Imovina ili vozilo su vam oštećeni u nevremenu? Ovo poduzmite kako biste imali pravo na odšetu Proces ostvarivanja prava na naknadu ovisi o više čimbenika, prvenstveno o postojanju kasko osiguranja te o lokaciji na kojoj je šteta nastala. U nastavku se nalazi vodič s ključnim koracima i kontaktima nadležnih službi za veće hrvatske regije. Prvi i najvažniji korak jest osiguravanje dokaza. Prije pomicanja vozila ili predmeta koji je uzrokovao štetu, potrebno je detaljno fotografirati ili snimiti nastalu štetu iz različitih kutova. Fotografijama je nužno obuhvatiti oštećenje na vozilu, predmet koji je prouzročio štetu (stablo, crijep, dio fasade) te širu okolinu radi jasne identifikacije mjesta događaja. Neposredno nakon osiguravanja dokaza, potrebno je obavijestiti policiju pozivom na broj 192. Službeni policijski zapisnik o očevidu predstavlja ključan dokazni materijal za sve daljnje postupke,uključujući prijavu štete osiguravajućem društvu ili podnošenje odštetnog zahtjeva prema odgovornoj trećoj strani. U slučaju da srušeno stablo ili grana ometaju promet ili predstavljaju opasnost, a niste ih u mogućnosti samostalno i sigurno ukloniti, potrebno je pozvati vatrogasce na broj 193. Štetu je potrebno prijaviti vlastitom osiguravajućem društvu uz prilaganje policijskog zapisnika i fotografija, nakon čega osiguravatelj pokreće postupak obrade i isplate štete. Međutim, ako vozilo nije kasko osigurano, naknadu štete potrebno je potraživati izravno od subjekta odgovornog za održavanje površine ili objekta s kojeg je predmet pao. Nadležne službe prema lokaciji Nadležnost za održavanje javnih površina razlikuje se ovisno o jedinici lokalne samouprave, stoga je ključno utvrditi mjerodavnu službu. Zagreb U Zagrebu je za održavanje stabala na javnim zelenim površinama nadležna podružnica Zagrebačkog holdinga – Zrinjevac. Besplatni telefon za hitne intervencije je 0800 200 202. Prijava štete i dodatne informacije mogu se dobiti putem besplatnog telefona Holdinga na broj 0800 818 919. Postupak odštete često uključuje i prijavu osiguravajućem društvu kao i zapisnik policije ili komunalnog redarstva. Prijave za hitne intervencije na raščišćavanju javnih površina (prometnice, nogostupi i sl.) mogu se prijaviti na broj 01/6598-999 (0-24). U slučaju pada dijela fasade ili crijepa sa zgrade pod upravljanjem Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG), potrebno je kontaktirati nadležnu tehničku službu upravitelja na broj 01/456-5811. U drugim slučajevima na službenoj stranici Zagrebačkog Holdinga navode da je potrebno obratiti se ugovorenom upravitelju. Rijeka U Rijeci je za održavanje zelenih površina nadležno Komunalno redarstvo Grada Rijeke. Šteta se prijavljuje dežurnom centru Komunalnog redarstva putem besplatnog telefonskog broja 0800 51 00, koji je dostupan 24 sata dnevno. U slučaju da je štetu uzrokovao crijep ili dio zgrade, odgovornost je na vlasniku objekta ili upravitelju zgrade. Građanima se u hitnim situacijama preporučuje nazvati Centar 112, koji će dojavu proslijediti nadležnoj službi. Istra U gradovima Istarske županije nadležnost imaju lokalna komunalna poduzeća, poput Pula Herculanee u Puli. Kao prvi korak preporučuje se kontaktirati nadležno komunalno redarstvo. Ako se radi o Puli, prijavu štete potrebno je uputiti Komunalnom redarstvu Grada Pule na dežurni broj telefona 099 368 2821. U drugim istarskim gradovima (npr. Poreč, Rovinj, Umag) također je potrebno kontaktirati nadležno gradsko komunalno redarstvo. U slučaju da je štetu uzrokovao crijep ili dio zgrade, odgovornost je na vlasniku objekta ili upravitelju zgrade. Građanima se u hitnim situacijama preporučuje nazvati Centar 112, koji će dojavu proslijediti nadležnoj službi. Lika Ako je stablo palo na vozilo uz državnu cestu, moguće je potraživati odštetu od Hrvatskih cesta ili izvođača održavanja, poput Lika ceste. U Gospiću je za održavanje zadužen Komunalac Gospić d.o.o., a za prijavu štete potrebno je kontaktirati Komunalno redarstvo Grada Gospića na broj 098 275 563. U naseljenim područjima odgovornost snose komunalna poduzeća, dok za štetu uzrokovanu dijelovima objekata (crijep, fasada) odgovara vlasnik ili upravitelj nekretnine. Građanima se preporučuje nazvati Centar 112. Gorski kotar Na području Gorskog kotara, primjerice u Delnicama, nadležna je tvrtka KTD Risnjak-Delnice d.o.o., a za informacije se možete obratiti komunalnom redarstvu Grada Delnica na broj telefona 051 207 092. Ako je šteta nastala padom dijela zgrade, odgovornost snosi vlasnik ili upravitelj objekta. U manjim mjestima ili u slučaju nejasnoća oko nadležnosti, preporučuje se kontaktirati Centar 112, koji će poziv proslijediti mjerodavnoj službi. Karlovac U Karlovcu za prijavu štete nastale padom stabala s javnih površina ili drugih opasnosti koje utječu na sigurnost prometa i imovine prijave se upućuju Komunalnom redarstvu Grada Karlovca, na dežurni broj telefona 047 628 222. Za brzu koordinaciju hitnih službi i daljnje upute u vezi intervencija najbolje je nazvati broj 112. Koprivničko-križevačka županija U Koprivničko‑križevačkoj županiji nadležnost za održavanje javnih površina i uklanjanje posljedica nevremena dijele gradska i općinska komunalna poduzeća te komunalna redarstva. U Koprivnici te poslove obavlja gradsko poduzeće Komunalac Koprivnica d.o.o., a za prijavu štete i komunalnih problema građani se mogu obratiti Komunalnom redarstvu Grada Koprivnice na brojeve +385 48 654 850 ili besplatni 0800 385 048. U Križevcima za komunalne intervencije zaduženo je Komunalno poduzeće Križevci d.o.o. koje možete kontaktirati na broj +385 48 720 915. Za ostala mjesta županije potrebno je kontaktirati nadležno općinsko ili gradsko komunalno redarstvo ili poduzeće, a u hitnim situacijama potrebno je nazvati 112. Krapinsko-zagorska županija U Krapinsko‑zagorskoj županiji održavanje javnih površina organizirano je preko lokalnih komunalnih društava i gradskih službi. Za prijavu štete, poput stabla ili crijepa koji su pali na automobil, najbolje je kontaktirati Komunalno redarstvo Grada Krapine kroz Upravni odjel za gradnju, promet i komunalno gospodarstvo na broj 049 382‑406. U drugim gradovima županije, poput Zaboka, Zlatara ili Donje Stubice, potrebno je obratiti se nadležnom gradskom ili općinskom komunalnom redarstvu ili poduzeću koje održava javne površine. U slučaju hitnih situacija ili neposredne opasnosti za život i imovinu, uvijek se može nazvati 112, Centar 112 koji će koordinirati sve žurne službe i proslijediti intervenciju nadležnima. Varaždin Ako je stablo, grana ili dio krova pao na automobil ili stvara opasnost u javnom prostoru, štetu i problem potrebno je prijaviti Komunalnom redarstvu Grada Varaždina, koje može koordinirati postupanje komunalnih službi i nadležnih poduzeća. Za prijavu se može nazvati broj 099 4200 200 - dežurnu liniju redarstva grada Varaždina čije je radno vrijeme obično 7 sati do 22 sati. U slučaju hitnih situacija, posebno kada postoji opasnost za ljude ili vozila, uvijek se treba obratiti Centru 112. Šteta uzrokovana padom crijepa ili dijela fasade U slučaju pada crijepa ili dijela fasade, ključno je utvrditi tko je odgovoran za održavanje zgrade. Ako se radi o stambenoj zgradi s više stanova, zakonska je obveza postojanje upravitelja zgrade i ugovorene police osiguranja. Navedena polica osiguranja u pravilu pokriva i odgovornost prema trećim osobama za štete nastale zbog opasnih stvari, što uključuje i pad crijepa. Potrebno je obratiti se upravitelju zgrade, koji će pružiti upute za daljnji postupak prijave štete osiguravajućem društvu. Ako je šteta uzrokovana padom predmeta s privatne kuće, odštetni zahtjev upućuje se izravno vlasniku nekretnine. U slučaju da vlasnik odbije suradnju, preostaje pokretanje sudskog postupka privatnom tužbom, pri čemu policijski zapisnik služi kao ključni dokaz. https://net.hr/magazin/imovina-ili-vozilo-su-vam-osteceni-u-nevremenu-ovo-poduzmite-kako-biste-imali-pravo-na-odsetu-b7932f00-29ba-11f1-936f-9600040c8f8e

Od danas petka, 13. ožujka, ZABRANJENI SU MOBITELI U ŠKOLAMA! Na snagu je stupila zabrana korištenja mobitela u svim osnovnim i srednjim školama, mjera kojom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih želi vratiti fokus u učionice, potaknuti druženje među učenicima i stati na kraj digitalnom nasilju tijekom nastave. Dok dio roditelja i učenika pozdravlja odluku, drugi izražavaju zabrinutost, no jedno je sigurno: školski dani kakve smo poznavali doživjet će značajnu promjenu. Promjene su uvedene kroz izmjene i dopune Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, koje je ministar Radovan Fuchs predstavio početkom mjeseca. Pravila su jasna i razlikuju se ovisno o uzrastu učenika. Učenici će i dalje smjeti donijeti uređaje u školu, prvenstveno zbog sigurnosti na putu od kuće i komunikacije s roditeljima nakon završetka nastave, no oni će za vrijeme boravka u školi morati biti isključeni i spremljeni u torbe ili školske ormariće. Iznimke će biti moguće, ali isključivo u opravdanim situacijama, poput korištenja uređaja u obrazovne svrhe uz izričito dopuštenje nastavnika ili za učenike sa zdravstvenim potrebama, primjerice za praćenje razine šećera u krvi. Obvezna zabrana odnosi se samo na vrijeme trajanja nastave. Tijekom malih i velikih odmora, srednjoškolci će, prema nacionalnom pravilniku, i dalje smjeti koristiti svoje uređaje. Međutim, Ministarstvo je ostavilo školama autonomiju da, u dogovoru s vijećem roditelja i učenika, vlastitim kućnim redom postrože pravila i prošire zabranu na cijeli dan ako procijene da je to potrebno. Korištenje mobitela suprotno ovim pravilima sada se službeno smatra neprihvatljivim ponašanjem i podlijegat će pedagoškim mjerama. Ovom odlukom Hrvatska se pridružuje sve većem broju zemalja koje su prepoznale negativne posljedice nekontrolirane upotrebe pametnih telefona u obrazovnom okruženju. Prema globalnom izvješću UNESCO-a, koje poziva na ograničavanje korištenja tehnologije u školama, postotak zemalja s nekim oblikom zabrane porastao je s 23 posto na 40 posto u razdoblju od samo godinu dana.

Procurili podaci američkih obavještajaca Američki obavještajni podaci ukazuju na to da je iransko vodstvo još uvijek uglavnom netaknuto i da nije u opasnosti od kolapsa u skorije vrijeme nakon gotovo dva tjedna neumoljivog američkog i izraelskog bombardiranja, rekla su Reutersu tri izvora. "Mnoštvo" obavještajnih izvješća pruža "dosljednu analizu da režim nije u opasnosti" od kolapsa i "zadržava kontrolu nad iranskom javnošću", rekao je jedan od izvora. Svim izvorima je zajamčena anonimnost kako bi raspravljali o nalazima američkih obavještajnih službi. Obavještajna izvješća naglašavaju koheziju iranskog klerikalnog vodstva unatoč ubojstvu vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija 28. veljače, prvog dana američkih i izraelskih napada na Iran. Izraelski dužnosnici su u privatnim razgovorima također priznali da nema sigurnosti da će rat dovesti do sloma klerikalne vlade, rekao je visoki izraelski dužnosnik za Reuters. Izvori su također naglasili da je situacija na terenu promjenjiva i da bi se dinamika unutar Irana mogla promijeniti. Ured ravnatelja Nacionalne obavještajne službe i Središnja obavještajna agencija odbili su komentirati ove navode. Opširnije 👇 https://net.hr/danas/svijet/americki-obavjestajni-podaci-ukazuju-na-to-da-iranski-rezim-nije-pred-kolapsom-3e673afa-1dda-11f1-936f-9600040c8f8e

Meteorolozi su po prvi put uspjeli snimiti sićušne bljeskove ultraljubičastog svjetla koje drveće emitira za vrijeme grmljavinskih oluja Znanstvenici su dugo sumnjali u postojanje ovog nevidljivog fenomena, za koji se vjeruje da je rezultat električnog naboja oluje koji inducira struju u drveću, no tek sada za to postoje čvrsti dokazi koji otvaraju potpuno novo poglavlje u razumijevanju odnosa šuma i atmosfere, piše Science Alert. 👉https://www.sciencealert.com/trees-seen-emitting-a-ghostly-light-during-a-thunderstorm-for-the-first-time

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

𝐃𝐀𝐍 𝐊𝐀𝐃𝐀 𝐉𝐄 𝐏𝐎C𝐄𝐎 𝐃𝐎𝐌𝐎𝐕𝐈𝐍𝐒𝐊𝐈 𝐑𝐀𝐓 #PAKRAC - sastanak u policijskoj postaji, zakazan za 10 sati 1. ožujka, počeo je tek oko podneva. Na njemu je razoružano 16 policajaca nesrpske nacionalnosti, a Vezmar uz pomoć srpskih policajaca preuzima postaju. Ipak, dio srpskih policajaca nije podržao pobunu, dok su neki nesrpski policajci uspjeli iznijeti i sakriti oružje. Nakon preuzimanja kontrole, Vezmar uz pomoć lokalnog SDS-a raspoređuje milicajce i naoružane civile oko zgrade postaje i općine, a navečer postavljaju barikade na ulazima u grad. Indikativno je da JNA ulazi u Pakrac već oko 23:30 sati, mnogo prije dolaska hrvatskih specijalaca. Iako su tvrdili da sprječavaju sukob, vojna karta JNA predviđala je akciju motorizirane brigade od Bjelovara do Lipika s početkom točno u 13:00 sati 1. ožujka, gotovo u isto vrijeme kada je počela pobuna u postaji. 👉https://www.facebook.com/share/p/1CPFse2wcz/

6. lađarska večer uz 9 klapa💓 U jednom od najljepših i najuzvišenijih oblika muziciranja, a cappella pjevanja, gdje samo glas prenosi emocije kroz klapske obrade popularnih pjesama,🎶 zapjevat će nam 9 klapa, Ženske: Stentoria (Daruvar) Kolapjanke (Sisak) Oželanda (Zagre) a iz dalekog Mostara nam stiže klapa Liron💓 Te muške: Bistrica (Marija Bistrica) Krunik (Kučine) Kolapjani (Sisak) te Pinguentum (Buzet)🎶💓 Svoje karte osigurajte na vrijeme i zaplovite s nama u lijepu večer 😊 Art caffe Sisak

Volite konje? Ili imate dijete, prijatelja ili člana obitelji koji ih voli? Dođite i upoznajte naše konje te pogledajte kako svijet izgleda s njihovih leđa. Pod sigurnom vodstvom naših volontera i zaposlenika pružamo vam mogućnost zakoračiti u svijet konja i jahanja. Tu smo za vas svaku srijedu od 15h do 17h, a svoj termin šetnje na konju dogovorite na vrijeme u inbox ili navedeni broj. Vidimo se srijedom! 🙋‍♀️

Što je otkrila studija o osobama s nižim kvocijentom inteligencije Inteligencija nije samo brojka; način na koji se netko izražava može puno otkriti o njegovim sposobnostima, ističe YourTango. Iako niži IQ ne utječe na upornost, kreativnost ili sposobnost uspostavljanja odnosa, može imati utjecaja na razvoj društvenih vještina. "Ne znam što želim" Samosvijest i introspekcija usko su povezane s emocionalnom inteligencijom, ali za postavljanje ciljeva i promišljanje o vlastitim potrebama neophodne su i kognitivne sposobnosti. Kada se suoče s neizvjesnošću, pojedinci s nižim IQ-om često upadaju u krizu i tvrde da ne znaju što žele, umjesto da posvete vrijeme promišljanju o svojim opcijama. Studija objavljena u časopisu Journal of Intelligence pokazuje da ove osobe često imaju poteškoća s unutarnjom refleksijom, što otežava razvoj zdravih odnosa temeljenih na otvorenoj komunikaciji. "To je za mene nemoguće" Izjave poput "Nema šanse da to uspijem" ili "To je za mene nemoguće" često izgovaraju ljudi koji nemaju povjerenja u vlastite sposobnosti. Teško im je zamisliti napredak ili postizanje nečeg više, posebno ako im nedostaju prethodni uspjesi koji bi im ulili samopouzdanje. Iako neka istraživanja pokazuju da način razmišljanja ne utječe uvijek na rezultate, "fiksni" stav može kočiti napredak. Ako netko unaprijed vjeruje da ne može uspjeti i ne postavlja si ostvarive ciljeve, male su šanse da će ih ikada i ostvariti. "Nisam u krivu" Osobe s nižim IQ-om nisu nužno one koje ne znaju, već one koje odbijaju priznati vlastito neznanje. Nedostaje im intelektualna poniznost u suočavanju sa sukobima ili raspravama. Ovakav stav proizlazi iz nesigurnosti, često uzrokovane nedostatkom potvrde, zbog čega obrambeno reagiraju na propitivanje svojih uvjerenja. Odbijanjem da prihvate kada su u krivu, često prekidaju poticajne razgovore i rasprave koje kod intelektualno znatiželjnih ljudi potiču rast. "Koji je točan odgovor?" Pojedinci s nižim IQ-om često su više usredotočeni na pronalaženje "točnog" odgovora nego na sam proces učenja. Studija objavljena u časopisu Psychological Assessment ukazuje na povezanost između nedostatka intelektualne znatiželje i istraživačkog ponašanja kod osoba s nižim IQ-om. S obzirom na to da je "otvorenost uma" osobina povezana s višim kognitivnim sposobnostima, logično je da će ljudi s nižim IQ-om biti manje skloni potrazi za znanjem, a više usmjereni na potvrdu "točnog" konačnog rezultata. "Prijeđi na stvar" Mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju se isključeno u dubljim razgovorima i intelektualnim raspravama, gdje im je ponekad teško sudjelovati na razini svojih sugovornika. To se može manifestirati kao obrambeni stav, pa frazu "prijeđi na stvar" često koriste kao sredstvo samoobrane od nelagode, a ne kao izraz stvarne frustracije. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su osobe s "granično niskim IQ-om" podložnije problemima mentalnog zdravlja, što vjerojatno proizlazi iz temeljne nesigurnosti, tjeskobe i obrambenog stava. "Nešto nedostaje" Iako osobe s nižim kvocijentom inteligencije mogu biti emocionalno intuitivne, često se bore s osjećajem ispunjenosti i sreće u svakodnevnom životu. Bez kognitivnih sposobnosti koje njihovi vršnjaci s višim IQ-om mogu primijeniti na emocionalnu inteligenciju, teže održavaju zdrave odnose koji definiraju naše živote. Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Medicine otkrilo je da su ljudi s nižim IQ-om prijavili najniže razine sreće, što se često objašnjava vezom između intelektualnih sposobnosti i razine prihoda, mentalnog zdravlja te socioekonomske sigurnosti. "Nemam planova za budućnost" Budući da su skloniji živjeti u sadašnjem trenutku i teže razmišljaju o budućnosti izvan sljedećeg dana ili mjeseca, osobe s nižim IQ-om često izgovaraju ovu rečenicu. Iako genetika ima ulogu, nedostatak obrazovanja također može imati velik utjecaj. To mnoge pojedince s nižim rezultatima stavlja u nepovoljan položaj pri planiranju budućnosti, osnivanju obitelji ili postizanju financijske sigurnosti. Iskustvo siromaštva, kao posljedica ograničenih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, također dokazano ometa kognitivne funkcije. "Snalažljiv sam na ulici" Zbog intelektualne nesigurnosti, mnogi pojedinci s nižim IQ-om zauzimaju obrambeni stav i koriste apstraktne pojmove poput "ulične pameti" kako bi potvrdili svoja mišljenja i osobnost. Oslanjaju se na svoje emocionalne i "praktične" vještine kako bi doprinijeli razgovorima. Naravno, intelekt ne definira našu ljudskost, empatiju ili autentičnost. Ipak, on utječe na to kako se snalazimo u svijetu, zbog čega se mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju prisiljenima "dokazivati" kako bi napredovali. "Moja budućnost nije u mojim rukama" Istraživanje objavljeno u Personality and Social Psychology Bulletin sugerira da su ljudi s nižim IQ-om skloniji religiji od svojih vršnjaka s višim rezultatima. Osobe s višim IQ-om naginju racionalnijim i analitičkim pristupima životu te se manje oslanjaju na vjeru pri donošenju odluka. Sklonost osoba s nižim IQ-om da svoju budućnost prepuste "sudbini" može se dijelom objasniti njihovim poteškoćama u osmišljavanju budućih planova. Lakše je i ugodnije prepustiti budućnost višoj sili nego svakodnevno nositi teret nestabilnosti. "Ne znam i nije me briga" Iako je priznanje neznanja ili nezainteresiranosti za neku temu sasvim u redu, bez obzira na IQ, osobe s nižim kvocijentom inteligencije ovu frazu često koriste kako bi izbjegle osjećaj srama ili neznanja. Često nesigurni u svoj intelekt ili sposobnost komunikacije u raspravi gdje ne znaju "pravi odgovor", povlače se i izbjegavaju teške razgovore, posebno s ljudima za koje smatraju da znaju mnogo o određenoj temi. "Živim za vikend" Dok svi uživaju u vikendu, mnoge osobe s nižim IQ-om doslovno žive za poroke koji se često povezuju s vikend izlascima i odmorom od posla. Mnogi ljudi koji se bore s nezdravim navikama često imaju i probleme s mentalnim zdravljem, poput ADHD-a ili anksioznosti, slično kao i osobe s nižim IQ-om, što ih potiče da traže bijeg u porocima. U aktivnoj potrazi za tim, manje su zaokupljeni produktivnim ili poticajnim aktivnostima, već radni tjedan provode u iščekivanju pauze. 👇https://www.zagorje.com/mobile/clanak/lifestyle/studija-otkrila-osobe-s-nizim-kvocijentom-inteligencije-cesto-izgovaraju-ovih-11-recenica

Kako je lijepo krenula korizma, molitvom i bdijenjem ispred naše bolnice. 🙏🏻 Dođi, budi i ti tu kao znak nade i podrške za trudnice i majke i njihove bebice pod srcem. Budi tu, da ona vidi i zna da nije sama i da može dobiti pomoć da rodi i podiže svoje djetešce. 👣 💞 Ovo je milosno vrijeme- dopusti Gospodinu da preko tebe dira srca!

Europa se konačno riješila ruskog plina Neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, 2021. Europa je oko 50 posto svog prirodnog plina uvozila iz Rusije, uglavnom putem plinovoda. Nakon ruske invazije 2022. Europljani su brzo počeli smanjivati ovisnost i u tri godine su potrošnju ruskog plina smanjili za dvije trećine, piše Deutsche Welle. Istodobno, Europa se počela sve više oslanjati na uvoz ukapljenog plina i to prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država. Taj je plin nakon invazije dobio nadimak „plin slobode“ i njegov se prijevoz preko Atlantika stalno povećava zahvaljujući mreži novih terminala u državama EU‑a. Do 2025. oko 57 posto uvoza LNG‑a u EU stizalo je iz Sjedinjenih Država, gotovo četiri puta više nego 2021. Prema analizi Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA), taj bi udio do 2030. mogao narasti i na 80 posto. SAD prije 2016. nije izvozio plin jer su zalihe bile namijenjene domaćem tržištu, no danas je postao najveći svjetski dobavljač LNG‑a. Američki plin je najskuplja opcija Plin će još neko vrijeme ostati dio europske energetske tranzicije, a većina plina u Europu stiže iz Norveške putem plinovoda. No analitičari upozoravaju da bi nagli rast uvoza američkog LNG‑a mogao ugroziti planove o energetskoj neovisnosti i sigurnosti. Osim toga, rast američkih isporuka nije u skladu s ciljem EU‑a da energija bude jeftinija. „Američki LNG najskuplji je za europske kupce, ali europske tvrtke svejedno potpisuju ugovore“, kaže Ana Maria Jaller‑Makarewicz, glavna europska analitičarka IEEFA‑e i autorica izvješća o rastu energetske ovisnosti EU‑a, piše Deutsche Welle. Među tim ugovorima je i sporazum novoosnovanog poduzeća Atlantic‑See LNG o opskrbi jugoistočne Europe, a moguće i Ukrajine, američkim LNG‑om. Plin bi se dopremao preko grčkih terminala i regionalnog „Vertikalnog plinskog koridora“. Predsjednik SAD‑a Donald Trump promovirao je politiku američke „energetske dominacije“ i u srpnju 2025. dogovorio trgovinski sporazum između EU‑a i SAD‑a kojim se Europa obvezuje da će do 2028. godišnje kupovati američke energente – ukapljeni plin, naftu i nuklearno gorivo – u vrijednosti od gotovo 630 milijardi eura (750 milijardi dolara). -Izvor Jutarnji list