Benjamin Netanyahu ovih dana nema drugu temu osim napada na Tursku.

Izašao je s izravnim napadima na Recepa Tayyipa Erdoğana optužujući ga za odnose s Iranom i šire regionalne poteze.

Zatim su se uključili i drugi izraelski dužnosnici, dodatno pojačavajući retoriku.

Što to znači?

Ne govorimo o običnoj razmjeni izjava.

Ovo je jasan pokušaj da se promijeni percepcija Turske unutar Izraela, ali i prema Europi i SAD-u.

To potvrđuje da je Turska sada službeno ušla u izraelske strateške kalkulacije.

Netanyahu je vjerojatno očekivao da će njegove izjave stvoriti pritisak unutar Turske.

Ali dogodilo se suprotno.

Opozicija i vlast su jednako reagirale:

– Kemal Kılıçdaroğlu odbacio je svako vanjsko uplitanje

– Ekrem İmamoğlu oštro je kritizirao izraelske poteze

Devlet Bahçeli ide korak dalje u političkom tonu traži hitan prekid napada na Libanon i otvoreno optužuje Izrael da stoji iza destabilizacije cijele regije.

To znači da ovo više nije sukob vlasti i opozicije.

Ovo postaje pitanje države sa svim njezinim komponentama.

Zašto Izrael uopće napada Tursku?

Jer se nalazi pod pritiskom i traži novi okvir sukoba.

U tom kontekstu, Turska se pokušava prikazati kao nova prijetnja.

To nije slučajno nego dio šire strategije.

Ali problem s tom strategijom je očit:

Turska nije Iran.

Ima odnose s Europom, ulogu u NATO-u i fleksibilniju regionalnu politiku.

Zbog toga ju je teže izolirati.

Zato vidimo medijske kampanje, pripisane izjave i kontinuirane pokušaje diskreditacije.

U međuvremenu, što radi Turska?

Ankara ne odgovara samo riječima.

Prati poteze, priprema scenarije i podiže spremnost.

Hakan Fidan jasno je poručio:

činjenica da Izrael trenutno ne djeluje prema Siriji ne znači da to neće učiniti kasnije.

To znači da se Turska priprema za sljedeću fazu.

Istovremeno, društvenim mrežama kruži govor Erdogana:

“smrt s čašću bolja je od života bez dostojanstva.”

Što to znači?

Erdoğan ovdje ne govori o interesima ni ravnoteži nego postavlja dostojanstvo kao crvenu liniju.

To znači:

Turska ne vidi sebe kao aktera koji će pristati na pritisak.

Zatim dodaje:

“nijedna sila ne može prijetiti Turskoj… ne tumačite našu smirenost kao slabost…”

To dodatno potvrđuje:

trenutni mir nije znak slabosti.

Zašto baš sada?

Jer regija ulazi u fazu otvorenog sukoba, kompleksnih pregovora i redefiniranja odnosa snaga.

U tom trenutku Turska poručuje:

nije na margini.

Ali postoji i dublja dimenzija.

Ovo nije prijetnja ratom.

Ovo je podizanje cijene pritiska.

Jer kada država kaže da neće popustiti ni uz veći trošak šalje jasnu poruku.

Što to znači za sljedeću fazu?

– čvršći stavovi

– veća sigurnost u donošenju odluka

– spremnost na eskalaciju ako bude potrebno

Zato…

ono što je Erdoğan rekao nije samo izjava.

To je poruka faze u kojoj se regija nalazi.

https://www.facebook.com/share/1JtR2kkCwf/

Ubrzano se naoružava već godinama, a kroz propagandni okvir unaprijed gradi izgovor za takav pokušaj i predstavlja ga kao "odbrambeni". Na teritoriji BiH, prvenstveno Federacije, već se više puta zadnjih mjeseci mogao vidjeti obrazac pokušaja da se pojedini protesti iskoriste i gurnu u pravcu potpune blokade.

Danas se, po svemu sudeći, može jasno vidjeti da je Srbija iz faze naoružavanja prešla u novu fazu "proizvodnje prijetnje" i "legitimizacije odgovora". Prvo se kreira ili pojačava osjećaj da je mir ugrožen, zatim se kao racionalan odgovor nudi ubrzano naoružavanje, a onda se taj sigurnosni okvir politički povezuje sa stanjem u Bosni i Hercegovini.

Srbija ne gomila samo oružje, nego paralelno gradi narativ u kojem je njegovo buduće korištenje unaprijed predstavljeno kao odbrambena nužnost. To je ozbiljan indikator strateške pripreme.

U samoj Bosni i Hercegovini pojavljuju se i drugi vrlo ozbiljni indikatori prijetnje. Stiče se utisak da se svaki potencijalni protest pokušava iskoristiti i usmjeriti u pravcu blokade entiteta Federacije. Kome bi to naštetilo, a kome koristilo, nije teško zaključiti.

Nakon isključivanja pojedinih TV kanala iz Srbije od strane BH Telekoma, vide se i novi pokušaji širenja na domaćem medijskom tržištu BiH.

Ako se to posmatra izolovano, može djelovati kao običan poslovni potez. Ali u širem političkom i medijskom kontekstu, to izgleda kao nastavak borbe za uticaj nad javnim prostorom Bosne i Hercegovine.

Ako na sve ovo gledate kao na niz nepovezanih slučajeva, nećete vidjeti širu sliku razvoja situacije. Po mom mišljenju, u toku su elementi hibridnog pritiska na našu državu. Cilj tog pritiska nije da nas uništi, nego da nas oslabi, podijeli i učini dodatno ranjivim za eventualnu konvencionalnu opciju za koju se Srbija očigledno nastoji dodatno pripremiti.

https://www.facebook.com/100057404470850/posts/1445095127413956/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju na novu, iznimno opasnu prevaru koja cilja korisnike Gmaila pomoću zlonamjerne web stranice koja do savršenstva oponaša službenu Googleovu sigurnosnu provjeru, piše Daily Mail. Žrtve se navode kroz proces od četiri koraka koji se čini potpuno legitimnim, no umjesto da zaštiti račun, ovaj lažni alat tiho prikuplja sve osjetljive informacije koje napadači kasnije mogu iskoristiti za provalu u Gmail i druge Googleove servise. Prevaranti žrtve usmjeravaju na lažnu stranicu putem phishing e-mailova, tekstualnih poruka i zlonamjernih skočnih prozora u kojima se tvrdi da korisnikov Google račun zahtijeva hitnu sigurnosnu provjeru, često uz naslov poruke “Security Check Required – Your Google Account May Be At Risk.”

Jednom kada korisnik dospije na stranicu, od njega se traži da instalira ono što se čini kao sigurnosni alat. Međutim, zapravo se radi o progresivnoj web aplikaciji (PWA) koja, nakon instalacije, skriva adresnu traku preglednika, čime stvara iluziju prave, izvorne Googleove aplikacije. Kako su objasnili istraživači iz tvrtke Malwarebytes Labs, žrtva tada vidi i koristi nešto što izgleda kao autentična aplikacija, nesvjesna da kibernetičkim kriminalcima time daje pristup kontaktima s uređaja, GPS lokaciji u stvarnom vremenu te podacima iz međuspremnika (clipboarda). Ova metoda je posebno opasna jer zaobilazi uobičajene znakove upozorenja na koje su korisnici naučili paziti, piše Večernji list.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki predsjednik Donald Trump održali su telefonski razgovor posvećen aktuelnoj sigurnosnoj situaciji na Bliskom istoku, s posebnim fokusom na mogućnost proglašenja prekida vatre u sukobu koji uključuje Iran i njegove regionalne saveznike. Prema informacijama koje je objavio izraelski novinar Barak Ravid, pozivajući se na izvore iz vrha izraelske vlasti, Netanyahu je tokom razgovora izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog potencijalnog uvođenja primirja u ovom trenutku.

Kako navode izvori, izraelski premijer je upozorio da bi prerano zaustavljanje vojnih operacija moglo imati negativne posljedice po sigurnost zemlje. Njegov stav temelji se na procjeni da bi predah u borbama omogućio Iranu i povezanim akterima da se reorganizuju, ojačaju svoje kapacitete i smanje pritisak kojem su trenutno izloženi. Netanyahu smatra da bi takav razvoj događaja dugoročno mogao oslabiti stratešku poziciju Izraela i produžiti nestabilnost u regionu.

Tokom razgovora, Netanyahu je navodno apelovao na američku administraciju da pažljivo razmotri sve posljedice eventualnog primirja, ističući da kratkoročno smirivanje situacije ne mora nužno dovesti do trajnog rješenja. Prema njegovom mišljenju, ključni cilj treba biti postizanje dugoročne sigurnosti kroz smanjenje vojnih i operativnih sposobnosti protivničkih snaga.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump je, prema istim izvorima, ostavio mogućnost diplomatskog rješenja, ali uz jasno definirane uslove. Kako se navodi, Washington bi pristao na prekid vatre samo ukoliko Iran prihvati sve postavljene zahtjeve. Među najvažnijim uslovima ističe se potpuna predaja zaliha obogaćenog uranijuma, kao i trajno odustajanje od procesa njegovog daljnjeg obogaćivanja. Takvi zahtjevi praktično bi značili potpuno ukidanje iranskog nuklearnog programa u njegovom sadašnjem obliku.

Ovakav pristup dio je šire strategije američke administracije koja se često opisuje kao politika „maksimalnog pritiska“. Cilj takve strategije je izvršiti kombinovani politički, ekonomski i vojni pritisak na Teheran kako bi se postigli ključni sigurnosni ciljevi, uključujući ograničavanje nuklearnih aktivnosti i regionalnog utjecaja Irana.

Izraelski zvaničnici, prema dostupnim informacijama, smatraju da čvrst stav Sjedinjenih Američkih Država u vezi s nuklearnim pitanjem predstavlja važan faktor stabilnosti, iako istovremeno postoji oprez zbog mogućnosti preuranjenih kompromisa. U Tel Avivu postoji zabrinutost da bi djelimična rješenja ili privremeni sporazumi mogli ostaviti otvoren prostor za nastavak napetosti u budućnosti.

Razgovor između Netanyahua i Trumpa dolazi u trenutku intenzivnih vojnih i diplomatskih aktivnosti u regionu, gdje su tenzije već dostigle visok nivo. U takvom okruženju, svaka odluka o prekidu vatre ili nastavku operacija ima potencijal da značajno utiče na dalji tok sukoba, ali i na širu regionalnu sigurnost.

Analitičari ističu da će naredni potezi ključnih aktera odrediti da li će kriza krenuti prema deeskalaciji kroz pregovore ili daljoj eskalaciji kroz nastavak vojnih aktivnosti. U svakom slučaju, jasno je da se odluke donose u složenom političkom i sigurnosnom kontekstu, uz značajne razlike u pristupima između saveznika.

https://x.com/BarakRavid/status/2041200741709128149?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2041200741709128149%7Ctwgr%5E2fbd38cbcc99e1d23024776c2eb5f8d537a131d1%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fpolitickiradar.ba%2Fpanika-u-tel-avivu-procurio-tajni-razgovor-netanyahu-preklinje-trumpa-da%2F