Lockheed Martina i Leidosa snime naše kapacitete i daju zeleno svjetlo, to je najveći mogući certifikat kvalitete. Oni ne dolaze zbog nostalgije, nego zato što su vidjeli potencijal koji naši ljudi imaju.

Reindustrijalizacija na steroidima: 90 domaćih podizvođača! To nisu samo brodograditelji, to su IT tvrtke, inženjerski biroi i visokotehnološki obrti. Ovim projektom ne gradimo samo trupove, gradimo mozak broda. Znanje i tehnologija koji ostaju u Hrvatskoj vrijedit će više od samog željeza korveta.

Hrvatska kao izvozni Hub: Plan da se nakon opremanja naše vojske krene u pohod na svjetsko tržište je jedini ispravan put. Ovim projektom dobivamo referencu s kojom nam se otvaraju vrata svakog ministarstva obrane na svijetu.

Geopolitičko sidro: Ovo je dokaz najčvršćeg mogućeg savezništva s SAD-om. Ne kupujemo gotov proizvod s police, već zajedno stvaramo novu vrijednost.

Ovo je putokaz kako se čuva nacionalni interes i kako se moderna država pozicionira na karti svijeta. Umjesto gašenja industrije, dobili smo njezinu potpunu transformaciju u high-tech sektor.

Čestitke svima koji su sudjelovali u ovom "due diligence" procesu i dokazali da se u Hrvatskoj može raditi na najvišem svjetskom nivou.

Hrvatska brodogradnja ne umire – ona upravo dobiva novi život! ⚓🔥

#MORH #IvanAnusic #HrvatskaVojska #USNavy #LockheedMartin #Brodogradnja #3Maj #Uljanik #Brodotrogir #StrateškoPartnerstvo #HrvatskaEkonomija

Danas je Vijeće EU-a dalo zeleno svjetlo za potpisivanje trgovinskog sporazuma EU-Mercosur, koji obuhvaća južnoameričke zemlje Brazil, Argentinu, Urugvaj i Paragvaj.

Predsjednica @European Commission Ursula von der Leyen izjavila je:

„Nakon 25 godina pregovora postigli smo sadržajan i obostrano koristan sporazum koji će povećati prosperitet i stvoriti izvanredne prilike.

S Mercosur sporazumom stvaramo tržište od 700 milijuna ljudi – najveću zonu slobodne trgovine na svijetu. Naša poruka svijetu glasi: partnerstvo stvara prosperitet, a otvorenost potiče napredak.“

Više: http://link.europa.eu/vnM3QC

🇭🇷 Hrvatska obrambena industrija dobiva šansu: tvrtka Orqa iz Osijeka značajno povećava kapacitete i usmjerava se na proizvodnju FPV/UAV dronova za civilne i vojne potrebe, među kojima je i model MRM2-10. Čini se da su narudžbe sa zapadnog tržišta — uključujući SAD — potaknule izmjenu dobavljačkog lanca i izlazak iz ovisnosti o kineskim komponentama. Ovo bi mogao biti važan korak za regionalnu autonomiju u području bespilotnih sustava.

📎 Izvor: Defence Blog
👉 Prati @croarmfor za više analiza.

Može li Orqa postati vodeći EU dobavljač FPV/UAV dronova?

Hoće li globalna potražnja otvoriti put još većim investicijama u Osijek i Hrvatsku općenito?

#CROARMFOR #Orqa #MRM210

Europa ostavlja benzince i dizelaše na životu?

Prema informacijama koje je objavio njemački Bild, privatni kupci mogli bi i nakon 2035. kupovati vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem, dok bi tvrtke svoje flote morale znatno brže prebaciti na električni pogon.

Prema prvotnom planu, 2035. godina trebala je označiti prekretnicu: na tržištu bi se mogla registrirati isključivo nova vozila s nultom emisijom CO2, što bi predstavljalo de facto zabranu za klasične benzince i dizelaše. Malo koji zakon je izazvao toliko polarizacije, a neslaganje oko zabrane vlada čak i unutar njemačke vladajuće koalicije.

Prema informacijama poslovnog lista “Handelsblatt”, Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen (67) aktivno radi na kompromisu. Ublažavanje opće zabrane bilo bi povezano sa znatno strožim pravilima za komercijalne, odnosno poslovne vozne parkove. To bi u praksi značilo da bi građani i dalje mogli kupovati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, dok bi tvrtke morale ispuniti stroge kvote za električna vozila.

Kriza u Rusiji je dosegnula vrhunac

Stanovnici mnogih ruskih regija od kraja ljeta prijavljuju nestašicu benzina i nagli rast cijena goriva, što su uglavnom uzrokovali ukrajinski napadi dronovima na rafinerije nafte. Stvaraju se dugi redovi na pumpama, dok su se neke manje i neovisne benzinske postaje morale zatvoriti jer im je kupnja goriva na burzi postala preskupa, prenosi Meduza.

Do sredine kolovoza bile su oštećene rafinerije Uhta, Rjazan, Saratov i Volgograd, kao i još tri u Samarskoj regiji. Već tada je Rusija izgubila najmanje 17 posto svojih rafinerijskih kapaciteta. Mjesec kasnije, dronovi su pogodili postrojenja u Republici Baškortostan i Lenjingradskoj oblasti. Nestašica goriva proteže se i do ostalih regija, jer u nekim područjima Krima uopće nema benzina.

- U dijelovima Krima situacija je kritična, mnoge su se postaje potpuno zatvorile. Na onima koje su još uvijek otvorene nema benzina, samo dizela i plina. Lokalne vlasti uvele su sustav racioniranja, samo vladina vozila smiju točiti gorivo - rekao je lokalni aktivist.

Jedan od stanovnika požalio se lokalnim medijima da mu je žena trudna, ali u njihovom gradu nema rodilišta, dok je najbliža klinika udaljena 80 kilometara i nemaju dovoljno goriva da stignu do nje. Benzin je također u gotovo svim regijama znatno poskupio.
Sergej Vakulenko, viši suradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, kaže da rastuće cijene uglavnom pomažu vraćanju ravnoteže na tržište, ali vladina politika ograničavanja cijena benzina ima kontraefekt - proizvođači nemaju poticaja za povećanje ponude ili stvaranje sezonskih rezervi.

- Krajem ljeta potražnja za gorivom u Rusiji uvijek raste. Farme su u punom jeku, a stanovnici gradova češće voze na duže relacije. Istodobno, ponuda pada zbog sezonskog održavanja rafinerija - rekao je Vakulenko.

#Rusija #kriza #gorivo #nestašice #rat #Ukraina #dronovi