Sisak: Povećan hotelski kapacitet izgradnjom novog hotela Sisak je dobio novi hotel koji je dodatno obogatio njegovu turističku i poslovnu ponudu te povećao smještajne kapacitete. Riječ je o Hotelu Siscia, privatnoj investiciji vrijednoj oko 8,5 milijuna eura koja je sufinancirana sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uz podršku HAMAG-BICRO-a. Osim novih smještajnih kapaciteta, ova nova investicija donijela je i nova radna mjesta te sadržaje važne za razvoj turizma i poslovnog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji. Hotel je svoja vrata otvorio početkom kolovoza, a danas ga je obišao župan Ivan Celjak koji se upoznao s realiziranom investicijom i sadržajima koje hotel nudi, kao i s planovima njegova daljnjeg poslovanja. „Ovo je izvrsna investicija i primjer suradnje privatnog i javnog sektora s obzirom na to da su investitori dio sredstava osigurali putem Vlade RH iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sjajno je što su se privatni investitori odlučili ulagati na području grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. To znači da privatni investitori imaju povjerenja u to da će im se investicije u području turizma vratiti. Hotel je smješten na sjajnoj lokaciji, blizu Sportske dvorane Zeleni brijeg, a u blizini su i zatvoreni gradski bazen, Ledena dvorana i nogometni stadion Segeste. S obzirom na brojne sportske manifestacije koje će se održavati, očekujemo dobru popunjenost i da će hotel dobro raditi“ rekao je župan Celjak. Prvi je to hotel u Sisku privremeno kategoriziran s četiri zvjezdice, a raspolaže s 84 sobe i ukupno 200 ležajeva. U sklopu hotela nalaze se restoran sa 120 sjedećih mjesta, kavana kapaciteta oko 40 gostiju, kongresna dvorana za 80 osoba te dodatna sala za sastanke. Novi sadržaji dodatno će obogatiti turističku i poslovnu ponudu županije te omogućiti prihvat većeg broja gostiju, sportaša i poslovnih korisnika, kao i organizaciju konferencija, sastanaka i drugih događanja. Od ideje do realizacije prošlo je oko dvije i pol godine, rekao je predstavnik investitora Davor Imprić. „Obzirom da na ovom našem području nedostaje hotelskih kapaciteta, a u Sisku nema hotela s 4 zvjezdice, došli smo na ideju izgradnje novog hotela. Sredstva Ministarstva i EU fondova su nam bila veliki zamašnjak u izgradnji samog objekta“, rekao je Imprić. Predstavnik upravitelja hotela Nikola Račeta ističe kako je početak rada počeo idealno. Do sada je, u proteklih manje od dva mjeseca, ostvareno oko tisuću noćenja uz izvrsne ocjene na online portalima. U Hotelu Siscia zaposleno je 19 djelatnika, od kojih je 18 s područja Sisačko-moslavačke županije, većinom iz Siska i okolice. Hotelom upravlja hotelska management tvrtka Best Hospitality Solutions (BHS) iz Opatije. Hotel Siscia predstavlja novu vrijednost za turističku i gospodarsku ponudu Sisačko-moslavačke županije te je primjer ulaganja koje, uz privatnu poduzetničku inicijativu i korištenje europskih razvojnih sredstava, doprinosi stvaranju novih kapaciteta i radnih mjesta. 👇https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/nova-investicija-u-sisku-povecan-hotelski-kapacitet-izgradnjom-novog-hotela

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Složen operacijski zahvat na jetri uspješno izveden u Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak U Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak izveden je složen operacijski zahvat kod pacijenta s apscesom jetre. Učinjena je desna hepatektomija – kirurško odstranjenje zahvaćenog dijela jetre. Riječ je o zahtjevnom zahvatu abdominalne kirurgije koji zahtijeva visoku razinu stručnosti, iskustva i preciznosti te usklađen rad kirurškog, anesteziološkog i operacijskog tima. Zahvat je izvela Tijana Gvozdenović, dr. med., specijalistica abdominalne kirurgije i voditeljica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP), uz asistenciju prim. Branislava Kocmana, dr. med. i Antuna Šarića, dr. med., specijalista opće kirurgije i subspecijalista abdominalne kirurgije, pročelnika Službe za kirurgiju. Iza svakog ovako zahtjevnog zahvata stoje znanje, iskustvo, kontinuirano stručno usavršavanje i, prije svega, timski rad. Razvojem abdominalne kirurgije i primjenom suvremenih metoda liječenja nastojimo našim pacijentima omogućiti kvalitetno i suvremeno liječenje u njihovoj bolnici. 💙 Jer za pacijenta nije mala stvar kada složeno liječenje može dobiti blizu svojega doma, obitelji i ljudi koji mu pružaju podršku.

Promijenjeno je pravilo o zimskoj opremi Za osobne automobile i druga vozila kategorija M i N do 3,5 tona postoje dvije osnovne mogućnosti. Prva su zimski pneumatici s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF postavljeni na sve kotače. Druga mogućnost posebno je zanimljiva vozačima koji zimi ostaju na ljetnim gumama. Na svim kotačima moraju imati ljetne pneumatike s najmanje četiri milimetra dubine profila, ali uz njih moraju imati lance za snijeg ili uređaje namijenjene povećanju prianjanja kotača, koji se postavljaju na pogonske kotače. Zimska oprema u Hrvatskoj obvezna je na propisanim zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine - bez obzira na to je li cesta u tom trenutku suha, pada li snijeg ili je vani sunčano. Prema podacima HAK-a, režim obuhvaća 839,2 kilometra autocesta, 1863,3 kilometra državnih i županijskih cesta te dodatnih 68,1 kilometar državnih cesta za tranzitni promet iz pojedinih luka. Dakle, hrvatski propis vozaču ne govori da nužno mora imati zimske gume. Omogućuje i kombinaciju ljetnih guma s najmanje četiri milimetra profila i odgovarajućeg dodatnog uređaja za prianjanje.

Obilježili smo Svjetski dan prve pomoći uz puno osmijeha, druženja i učenja! ⛑️ Pokazali smo osnove reanimacije, prve pomoći kod ozljede stranog tijela i krvarenja iz nosa te bočni položaj, a naši najmlađi uživali su u crtanju, bojanju i učenju kroz igru. Bilo je zabavno, korisno i zanimljivo❤️ Hvala svima koji su nam se pridružili! #SvjetskiDanPrvePomoći #PrvaPomoć #CrveniKrižSisak #GDCKSisak #Sisak #ZnanjeSpašavaŽivot

𝐆𝐑𝐀𝐃 𝐒𝐈𝐒𝐀𝐊 𝐎𝐒𝐈𝐆𝐔𝐑𝐀𝐎 𝐁𝐄𝐒𝐏𝐎𝐕𝐑𝐀𝐓𝐍𝐈𝐇 𝟒𝟓𝟎.𝟎𝟎𝟎 𝐄𝐔𝐑𝐀 𝐙𝐀 𝐕𝐄𝐋𝐈𝐊𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐎𝐒𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐇 Š𝐊𝐎𝐋𝐀 „𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐙𝐀 𝐎𝐒𝐌𝐈𝐉𝐄𝐇 - 𝐙𝐍𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐔 𝐏𝐎𝐊𝐑𝐄𝐓𝐔, 𝐂𝐉𝐄𝐋𝐎𝐃𝐍𝐄𝐕𝐍𝐀 𝐀𝐕𝐀𝐍𝐓𝐔𝐑𝐀“ Grad Sisak, kao nositelj projekta, osigurao je putem poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih bespovratnih 450.000,00 eura za projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“, kojim će se u osam sisačkih osnovnih škola unaprijediti i proširiti programi izvannastavnih aktivnosti za učenike. U projekt su uključene Osnovna škola Braća Bobetko, Osnovna škola Braća Ribar sa Područnom školom Žabno, Osnovna škola Budaševo-Topolovac-Gušće, Osnovna škola 22. lipnja, Osnovna škola Galdovo, Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo te Osnovna škola Sela s Područnim školama Greda i Žažina. Projekt će u školskoj godini 2026./2027. obuhvatiti 1.250 učenika, dok se u sljedećoj školskoj godini planira uključivanje 1.261 učenika. Time se osigurava kontinuitet aktivnosti i mogućnost da velik broj djece, neovisno o tome koju školu pohađaju, dobije pristup kvalitetnim i suvremenim sadržajima. Posebna vrijednost projekta je u tome što će se u osam škola provoditi čak 292 skupine izvannastavnih aktivnosti. One će obuhvatiti različita područja, od digitalnih kompetencija, prirodoslovlja i matematike, ekologije i održivog razvoja, do kreativnog i kulturno-umjetničkog izražavanja, sporta te razvoja socijalnih i emocionalnih vještina. Cilj nije samo ponuditi učenicima više aktivnosti, već im omogućiti da kroz učenje, igru, istraživanje i praktičan rad razvijaju znanja i vještine koje će im trebati u budućnosti. Projekt donosi i snažniju suradnju među školama. Aktivnosti će se povezivati i razvijati kroz zajednički okvir, razmjenu iskustava i primjenu suvremenih metoda rada. Na taj način Grad Sisak želi smanjiti razlike među školama i omogućiti učenicima jednake prilike za sudjelovanje u kvalitetnim izvannastavnim programima. Važan dio projekta bit će i opremanje škola potrebnom didaktičkom, digitalnom i tehničkom opremom, što će omogućiti kvalitetniju i suvremeniju provedbu aktivnosti te učenicima približiti sadržaje na praktičan i zanimljiv način. Projekt ima i snažnu inkluzivnu komponentu. U aktivnosti će se uključivati i učenici koji dosad nisu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u izvannastavnim programima, uz prilagodbu sadržaja njihovim potrebama i mogućnostima. Posebna se pozornost posvećuje razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, suradnji, timskom radu i prihvaćanju različitosti. Projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“ ujedno predstavlja važan korak u pripremi sisačkih osnovnih škola za postupno uvođenje modela cjelodnevne škole. Strukturirane i međusobno povezane izvannastavne aktivnosti postat će važan dio školskog života, a stečena iskustva i razvijeni programi temelj za njihovu dugoročnu održivost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 450.701,74 eura. „Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 š𝘬𝘰𝘭𝘢 𝘣𝘶𝘥𝘦 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘢 𝘥𝘰𝘭𝘢𝘻𝘦 𝘴 𝘰𝘴𝘮𝘪𝘫𝘦𝘩𝘰𝘮, 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦𝘮 𝘯𝘦 𝘶č𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘪𝘻 𝘬𝘯𝘫𝘪𝘨𝘢, 𝘯𝘦𝘨𝘰 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶, 𝘴𝘶𝘳𝘢đ𝘶𝘫𝘶 𝘪 𝘰𝘵𝘬𝘳𝘪𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘰𝘯𝘰 𝘶 č𝘦𝘮𝘶 𝘴𝘶 𝘯𝘢𝘫𝘣𝘰𝘭𝘫𝘪. 𝘜𝘱𝘳𝘢𝘷𝘰 𝘻𝘢𝘵𝘰 𝘰𝘷𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘪𝘻𝘷𝘢𝘯𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, 𝘰𝘷𝘰 𝘫𝘦 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘯𝘢š𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘶 𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘶 𝘣𝘶𝘥𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 𝘴𝘷𝘢𝘬𝘰 𝘥𝘪𝘫𝘦𝘵𝘦, 𝘣𝘦𝘻 𝘰𝘣𝘻𝘪𝘳𝘢 𝘯𝘢 𝘵𝘰 𝘬𝘰𝘫𝘶 š𝘬𝘰𝘭𝘶 𝘱𝘰𝘩𝘢đ𝘢, 𝘪𝘮𝘢 𝘫𝘦𝘥𝘯𝘢𝘬𝘦 𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘳𝘢𝘻𝘷𝘪𝘫𝘢𝘵𝘪 𝘴𝘷𝘰𝘫𝘦 𝘪𝘯𝘵𝘦𝘳𝘦𝘴𝘦, 𝘵𝘢𝘭𝘦𝘯𝘵𝘦 𝘪 𝘷𝘫𝘦š𝘵𝘪𝘯𝘦. 𝘖𝘴𝘢𝘮 š𝘬𝘰𝘭𝘢, 𝘴𝘵𝘰𝘵𝘪𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘪 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘵𝘪𝘴𝘶ć𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘦, 𝘵𝘰 𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢𝘨𝘢 𝘰𝘷𝘰𝘨 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵𝘢. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘱𝘰𝘷𝘦𝘻𝘢𝘵𝘪 𝘯𝘢š𝘦 š𝘬𝘰𝘭𝘦, 𝘰𝘵𝘷𝘰𝘳𝘪𝘵𝘪 𝘱𝘳𝘰𝘴𝘵𝘰𝘳 𝘯𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘪𝘥𝘦𝘫𝘢𝘮𝘢 𝘪 𝘰𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘪𝘵𝘪 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢 𝘶č𝘦 𝘯𝘢 𝘯𝘢č𝘪𝘯 𝘬𝘰𝘫𝘪 𝘪𝘮 𝘫𝘦 𝘣𝘭𝘪𝘻𝘢𝘬 𝘪 𝘻𝘢𝘯𝘪𝘮𝘭𝘫𝘪𝘷. 𝘒𝘢𝘥𝘢 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢𝘮𝘰 𝘱𝘳𝘪𝘭𝘪𝘬𝘶 𝘥𝘢 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶 𝘪 𝘴𝘶𝘥𝘫𝘦𝘭𝘶𝘫𝘶, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘱𝘶𝘯𝘰 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘻𝘯𝘢𝘯𝘫𝘢, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘴𝘢𝘮𝘰𝘱𝘰𝘶𝘻𝘥𝘢𝘯𝘫𝘦, 𝘪𝘴𝘬𝘶𝘴𝘵𝘷𝘰 𝘪 𝘰𝘴𝘫𝘦ć𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘪𝘱𝘢𝘥𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘻𝘢𝘫𝘦𝘥𝘯𝘪𝘤𝘪“ istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

NEKADAŠNJU HLADNU PRERADU KUPIO JE CIOS ENERGY PETRA PRIPUZA! Ovih dana smo slučajno pretražujući zemljišne knjige naišli na podatak da je CIOS ENERGY d.o.o. u vlasništvu Petra Pripuza kupio nekadašnji pogon "Hladne prerade" u južnoj industrijskoj zoni. Radi se o zemljištu površine 67963 m2 sa tri gospodarske zgrade od 28661 m2, 165 m2 i 464 m2. Kupio ih je od bivšeg vlasnika tvrtke Max Hütte. Tako se carstvo CIOS GRUPE koje je CIOS ENERGY d.o.o. sastavni dio, dodatno proširilo. Da podsjetimo, 2023. grad Sisak je spomenutom CIOS ENERGY d.o.o. prodao dvije gradske parcele (1808/4, 2657/1) koje prileže uz kompleks nekadašnje ljevaonice Željezare Sisak (Felis) na česticama: 1853/1, 1853/2, 1853/3, 1853/4, 1861/16, 2657/1, 2657/2. Sada se s tim velikim kompleksom i dvama česticama, koje im je 2023. prodala gradska vlast pod gradonačelnikovanjem Ikić Baniček, spojila u jednu veliku cjelinu i ogromna površina na kojoj je hala nekadašnje hladne prerade. Dodajte tome i čestice u vlasništvu CE-ZA-R-a , CIAL-a i DEPOS-a (1841/6, 1841/12,1843/1) dobijete pravo malo carstvo otpada tamo gdje je nekad bio kompleks Željezare Sisak. Na česticama koje je grad prodao gomilaju se plastične bale, a što će biti namjena velike zgrade nekadašnje "hladne prerade" tek će se saznati. Mnogi Siščani ovih dana "histeriziraju" o dovozu smeća nakon sanacije Gospića. Ne bi bilo prvi puta da cirkus zvani sanacija završi u Sisku. Varaždinske bale i crno brdo već jesu! Kronologija • 4. 12. 2020. Gradonačelnica Grada Siska donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju kč. br. 1808/1 – šuma Metaval, 132.059 m², također u Južnoj industrijskoj zoni. • U natječaju iz 2020. Grad je, uz cijenu, od ponuditelja izrijekom tražio „namjenu" (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš). Namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. • U istom natječaju Grad navodi da je zemljište prema UPU-u „Sisak-jug” u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske (I1) te da se za građevine gospodarskih djelatnosti, prema potrebi, izrađuje studija mogućeg utjecaja zahvata na okoliš. • 20. 6. 2023. gradonačelnica donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina, među kojima su pod istim rednim brojem k. č. br. 1808/4 površine 24.865 m² i k. č. br. 2657/1 površine 24.560 m², ukupno 49.425 m². • U natječaju iz 2023. Grad ponovno izrijekom navodi da se obje čestice nalaze u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1). • Međutim, za razliku od natječaja iz 2020. u uvjetima natječaja iz 2023. nije tražena namjena koju ponuditelj planira ostvariti, nije tražen detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš. Ponuda je trebala sadržavati osnovne podatke o nekretnini i ponuditelju, ponuđenu cijenu, izjavu o prihvaćanju uvjeta, registraciju i dokaz o jamčevini. • Još je važnije da je u natječaju iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden „Iznos cijene za nekretninu koja je predmet natječaja.” • Na natječaj je za predmetne dvije čestice pristigla jedna ponuda – CIOS ENERGY d.o.o. – u iznosu od 346.000 EUR. • 21. 8. 2023. Gradsko vijeće Grada Siska na svojoj 17. sjednici prihvaća ponudu CIOS ENERGY d.o.o. za kupnju obje čestice za 346.000 EUR, u okviru točke 2. b). • U istoj sjednici, pod točkom 2. a), Gradsko vijeće odlučuje i o prodaji k.č.br. 1808/7 k.o. Novi Sisak društvu Renaissance Real Estate, za potrebe BUDUĆE MEGA KLAONICE I BIOPLINSKOG POSTROJENJA Zašto je došlo do promjene kriterija pri prodaji? Kod prodaje zemljišta u Južnoj industrijskoj zoni 2020. Grad je tražio da potencijalni kupac unaprijed predstavi što namjerava raditi na zemljištu – detaljan opis proizvodnog procesa i njegov utjecaj na okoliš, a „namjena” je bila jedan od kriterija za izbor ponude. Kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 u 2023. takvog zahtjeva više nema! Iako Grad i dalje navodi da se zemljište nalazi u proizvodnoj industrijskoj zoni (I1), od ponuditelja se ne traži nikakav podatak o budućoj djelatnosti, proizvodnom procesu, kapacitetu ili utjecaju planirane proizvodnje na okoliš, niti se takav element uzima u obzir pri izboru ponude. Drugim riječima, dokumenti pokazuju prijelaz s modela: cijena + namjena/proizvodni proces + utjecaj na okoliš na model: samo cijena. Zaključno: Posebno je važno da je u natječaju Grada Siska iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden iznos ponuđene cijene. Dakle, Grad prije prodaje nije tražio od potencijalnog kupca da predstavi namjenu zemljišta, detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš, niti je takve elemente uzeo u obzir pri izboru ponude. To je bitno usporediti s natječajem iz 2020. za k.č.br. 1808/1 u istoj Južnoj industrijskoj zoni, gdje je Grad izrijekom tražio „namjenu (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš)”, a namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. Stoga se otvara pitanje zbog čega je Grad Sisak kod prodaje zemljišta u istoj gospodarskoj zoni, i to samo nekoliko godina kasnije, odustao od takvog kriterija te kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 (CIOS ENERGY) ali i za klaonicu pilića k. č. br. 1808/17 i 1818/1 i izbor sveo isključivo na ponuđenu cijenu. Ta promjena uvjeta i kriterija važna je i jako znakovita! Možda kada bivša gradonačelnica prestane "hodati za Liku" odgovori zašto je prodavala gradsko “obiteljsko srebro” bez uvjetovanja namjene? U Industrijskoj zoni Sisak jug, gradu je ostalo jako malo nekretnina za upravljanje, moglo bi se reći da su sada gospodari otpada zapravo i pravi gospodari grada. 👇🔗 https://www.facebook.com/100067031646107/posts/1397417059169336/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

POKRET MIJENJA ŽIVOT 💙 Fizioterapija nije samo vježba. Ona znači prevenciju, sigurniji pokret, oporavak i ponovno stjecanje samostalnosti. Ovogodišnji Svjetski dan fizioterapije posebno naglašava važnu ulogu fizioterapije i tjelesne aktivnosti u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Iza svakoga napretka stoje stručnost, strpljenje, podrška i povjerenje. Ponekad je velik uspjeh napraviti nekoliko sigurnih koraka, ponovno pokrenuti ruku ili vratiti vjeru u vlastite mogućnosti. Povodom Svjetskog dana fizioterapije zahvaljujemo našim fizioterapeutima što svakoga dana svojim znanjem, predanošću i ljudskošću pokret pretvaraju u mogućnost. 💙 Sretan Svjetski dan fizioterapije! Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić Sisak #SvjetskiDanFizioterapije #WorldPTDay #Fizioterapija #PokretMijenjaŽivot #Rehabilitacija #Prevencija #Oporavak #Samostalnost #OBSisak

EU sprema potez protiv Srbije Odgovarajući na pitanje hoće li Srbija snositi posljedice zbog načina na koji je Mladić pokopan, Pinho je rekla da su prizori s pogreba bili šokantni. Dodala je da razina službene potpore, kao i sudjelovanje ministara i pripadnika vojske, pokazuju nespremnost Srbije da se suoči s mračnim poglavljem novije europske povijesti te da su u suprotnosti s vrijednostima Europske unije. 'Što se tiče vašeg pitanja o sljedećim koracima, razmatramo mogućnosti', rekla je Pinho. Navela je da nema informacije o tome jesu li hrvatski čelnici službeno kontaktirali s Europskom komisijom, ali je naglasila da Komisija nije čekala njihove reakcije, već je, podsjetila je, objavila priopćenja o Mladiću i jasno poručila da su 'svako veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i povijesni revizionizam protivni temeljnim europskim vrijednostima te im nema mjesta ni u Europskoj uniji ni u državama kandidatkinjama za članstvo'. Govoreći o mogućem posjetu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen regiji, Pinho je kazala da se plan putovanja još izrađuje te da zasad nema informaciju o tome hoće li njime biti obuhvaćena i Srbija. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nacionalni-spektakl-za-krvnika-nece-proci-bez-posljedica-eu-sprema-potez-protiv-srbije-20260908