Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/

ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE: BIVŠA GRADONAČELNICA SISKA KRISTINA IKIĆ BANIČEK OŠTETILA GRADSKI PRORAČUN ZA VIŠE OD POLA MILIJUNA EURA Kako su radovi, vrijedni manje od 50.000,00 eura, koje je po sudskoj presudi trebao izvršiti Grad Sisak, postali trošak veći od pola milijuna eura za građane Siska? Nova gradska uprava Siska dobila je ponovno još jednu ovrhu iz doba prethodne vlasti koja je opteretila gradske financije. Uvidom u zaprimljene dokumente, evidentno se radi o namjernom, čistom nemaru i bahatom ponašanju kojeg su građani već prepoznali, ali razmjeri svih kostura koji ispadaju iz ormara nadilaze i najgora očekivanja. Grad Sisak je ovršen za ukupno 541.479,23 eura iz gradskog proračuna zbog kriminalnih odluka bivše gradonačelnice. Riječ je o slučaju otvorenog kanala i propusta na području Zelenog brijega, na čije su loše stanje upozoravale obitelji koje ondje žive. Građani su tražili da Grad izvrši svoju zakonsku obvezu i osigura funkcionalnu odvodnju kako bi se spriječile poplave i materijalna šteta na njihovim nekretninama. Umjesto pravodobnog rješavanja problema, uslijedio je dugotrajan sudski postupak. NEŠTO ŠTO JE TREBALA PRVOTNO PODMIRITI U IZNOSU OD 20 TISUĆA KUNA, NARASLO KROZ SUDSKE POSTUPKE NA PREKO POLA MILIJUNA EURA! Pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom Gradu Sisku naloženo je da ponovno stavi u trajnu funkciju otvoreni kanal i propust i plati kaznu 20.000,00 kuna. Budući da bivša gradonačelnica Ikić Baniček ni tada nije postupila po sudskoj presudi, Općinski sud u Sisku, rješenjem od 7. listopada 2024. godine, ostavio je Gradu dodatni rok od 30 dana za izvršenje obveze te odredio sudske penale u iznosu od 2.654,46 eura za svaki dan zakašnjenja nakon isteka tog roka. Rješenje je postalo pravomoćno 1. studenoga 2024., a ovršno 10. studenoga 2024. godine. U obrazloženju sud izričito navodi da je Grad Sisak imao dovoljno vremena za izvršenje svoje obveze te da su određeni sudski penali osnovani i primjereni upravo kako bi prisilili Grad na postupanje sukladno sudskoj odluci. IKIĆ BANIČEK OPET ODBILA POSTUPITI PO SUDSKOJ PRESUDI Posebno zabrinjava činjenica da Grad nije izvršio svoju obvezu niti je pravodobno poduzeo potrebne pravne i proceduralne korake za njezino izvršenje zbog čega je danas dodatno opterećen gradski proračun. Obvezu saniranja kanala je završio novi gradonačelnik Domagoj Orlić već 29. svibnja 2025. godine, samo šest dana nakon što je preuzeo vlast od svoje kompromitirane prethodnice, no šteta njezinog nečinjena upravo je došla na naplatu jer posljedice višemjesečnog neizvršavanja pravomoćne sudske odluke već su bile nastale. Posebno je porazna činjenica da je riječ o zahvatu čija je vrijednost iznosila manje od 50.000,00 eura. Drugim riječima, problem koji se mogao riješiti za nekoliko desetaka tisuća eura zbog dugotrajnog nepostupanja prerastao je u obvezu veću od pola milijuna eura koju će snositi građani Siska. Odgovore na pitanja kako je bilo moguće ignorirati pravomoćnu sudsku odluku, zašto se nije postupilo u rokovima koje je odredio sud, te kako je odgovorno upravljanje javnim novcem moglo dovesti do toga da se posao od 48.029,25 eura pretvori u još dodatnih više od 540.000 eura obveza za gradski proračun, bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček te njezina desna ruka Marko Krička, koji su zajedno upravljali Siskom, neka odgovore Siščanima.

GOSTOVANJE SERGEJA TRIFUNOVIĆA JE OTKAZANO‼️ Hvala svima koji su se odazvali apelu, digli glas i uputili poruke nadležnima. Zajedno smo uspjeli zaustaviti ono što, po našem mišljenju, nije smjelo biti ni zakazano. A poruka Sergeju Trifunoviću i svima sličnima je jasna: Ne možete pljuvati po Hrvatskoj i Hrvatima, vrijeđati ovu državu i njezine ljude, a onda očekivati da ćete ovdje biti dočekani raširenih ruku i na tome još zarađivati. Ovo nije pitanje nacionalnosti ni umjetnosti. Ovo je pitanje odgovornosti za izgovorene riječi i poštovanja prema zemlji u koju dolazite. Kad građani ne šute, njihov glas se čuje. Osijek je to danas pokazao. 🇭🇷

Jedan pogled dovoljan je da poželite ljeto provesti upravo ovdje. ☀️ Okruženi zelenilom Topuskog, vanjski bazeni Top Termi mjesto su za plivanje, obiteljske trenutke, aktivan odmor i bezbrižno uživanje pod otvorenim nebom. Kompleks obuhvaća pet bazena s termalnom vodom, različitih dubina i temperatura, uz dodatne sportske i rekreacijske sadržaje. Spremite ovu ideju za svoj sljedeći ljetni izlet u Topusko

🔥 POZNAT IDENTITET JEDNOG OD VIŠE UHVAĆENIH PIROMANA, SVI SRBSKE NACIONALNOSTI 🏴‍☠️ Nakon što mu je obiteljska kuća u selu iz kojeg je 18.11.1991. krenuo krvavi napad na Škabrnju i u kojem je gotovo sigurno sudjelovao njegov ćaća hrvatska agencija za poljoprivredu isplatila mu je 2024. i 2025. cca 43.000 eura. Piše: Roko Šikić, Hrvatski ratnik Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da bageri danonoćno zakapaju opasni otpad, inspektori traže i primaju mito, a SOA još uvijek spava. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek sporadično i sporo. Političari se šepure po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule, a narod im vjeruje i zaboravlja… Ali ima i dobrih vijesti, policija je sinoć u pokušaju podmetanja požara u Škabrnji UHITILA PIROMANA iz Biljana, sela iz kojeg je ’91. krenuo krvavi napad na Škabrnju, Daniela Stegnjaića rodenog 1984. Daniel je dijete iz traktorske kolone i povratnik kojemu je Hrvatska obnovila kuću i kojem je Hrvatska agencija za poljoprivredu 2024. i 2025. isplatila 43.000 eura poticaja. Kakav komentar ovome treba, osim bravo Plenkoviću za 40 kulturnih centara u kojima izgleda uče samo kako iskoristiti i mrziti Hrvatsku. U nastavku donosimo izvrsnu analiza aktualnih zbivanja Roka Šikića i urednički komentar na kraju… ‘SVE JE PLANULO U SEKUNDI’ Od 8 požara u Dalmaciji u razdoblju od 09.08. do 13.08., čak 6 ih je izbilo između 20:15 i 03:00 sata: – Lokva Rogoznica 20:15 – Vinišće 21:30 – Pučišća, Brač 02:30 – Škrljevo ∼01:00 – Dubrovnik 00:09 – Vrgada 00:55 TO JE KLASIČNI OBRAZAC PODMETANJA. Evo obrazloženje tvrdnje: 1. KANADERI NE LETE NOĆU. Po pravilima letenja, CL-415 i Air Tractor lete isključivo danju. Ako netko zapali požar u 21:00, ima 8 do 9 sati bez djelovanja zračnih snaga. U Lokvi Rogoznici je zato prvu noć požar gasilo samo 110 ljudi s 33 vozila, a tek ujutro su podignuta 4 kanadera, tada je požar i zaustavljen. 2. BURA JE NAJJAČA PRED ZORU. U Lokvi Rogoznici požar je izbio “u uvjetima jakog vjetra u blizini objekata” i odmah se proširio na 1.000 ha. Bura noću stvara efekt dimnjaka u omiškom zaleđu, vatra ide 5-6 km/h uzbrdo. 3. NEOBIČNO MJESTO. Lokva Rogoznica – Ruskamen je naselje uz samu magistralu D8, a ne duboka šuma. Vlasnik kafića je za medije izjavio: “Sve je planulo u sekundi”. To nije spori razvoj požara od opuška. 4. SERIJA POŽARA. Nije jedan požar, nego lanac. To je isti modus operandi kao 2017. i 2022. godine. Je li podmetnuto? Službeno, HVZ nikad ne kaže ‘podmetnuto’ dok se ne oglase ‘službe koje rade svoj posao’, a službama za očitovanje trebaju mjeseci. Stavljaju li požare u korelaciju, kakvu i s kojim inputima, znaju samo službe. Mi možemo samo iznositi svoje mišljenje i pretpostavke te opravdano sumnjati da nije riječ o pukoj slučajnosti. Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da SOA, glavna sigurnosna služba, spava. Pored nje prolaze tisuće kamiona opasnog otpada, negdje u dubini priče postoji i dokumentacija o preuzimanju otpada na zbrinjavanje, izvršena plaćanja, potvrde o ‘uspješnom zbrinjavanju’ izvozom iz EU zemalja i uvozom u Hrvatsku, bageri danonoćno zakopavaju, inspektori traže i primaju mito, a SOA JOŠ UVIJEK SPAVA. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek retroaktivno, sporadično i sporo. POLITIČARI SE ŠEPURE po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule u stilu “ne treba paničariti, sve će biti brzo sanirano, doći će pomoć države”, a narod im vjeruje i zaboravlja. Narod je već zaboravio ranije požarne godine i ne zamara se činjenicom da ‘službe’ nisu ništa ozbiljno učinile u smislu zaštite države od mogućeg terorizma. Sve se svaljuje na iskrenje žica, neodgovorno paljenje korova i ponekog bolesnika piromana. Čudno je to. Odgovara li itko za stanje tih žica, vjeruje li itko u priču o spaljivanju korova u noćnim satima i od kud ta koordinacija dalmatinskih piromana u vrijeme turističke sezone u razdoblju između Dana domovinske zahvalnosti i Velike Gospe? Kako to da žice ne iskre u Slavoniji, Lici, Primorju i Istri, da i ondje poljoprivrednici ne pale korov, i jesu li njihovi piromani u liječilištima? Neobično, zar ne? Ne zaboravimo još nešto. Jedna od naslovnica koje sam objavio kao ilustraciju je iz vremena spomenutih ranijih požara. Ne samo da to ‘službe i institucije’ nisu sankcionirale, već još izdašnije financiraju hrvatskim novcem to glasilo i nove vulgarne, uvredljive i opasne objave. Čudna zbivanja i jednako neobično vođenje države, kao da je to neka slučajna država, a ne Lijepa naša, natopljena krvlju hrvatske mladosti. NA ZNANJE: Ministarstvo obrane RH RMinistarstvo vanjskih i europskih poslovaovVlada Republike HrvatskeskMinistarstvo demografije i useljeništvatvHDZ - Hrvatska demokratska zajednicaica

Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina. Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva. Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza. Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta. Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj. https://putnikofer.hr

Na blagdan Velike Gospe, kada se okupljamo u molitvi i zahvalnosti, neka nas zagovor Blažene Djevice Marije prati na svakom koraku: neka čuva naše obitelji, domove i sve koji svojim služenjem svakoga dana brinu o sigurnosti i miru naše Domovine. Svim vjernicima želim sretan i blagoslovljen blagdan Velike Gospe!

U e-Savjetovanje su upućeni nacrti izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Predloženim izmjenama bilo bi obuhvaćeno ukupno 201.304 korisnika, odnosno gotovo 76 % svih umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Između ostalog, predlaže se ukidanje posljednjeg umanjenja pojedinih mirovina iz 2002. godine, povećanje pojedinih mirovinskih prava te dodatno unaprjeđenje prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. Pozivamo sve zainteresirane da se upoznaju s prijedlozima i uključe u javno savjetovanje. 🔗 Poveznica - opširnije: https://branitelji.gov.hr/vijesti/predstavljeni-prijedlozi-izmjena-i-dopuna-dvaju-zakona-kojima-se-povecavaju-mirovine-vecini-hrvatskih-branitelja-i-clanova-njihovih-obitelji/5251 🔗 Poveznica - javno savjetovanje: https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10243 https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10244

Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta. No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto. Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu. Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao Više o slučaju iz Finske: https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta. Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti. GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a. Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe. No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta: - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene #gdprcroatia

SPEKTAKL NA NEBU IZNAD SISKA ZA LJUBITELJE ASTRONOMIJE - ORGANIZIRANO PROMATRANJE DJELOMIČNE POMRČINE SUNCA I METEORSKOG ROJA PERZEIDA - Srijeda 12.08.2026. Prirodoslovno-astronomsko društvo Sisak organizira dva promatranja nebeskih pojava: 1) promatranje djelomične pomrčine Sunca od 19:00 te 2) promatranje meteorskoj roja Perzeida od 22:00 - više detalja slijedi ispod! ❗ VAŽNO -- ČUVAJTE VID! Promatranje Sunca golim okom bez adekvatne zaštite može uzrokovati trajna oštećenja! Prilikom promatranja na raspolaganju će biti naša oprema koju imamo za sigurno promatranje - optički projekcijski sustavi te specijalne zaštitne UV naočale za ppmracine i solarni filter za objektiv teleskopa. Ukoliko imate vlastite opreme od prethodnih pomrčina, slobodno ih ponesite. 1) PROMATRANE DJELOMIČNE POMRČINE SUNCA 🌙 Promatranje s početkom od 19:00 sati se održava u centru grada na šetnici Slave Šriegla u neposrednoj blizini INA-ine benzinske postaje. Ukoliko bude vedro bez naoblake, na zapadnom horizontu nisko iznad Kupe čeka nas spektakularan pogled na zamračeno Sunce kako zalazi iza i "ispod" Novog mosta. Prvi vidljivi kontakt Mjeseca sa Sunčevim diskom sa naše lokacije očekuje se oko 19:26. Pomračina će biti vidljiva sve do zalaska Sunca, oko 20:05,, kada će ujedno dosegnuti i najveću nama vidljivu fazu. U tom će trenutku Mjesec prekriti približno 65% Sunčeva promjera, pružajući dojmljiv prizor neposredno prije zalaska. Zalaskom Sunca oko 20:10 promatračke aktivnosti završavanju te se nakon kratkog druženja selimo na lokaciju udaljenu 10 minuta lagane šetnje uz Kupu za aktivnost pod 2). Naša lokacija za razliku od Grenlanda, Islanda i sjeverne Španjolske nije na putu "totaliteta" - prostora na kojemu će se odviti potpuna pomrčina, tako da ćemo imati samo djelomičnu pomrčinu. Zadnja potpuna pomrčina vidljiva sa sisačkog područja je bila davne 1961. godine, a iduća tek 2081. Na iduću djelomičnu pomrčinu ne trebamo čekati tako dugo i one su češće jer hvataju puno širu površinu Zemlje - već iduće godine u 3.8.2027. bit će vidljiva iz Siska. 2) PROMATRANE PERZEIDA ☄️) Promatranje Perzeida - meteorskog roja održavamo od 22:00 već tradicionalno na novoj lokaciji - trenutno neosvijetljeni zemljani plato pored nogometnog stadiona Segesta iznad budućeg komunalnog pristaništa brodova na rijeci Kupi. Lokaciju svake godine tradicionalno mijenjamo jer tražimo zaklon od sve brže rastučeg problema svjetlosnog onečišćenja koje značajno smanjuje vidljivost i doživljaj astronomskih pojava, a pogotovo slabijih meteora. Vrhunac Perzeida je nakon ponoći. Ovogodišnji uvjeti za promatranje bit će vrlo dobri jer Mjesec neće ometati vidljivost tijekom vrhunca kiše što povećava šanse za uživanje u spektakularnim prizorima na noćnom nebu. Ako vremenske prilike budu povoljne, tijekom vrhunca bismo mogli vidjeti i do 80 meteora na sat. Važno je pritom imati strpljenja jer meteori ne dolaze ravnomjerno, već u naletima. Prilagodba vida noćnim uvjetima traje i do 20 minuta tako da molim da ne svijetlite na prilazu automobilima niti bljeskalicama kako bi mogli uživati i uloviti i manje sjajne Perzeide. Od 22:30 nam na istoku polako izlazi i Saturn pa ćemo i njegov prsten promatrati teleskopima. Na promatranje preporučamo da ponesete prostirke, ležaljke i dobro društvo! Aktivnost se održava u suradnji s dragim kolegama amaterskim astronomima iz Centar znanja i planetarij Munjara

[NA DANAŠNJI DAN: Predajom 21. kordunskog korpusa formalno završila akcija Oluja i Domovinski rat] 8. kolovoza 1995. godine, na pustoj cesti uz motel Brijuni pokraj Gornjeg Viduševca, zaustavili su se, jednom oficiri JNA i suradnici, Petar Stipetić i Čedo Bulat i krenuli jedan drugome ususret. Posljednjih nekoliko metara Čedo Bulat je stao stupati da bi naposljetku salutirao i viknuo: “Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa. Predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi”. Premda je dan ranije ministar obrane Gojko Šušak objavio da je Oluja završila, predaja 21. kordunskog korpusa, posljednje velike pobunjeničke formacije koja je položila oružje, bila je stvarni kraj operacije. Stožerni general Hrvatske vojske Petar Stipetić bio je jedan od onih generala koji su dojmljivo 1995. vodili naše postrojbe do velike pobjede u Domovinskom ratu, a njegova važnost za modernu hrvatsku državu i njezinu povijest nadilazi same vojne uspjehe jer je on bio istinsko oličenje vojničke časti, profesionalizma i humanosti. Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. godine u Ogulinu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA. Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. godine, general Stipetić pridružio se Hrvatskoj vojsci, gdje je obnašao najviše zapovjedne dužnosti: zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor. General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera OS RH od 2000. do 2002. godine. Odlukom predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga 1. veljače 2003. imenovan je savjetnikom predsjednika RH za obranu i vojna pitanja i na toj je dužnosti bio do ožujka 2005., kada odlazi u mirovinu. Za doprinos u Domovinskom ratu i iskazanu hrabrost odlikovan je: Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina službe te medaljama Bljesak i Oluja. Foto: MORH

ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA? Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.) Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH. Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament). Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila. To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj. U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja. Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića. Taktičko iznenađenje generala Gotovine Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo. Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora. Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza) Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke: 16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila. 17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac. 18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini. Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju. Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin. Što kažu dokumenti, a što Milošević? Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!" Sažetak činjenica: 1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva). 2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića. 3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.