ILOK 1991.: Sporazum pod pritiskom, odlazak u progonstvo 14. listopada 1991. u Šidu je potpisan sporazum o odlasku stanovništva Iloka i okolnih mjesta. Tri dana poslije tisuće ljudi napustile su svoje domove https://www.hrv.hr/clanak/ilok-1991-sporazum-pod-pritiskom-odlazak-u-progonstvo

🍂 JESEN JE STIGLA U SISAK, A S NJOM I MIRISI KOJE VOLIMO! 🍞 U subotu, 17. listopada ➡️ 10 sati, Šetnica Slave Striegla zamirisat će na svježe pečeni kruh, domaća peciva, slatke kolače i pečene kestene u toplom jesenskom ozračju manifestacije Jesen u Sisku 🍂🍁 Ovu jesensku priču dodatno će obogatiti ponuda domaćih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nastupi kulturno-umjetničkih društava te sudjelovanje sisačkih škola i vrtića, s kojima tradicionalno obilježavamo Dan kruha i njegujemo običaje naših krajeva. Za naše najmlađe ove smo godine osigurali tematske radionice na kojima će moći oblikovati tijesto, izrađivati životinjice od lišća, crtati i kroz igru upoznavati čari jeseni i vrijednost tradicije. 🍁🎨🥖 Vidimo se na najljepšoj riječnoj šetnici u Hrvatskoj! 🍂💚💙

Obraćamo se javnosti i nadležnim institucijama s dubokim osjećajem odgovornosti, ukazujući na zabrinjavajuće stanje i hrvatskim zatvorima koje se više ne može i ne smije gurati pod tepih. Ne želimo širiti paniku ili uznemiravati javnost, već odgovorno i utemeljeno upozoriti na realne probleme. Ovo je poziv na razum i odgovornost. Godinama ,kao na pokvarenoj traci, od odgovornih u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, slušamo iste priče i najave ,,gradit ćemo nove zatvore, primat ćemo nove ljude, nikad više pravosudnih policajaca, donijet ćemo novi Zakon o pravosudnoj policiji" - stvarnost s kojom se pravosudni policajci i službenici svakodnevno susreću je potpuno drugačija. Stvarnost na terenu pokazuje minimum do potpunog rasula. Od obećanja, javno izrečenih, nema NIŠTA ali zato ima gorkih činjenica. - Zatvoreničke sobe pretrpane do pucanja, u svakom zatvoru traži se mjesto „više“. Izbacuje se namještaj iz soba kako bi se po podu ugurali dodatni madraci. Kreveti su i po zatvoreničkim hodnicima. Nitko više ne brine o ljudskom dostojanstvu i osnovnim sigurnosnim uvjetima. - Koliko nam je novca ostalo rebalansom proračuna? Novca, kako smo mogli više puta čuti, nikad više odvojenog iz proračuna za naše ministarstvo. - Zaposlenici drže sustav na svojim leđima pod nesnošljivim pritiskom, prekovremenim satima i stresom, dok od nadređenih ne dobivaju niti priznanje ( djelilo se samo radi reda i na kapaljku) niti bilo kakvo priznanje prilikom odlaska u zasluženu mirovinu. Niti HVALA. Nedostaje veliki broj pravosudnih policajaca. - Modularni zatvori kasne, projekt, toliko spominjan i hvaljen, trebao je donijeti olakšanje. - Mladi bježe od struke, natječaji nam ostaju polu prazni. Nitko ne želi u pravosudnu policiju ni kroz srednje školsko obrazovanje u Policijskoj srednjoj školi. Tko bi se uopće javio na posao gdje su uvjeti ponižavajući, a radna snaga podcijenjena. Održivost zatvorskog sustava ne mjeri se uljepšanim priopćenjima, nego realnim uvjetima na terenu. Dok se javnosti prodaje priča o napretku a odgovorni bave PR-om i ponavljanjem istih naučenih rečenica, kriza više nije pitanje godina ili mjeseci, pitanje je dana i stvarnog kolapsa. Smatramo da je jedini korektan ,profesionalan i odgovoran potez ministra i odgovornih u Zatvorskom sustavu, bez odgode i fige u džepu, sazvati hitan sastanak sa svim sindikatima koji zastupaju zaposlene u zatvorskom sustavu. Vrijeme je da se sjedne za stol, otvori stvarna statistika, prizna dubina problema i pokuša zajednički izradit plan za spas sustava. Zaposlenici zatvorskog sustava zaslužuju istinu, sigurnost i konkretna rješenja, bez novih obećanja. 👇https://www.facebook.com/share/1C5wmeKCTx/

Nizozemska je od 1. kolovoza 2026. zabranila građanima kupnju, posjedovanje i uporabu pirotehnike kategorija F2 i F3. Ovo je veliki korak u zaštiti ljudi, životinja i okoliša! Ujedno je snažna poruka drugim državama da iživljavanje dijela građana ispucavanjem bučne pirotehnike, koja svake godine donosi ozljede, strah, buku, požare i onečišćenje, nije nešto što trebamo tolerirati kao neizbježan dio proslave Nove godine. Hrvatska je već zabranila petarde i redenike. Sada ima priliku napraviti sljedeći korak i zabraniti svu pirotehniku kategorija F2 i F3 čiji je glavni učinak snažna eksplozija! Nizozemska je donijela zabranu kako bi smanjila ozljede, materijalnu štetu, nerede i nasilje povezane s uporabom pirotehnike, ali i negativne posljedice za ljude, životinje i okoliš. Posebno je istaknuto da privatna uporaba pirotehnike tijekom novogodišnje noći stvara ozbiljne sigurnosne probleme i veliko opterećenje za hitne službe. Novi sustav zato više ne pokušava izdvajati pojedine „problematične” proizvode unutar kategorija F2 i F3. Građanima su cijele te kategorije nedostupne. Ostaje samo F1, odnosno pirotehnika vrlo niskog rizika i zanemarive razine buke. Profesionalni vatrometi i dalje se mogu održavati uz propisane uvjete, a za određene organizirane novogodišnje proslave moguće je dobiti posebno lokalno izuzeće. Hrvatska je od 2021. zabranila petarde i redenike kategorija F2 i F3 za osobne potrebe, što je bio važan pomak u zaštiti osobito djece i životinja. Međutim, građanima je i dalje dopuštena druga pirotehnika tih kategorija koja može proizvoditi vrlo snažne detonacije. Nije logično zabraniti jedan proizvod zbog buke, a dopustiti druge koji proizvode jednako snažan ili čak jači prasak, i to samo zato što se ne zovu petarda, nego npr. zračna bomba. Ako želimo smanjiti buku i opasne posljedice pirotehnike, nužno je zakonski zabraniti i svu ostalu jednako bučnu i razornu pirotehniku! Ranije smo MUP-u predložili izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kojima bi se zabranila sva pirotehnička sredstva kategorija F2 i F3 čiji je glavni učinak eksplozija i stvaranje snažnog zvuka, neovisno o njihovu nazivu ili obliku. https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=5297

Muškarac (45) u zatvoru, spolno zlostavljao i zadovoljavao pohotu nad 13-godišnjom djevojčicom Jedan je muškarac (45) u istražnom zatvoru nakon što se posumnjalo da je spolno zlostavljao 12-godišnjakinju. Dogodilo se to u našem susjedstvu, u Međimurskoj županiji. Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Varaždinu podignulo optužnicu protiv hrvatskog državljanina (45) zbog više kaznenih djela. Među njima kazneno djelo teškog spolnog […] Objava Muškarac (45) u zatvoru, spolno zlostavljao i zadovoljavao pohotu nad 13-godišnjom djevojčicom pojavila se prvi puta na ePodravina.hr. #epodravina #crnevijesti #vijesti #crnakronika https://epodravina.hr/muskarac-45-u-zatvoru-spolno-zlostavljao-i-zadovoljavao-pohotu-nad-13-godisnjom-djevojcicom/

Sud brutalno odbio Horvatinčića: Ako je mogao dobiti vozačku, dovoljno je zdrav za zatvor… pročitajte obrazloženje u komentaru https://hrvatskauzivo.com/2026/10/06/sud-brutalno-odbio-horvatincica-ako-je-mogao-dobiti-vozacku-dovoljno-je-zdrav-za-zatvor/

Hrvatske Ruže - Nestali https://youtu.be/uFJ6OCWvubk?si=rdx0bsxi5M5TI1wC

OBAVIJEST: Novo radno vrijeme Policijske uprave sisačko-moslavačke Policijska uprava sisačko-moslavačka od četvrtka, 1. listopada, ima novo uredovno radno vrijeme od 7.30 do 15.30 sati. Također se mijenja i radno vrijeme Službe upravnih poslova, državljanstva i stranaca (šalteri) za građane. Služba se nalazi u Sisku na adresi Ivana Kukuljevića Sakcinskog 24 te upravne poslove obavlja za stranke s prebivalištem na području Grada Siska i Općina Martinska Ves, Lekenik i Sunja. Uredovno radno vrijeme sa strankama je od 7.30 do 14.30 sati, a utorkom od 7.30 do 16.30 sati za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Upravni poslovi u Policijskim postajama Kutina i Petrinja te Postaji granične policije Novska s ispostavom Jasenovac imat će uredovno radno vrijeme od 7.30 do 14.30 sati sa strankama za radne dane u tjednu, a utorkom od 7.30 do 16.30 sati za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Postaja granične policije Gvozd s ispostavom Bojna i Postaja granične policije Dvor imat će uredovno radno vrijeme sa strankama od 7.30 do 14.30 sati, a Postaja granične policije Hrvatska Kostajnica i Policijska postaja Glina uredovno radno vrijeme sa strankama od 7.30 do 14.30 sati te prvi utorak u mjesecu od 7.30 do 16.30 sati, za poslove prijavništva, osobne i putne isprave. Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/obavijest-novo-radno-vrijeme-policijske-uprave-sisacko-moslavacke-48295/48295

Historičar, bivši gradonačelnik Beograda i nekadašnji ambasador SR Jugoslavije u SAD-u Milan St. Protić, u jednom televizijskom intervjuu 2018. godine imao je snažan govor u kome je poručio da je general Ratko Mladić zločinac, a Srebrenica neoprostiv zločin i srpska sramota, u intervjuu za beogradske medije od četvrtka upitao je Hrvate i Bošnjake gdje su "njihovi Protići" da nešto kažu o zločincima iz svog naroda. Ocjenama i konstatacijama, iznesenim za tv produkciju Balkan info, o tome kako Ratko Mladić nije nikakav srpski oficir, niti heroj, već zločinac, te da su masovna ubistva Bošnjaka u Srebrenici u ljeto 1995. apsolutno neoprostiv zločin, Protić je potaknuo brojne reakcije i podijeljena mišljenja u javnosti i na društvenim mrežama. Sada, nakon što je Mladić u utorak pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvoru, između ostalog i za genocid u Srebrenici, vrijedi se podsjetiti Protićevog govora. | Sandžak

Danas, 22. rujna, obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nasilje nad ženama ozbiljno je pitanje sigurnosti, zaštite ljudskih prava i dostojanstva svake žene - pitanje pred kojim ne smijemo ostati nijemi. U našem svakodnevnom radu polazimo od poštovanja dostojanstva svake osobe. Zato nam je važno nasilje ne prešutjeti, ne opravdavati i ne okretati glavu od osobe kojoj je potrebna podrška. Ponekad je najvažnije što možemo učiniti - biti tu. 🫂 Saslušati. Ne osuđivati. Pružiti podršku. Svaka žena ima pravo živjeti mirno i bez straha. Na svima nama je da čuvamo njezino dostojanstvo i budemo oslonac onda kada je to najpotrebnije. ❤️ #HrvatskiCrveniKriž #StopNasiljuNadŽenama #Podrška

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Sindikat policije Hrvatske upozorava na dramatični porast napada na službene osobe: u posljednjih tjedan dana policija je napadnuta čak tri puta! Prvi napad dogodio se u Ližnjanu gdje je napadač ozlijedio policajku te napao i njene kolege. Događaj se zbio samo dva mjeseca nakon napada nožem na policajku, koja je teško ozlijeđena, na Ugljanu i lako se mogao dogoditi isti scenarij, kao što je napad mogao i tragično završiti. Potom je vozač u Rijeci autom udario policajca i pobjegao, ignorirajući znakove za zaustavljanje. Osim što je ozlijedio policajca, koji je također mogao i smrtno stradati, tijekom bijega je moglo doći do još stradavanja prolaznika i vozača. Na Trešnjevci je, zatim, osoba napala službenike koji su nadzirali promet, uvredama i udarcima nogom, pod utjecajem alkohola. Ovi događaji pokazuju da je nužno brže provoditi aktivnosti za strože kažnjavanje napadača na službene osobe, a sada je od Odbora za pravosuđe prošlo više od tri mjeseca. Tri napada na policiju u tjedan dana zahtijevaju hitne promjene na kojima inzistiramo i zgroženi smo da je u tako kratkom vremenu ugroženo toliko naših kolega, samo zato što su radili svoj posao – čuvali društvo od ugroze. Zaustavljanje ovog crnog trenda trebao bi biti prioritet za sve nadležne institucije i očekujemo njihovu promptnu reakciju!