Danas, 22. rujna, obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama ozbiljno je pitanje sigurnosti, zaštite ljudskih prava i dostojanstva svake žene - pitanje pred kojim ne smijemo ostati nijemi. U našem svakodnevnom radu polazimo od poštovanja dostojanstva svake osobe. Zato nam je važno nasilje ne prešutjeti, ne opravdavati i ne okretati glavu od osobe kojoj je potrebna podrška. Ponekad je najvažnije što možemo učiniti - biti tu. 🫂 Saslušati. Ne osuđivati. Pružiti podršku. Svaka žena ima pravo živjeti mirno i bez straha. Na svima nama je da čuvamo njezino dostojanstvo i budemo oslonac onda kada je to najpotrebnije. ❤️ #HrvatskiCrveniKriž #StopNasiljuNadŽenama #Podrška

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Sindikat policije Hrvatske upozorava na dramatični porast napada na službene osobe: u posljednjih tjedan dana policija je napadnuta čak tri puta! Prvi napad dogodio se u Ližnjanu gdje je napadač ozlijedio policajku te napao i njene kolege. Događaj se zbio samo dva mjeseca nakon napada nožem na policajku, koja je teško ozlijeđena, na Ugljanu i lako se mogao dogoditi isti scenarij, kao što je napad mogao i tragično završiti. Potom je vozač u Rijeci autom udario policajca i pobjegao, ignorirajući znakove za zaustavljanje. Osim što je ozlijedio policajca, koji je također mogao i smrtno stradati, tijekom bijega je moglo doći do još stradavanja prolaznika i vozača. Na Trešnjevci je, zatim, osoba napala službenike koji su nadzirali promet, uvredama i udarcima nogom, pod utjecajem alkohola. Ovi događaji pokazuju da je nužno brže provoditi aktivnosti za strože kažnjavanje napadača na službene osobe, a sada je od Odbora za pravosuđe prošlo više od tri mjeseca. Tri napada na policiju u tjedan dana zahtijevaju hitne promjene na kojima inzistiramo i zgroženi smo da je u tako kratkom vremenu ugroženo toliko naših kolega, samo zato što su radili svoj posao – čuvali društvo od ugroze. Zaustavljanje ovog crnog trenda trebao bi biti prioritet za sve nadležne institucije i očekujemo njihovu promptnu reakciju!

1st USPE European Police Sport Week 2026 📅 Od 23. do 30. rujna 2026. održava se 1. USPE Europski tjedan policijskog sporta, u sklopu kojeg će se i u Hrvatskoj promovirati tjelesna aktivnost, sportski duh i zdrav način života pod zajedničkim sloganom #BeActive. 💪 🇭🇷 U Hrvatskoj će se tom prigodom održati sportske aktivnosti u stolnom tenisu 🏓, šahu ♟️ i malom nogometu ⚽, uz sudjelovanje policijskih službenika i učenika Policijske škole „Josip Jović“. 🤝 Cilj aktivnosti je potaknuti druženje, aktivan način života, fair play i zajedništvo kroz sport. 💪 Budimo aktivni, družimo se i promovirajmo sport! 🇭🇷 USPE – Be Active from Croatia! 🇪🇺 #uspe_1st_police_sport_week_2026 #BeActive #USPE #PoliceSport #Croatia

Na području Sisačko-moslavačke županije preko 300 otvorenih radnih mjesta 🔍⬇️ Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području Sisačko‑moslavačke županije trenutno je otvoreno više od 300 radnih mjesta u različitim kategorijama. Kategorije u kojima je najviše traženih radnika su oečkivano Zdravstvo, socijalna skrb i njega – 76 radnih mjesta, Učitelji, nastavnici i profesori – 50 radnih mjesta, te Građevinari, arhitekti i geodeti – 37 radnih mjesta. Kategorije u kojima se trenutno ne traži nitko su Umjetnici, dizajneri i stručnjaci u kulturi, te Geolozi, rudari i metalurzi, a kategorije u kojima se traži samo jedan radnik/ca su Informatički, računalni i stručnjaci za Internet, Obradivači drva, proizvođači papira, grafičari, te Prirodoslovno-matematički stručnjaci. Više informacija na stranicama HZZ: https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx pod Sisačko-moslavačka županija

NASILJE NIJE PRIVATNA STVAR. ODGOVORNOST JE NA SVIMA NAMA. Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Sisku je održano informativno i edukativno okupljanje s ciljem podizanja svijesti o nasilju nad ženama, njegovom prepoznavanju i važnosti pravovremene pomoći i podrške. 🫂 Obilježavanje je organizirao Centar za žene Adela u suradnji s Policijskom postajom Sisak, Policijskom upravom sisačko-moslavačkom, Obiteljskim centrom – Područnom službom Sisačko-moslavačkom te Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područnim uredom Sisak. Važno je znati da pomoć postoji i da nitko ne bi trebao ostati sam u situaciji nasilja. Zato je važno govoriti, educirati, reagirati i pružiti podršku onima kojima je potrebna. ☝️ Grad Sisak financijski podupire rad Centra za žene Adela, jer stvaranje sigurnog društva počinje jasnom porukom , nasilje nema opravdanje i nema mjesto u našem gradu. Grad Sisak ima nultu toleranciju prema nasilju svih vrsta. Obilježavanju je nazočila zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković, ujedno predsjednica Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Sisačko-moslavačke županije. „Nasilje nad ženama nije problem koji se događa nekome drugome i nije privatna stvar. To je problem cijelog društva na koji svi moramo reagirati. Važno je da žene znaju da nisu same, da imaju pravo na život bez straha i nasilja te da postoje ljudi i institucije kojima se mogu obratiti za pomoć. Kao Grad Sisak želimo biti podrška onima koji se bore protiv nasilja i stvarati društvo u kojem se nasilje ne prešućuje, nego prepoznaje i zaustavlja. Svaka žena zaslužuje sigurnost, poštovanje i dostojanstvo.“ istaknula je zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković.

🏒 SISAK ĆE BITI DOMAĆIN SVJETSKOG PRVENSTVA U20 U HOKEJU NA LEDU! 🇭🇷 Gradonačelnik Domagoj Orlić održao je sastanak s vodstvom Hrvatskog hokejskog saveza o pripremama za Svjetsko prvenstvo U20 u hokeju na ledu, koje će se od 10. do 16. siječnja 2027. godine održati u Sisku. Utakmice Divizije II, Grupe A igrat će se u Ledenoj dvorani Zibel, a na prvenstvu će nastupiti reprezentacije Hrvatske, Italije, Rumunjske, Kine, Velike Britanije i Nizozemske. Tijekom prvenstva bit će odigrano ukupno 15 utakmica. Bit će to prilika da Sisak ponovno pokaže da može organizirati vrhunske sportske događaje! Vidimo se na tribinama! 🏒🙌

Promijenjeno je pravilo o zimskoj opremi Za osobne automobile i druga vozila kategorija M i N do 3,5 tona postoje dvije osnovne mogućnosti. Prva su zimski pneumatici s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF postavljeni na sve kotače. Druga mogućnost posebno je zanimljiva vozačima koji zimi ostaju na ljetnim gumama. Na svim kotačima moraju imati ljetne pneumatike s najmanje četiri milimetra dubine profila, ali uz njih moraju imati lance za snijeg ili uređaje namijenjene povećanju prianjanja kotača, koji se postavljaju na pogonske kotače. Zimska oprema u Hrvatskoj obvezna je na propisanim zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine - bez obzira na to je li cesta u tom trenutku suha, pada li snijeg ili je vani sunčano. Prema podacima HAK-a, režim obuhvaća 839,2 kilometra autocesta, 1863,3 kilometra državnih i županijskih cesta te dodatnih 68,1 kilometar državnih cesta za tranzitni promet iz pojedinih luka. Dakle, hrvatski propis vozaču ne govori da nužno mora imati zimske gume. Omogućuje i kombinaciju ljetnih guma s najmanje četiri milimetra profila i odgovarajućeg dodatnog uređaja za prianjanje.

Bosanac završio u zatvoru u Hrvatskoj - Zapalio šumu jer ga je djevojka ostavila Jedan 21-godišnji državljanin BiH iz Čapljine završio je u istražnom zatvoru u Hrvatskoj nakon što je, prema sumnjama policije i tužilaštva, na Pelješcu zapalio nisko rastinje i suhu travu. Županijski sud u Dubrovniku odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor. 🔥 Požar primijetio turist Sve je počelo kada je poljski turist, vozeći se državnom cestom D-414 između Brijeste i Luke Dubrave, primijetio mladića kako plinskim upaljačem pali suhu travu i nisko rastinje. Vatra se ubrzo proširila, a na teren su izašli pelješki vatrogasci koji su požar uspjeli brzo lokalizovati. Ipak, do tada je izgorjelo oko 2.500 kvadratnih metara površine. 👮 Policija ga pronašla uz pomoć kamera Nakon prijave pokrenuta je istraga. Policija je pregledala snimke nadzornih kamera, na osnovu kojih je utvrđeno vozilo povezano sa slučajem, a potom i identitet osobe koja je njime upravljala. Riječ je o 21-godišnjaku iz Čapljine koji je tokom ljetne sezone radio kao kuhar na Pelješcu i imao uredno prijavljeno boravište. Protiv njega je podnesena krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Mladić priznao djelo Prema navodima iz izvještaja, 21-godišnjak je tokom saslušanja u cijelosti priznao ono za šta ga terete. Sud je, prilikom odlučivanja o pritvoru, ocijenio da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili počinjenja težeg djela ukoliko bi osumnjičeni ostao na slobodi. Međutim, cijeli slučaj privukao je posebnu pažnju zbog navodnog motiva. Prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, mladić je navodno zapalio rastinje zbog ljubavnog razočaranja nakon što ga je djevojka ostavila.

Iz splitske vojne luke Lora danas je u #NATO operaciju potpore miru “Sea Guardian” ispraćen 14. hrvatski kontingent na raketnoj topovnjači “Vukovar”.🇭🇷🫡 ℹ️ #hrvatskavojska sudjeluje u provedbi neborbenih zadaća čiji je cilj stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike i osiguranje zajedničke sigurnosti u području središnjeg Mediterana. Želimo im puno uspjeha u izvršenju svojih zadaća, mirnk more i siguran povratak kući! 🇭🇷🌊⚓️ 🔗 https://www.morh.hr/cetrnaesti-hrvatski-kontingent-upucen-u-nato-ovu-operaciju-sea-guardian/ 📷: HRM . . #weAreNATO #domovinivjerni

U Hrvatskoj uvode 'američki' način ukopa: Interes je ogroman, a grobno mjesto znatno je jeftinije Kako piše na stranicama komunalnog poduzeća MURS-EKOM koje održava sva groblja na području grada, kod "američkog načina" ukopa grobno mjesto uređuje se na jednostavniji i suvremeniji način. Umjesto klasičnog nadgrobnog spomenika, postavlja se ravna nadgrobna ploča koja zauzima manje mjesta, dok prostor oko groba ostaje ozelenjen i uređen. Kako navode u MURS-EKOM-u, sam ukop je klasičan no na taj način znatno se smanjuju troškovi grobnog mjesta budući da nema više potrebe za skupim nadgrobnim spomenicima. I samo održavanje grobnog mjesta biva puno lakše jer riječ je samo o nadgrobnoj ploči na zelenoj površini. "Samo treba doći zapaliti svijeću" Sve to podrazumijeva i jednostavnije održavanje zelenih površina oko nadgrobnih spomenika o čemu će brinut komunalno poduzeće. A obiteljima tako pokopanih pokojnika, kako je rekao gradonačelnik Dražen Srpak, ostaje samo da "dođu zapaliti svijeću i staviti cvijeće u vazu". Samim time i cijena takvog grobnog mjesta znatno je niža od cijene uobičajenih grobnih mjesta. "Standardno grobno mjesto košta oko 5.000 eura, dok je cijena ovakvog nadgrobnog spomenika samo 2.000 eura, a s grobnim mjestom ukupno 2.500 eura. I k tomu je sve spremno za ukop. Zasad smo napravili četiri takva spomenika da bi vidjeli kakav će biti interes. Ljudi su se počeli javljati već prvog dana kada smo to oglasili i tri grobna mjesta prodali smo odmah. Sada planiramo napraviti cijeli red tih spomenika, ukupno 14", kaže gradonačelnik Srpak za N1.

**TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA** Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude. Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca. Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje. Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije. Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova. Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada. Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan. Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku. Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja. Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika. U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije. Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava. Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije. U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo. Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove. Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru. Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince. Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava. Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi. Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike. Armin Tatarević Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske