• Iz splitske vojne luke Lora danas je u #NATO operaciju potpore miru “Sea Guardian” ispraćen 14. hrvatski kontingent na raketnoj topovnjači “Vukovar”.🇭🇷🫡

    ℹ️ #hrvatskavojska sudjeluje u provedbi neborbenih zadaća čiji je cilj stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike i osiguranje zajedničke sigurnosti u području središnjeg Mediterana.

    Želimo im puno uspjeha u izvršenju svojih zadaća, mirnk more i siguran povratak kući! 🇭🇷🌊⚓️

    🔗 https://www.morh.hr/cetrnaesti-hrvatski-kontingent-upucen-u-nato-ovu-operaciju-sea-guardian/

    📷: HRM
    .
    .
    #weAreNATO #domovinivjerni
    Iz splitske vojne luke Lora danas je u #NATO operaciju potpore miru “Sea Guardian” ispraćen 14. hrvatski kontingent na raketnoj topovnjači “Vukovar”.🇭🇷🫡 ℹ️ #hrvatskavojska sudjeluje u provedbi neborbenih zadaća čiji je cilj stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike i osiguranje zajedničke sigurnosti u području središnjeg Mediterana. Želimo im puno uspjeha u izvršenju svojih zadaća, mirnk more i siguran povratak kući! 🇭🇷🌊⚓️ 🔗 https://www.morh.hr/cetrnaesti-hrvatski-kontingent-upucen-u-nato-ovu-operaciju-sea-guardian/ 📷: HRM . . #weAreNATO #domovinivjerni
    0 Comments 0 Shares 126 Views
  • Hrvatska protjerala još jednog Srbina iz BiH zbog veličanja Mladića – plakao u policiji da hrani porodicu od posla u Hr


    Hrvatske vlasti donijele su odluku o ukidanju dozvole za boravak i rad 41-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine nakon što je policija istražila njegove objave na društvenim mrežama.


    Prema rezultatima policijskog istraživanja, muškarac je objavljivao sadržaj kojim je veličao Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Policija je navela da su u objavama korišteni tekstovi i simboli koji veličaju ratne zločince, zbog čega je takav sadržaj ocijenjen kao uznemirujući i uvredljiv za nacionalne osjećaje građana Hrvatske.


    Nakon provedenog postupka, ukinuta mu je dozvola za boravak i rad, a dobio je rok od sedam dana da napusti Hrvatsku, ali i teritoriju Evropskog ekonomskog prostora.


    Kako se navodi, tokom postupanja policiji je pokušao objasniti svoju situaciju, ističući da od posla u Hrvatskoj izdržava porodicu.


    Međutim, odluka hrvatskih vlasti nije završila samo na ukidanju dozvole. Protiv njega je podnesen i optužni prijedlog Općinskom sudu u Slavonskom Brodu zbog prekršaja prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira.


    Prema informacijama koje kruže na društvenim mrežama, u policijskoj stanici je plakao i molio da mu ne daju zabranu ulaska u Hrvatsku i Evropu jer u BiH hrani veliku porodicu i ima kredite u bankama.


    Ovo je još jedan slučaj u kojem je državljaninu BiH ukinut boravak i rad u Hrvatskoj zbog sadržaja povezanog s veličanjem Ratka Mladića.


    Poruka hrvatskih vlasti je jasna – pravo na rad i boravak stranaca može biti ukinuto kada vlasti utvrde da njihovo ponašanje predstavlja osnov za takvu odluku.
    Hrvatska protjerala još jednog Srbina iz BiH zbog veličanja Mladića – plakao u policiji da hrani porodicu od posla u Hr Hrvatske vlasti donijele su odluku o ukidanju dozvole za boravak i rad 41-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine nakon što je policija istražila njegove objave na društvenim mrežama. Prema rezultatima policijskog istraživanja, muškarac je objavljivao sadržaj kojim je veličao Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Policija je navela da su u objavama korišteni tekstovi i simboli koji veličaju ratne zločince, zbog čega je takav sadržaj ocijenjen kao uznemirujući i uvredljiv za nacionalne osjećaje građana Hrvatske. Nakon provedenog postupka, ukinuta mu je dozvola za boravak i rad, a dobio je rok od sedam dana da napusti Hrvatsku, ali i teritoriju Evropskog ekonomskog prostora. Kako se navodi, tokom postupanja policiji je pokušao objasniti svoju situaciju, ističući da od posla u Hrvatskoj izdržava porodicu. Međutim, odluka hrvatskih vlasti nije završila samo na ukidanju dozvole. Protiv njega je podnesen i optužni prijedlog Općinskom sudu u Slavonskom Brodu zbog prekršaja prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema informacijama koje kruže na društvenim mrežama, u policijskoj stanici je plakao i molio da mu ne daju zabranu ulaska u Hrvatsku i Evropu jer u BiH hrani veliku porodicu i ima kredite u bankama. Ovo je još jedan slučaj u kojem je državljaninu BiH ukinut boravak i rad u Hrvatskoj zbog sadržaja povezanog s veličanjem Ratka Mladića. Poruka hrvatskih vlasti je jasna – pravo na rad i boravak stranaca može biti ukinuto kada vlasti utvrde da njihovo ponašanje predstavlja osnov za takvu odluku.
    Like
    4
    0 Comments 0 Shares 235 Views
  • UN osudile veličanje Ratka Mladića i negiranje genocida


    Podsekretar Ujedinjenih nacija (UN) i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani osudio je “masovno javno obilježavanje” osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te pozvao na uzdržavanje svih koji se nalaze na pozicijama moći od negiranja zločina za koje je Mladić osuđen, kao i na hitno utvrđivanje odgovornosti.


    U saopštenju za javnost se navodi da Beyani sa zabrinutošću prati javne istupe kojima se negira genocid i veliča osuđeni ratni zločinac Mladić u Srbiji i Bosni i Hercegovini.


    “Masovno javno obilježavanje Mladića, uključujući učešće političkih zvaničnika i zvanične ceremonijalne elemente, krajnje je neprimjereno i duboko uznemirujuće. Takvi postupci relativiziraju teška kršenja međunarodnog prava, narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, kao i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen”, navodi se u saopštenju.


    Beyani je ukazao da takvo ponašanje nije u skladu s nastojanjima da se unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir u regiji. Također je naveo da je presuda protiv Mladića dodatno potvrdila da je krivična odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna i da se ne može kolektivno pripisivati čitavoj zajednici.
    “Činjenice utvrđene pred MKSJ-om ne prestaju da postoje smrću počinioca”, navodi se.


    Beyani se, prema saopštenju, pridružio izjavi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i njegovom pozivu svim onima koji se nalaze na pozicijama moći da se uzdrže od negiranja težine zločina koje je Mladić počinio i za koje je pravosnažno osuđen.


    “Specijalni savjetnik Beyani sa žaljenjem konstatuje da negiranje genocida i veličanje Mladića i zločina koje je počinio i dalje opstaju i da su u porastu, kao i da je alarmantno učešće javnih zvaničnika i institucija u takvim postupcima”, stoji u saopštenju.


    Pozvao se na hitno utvrđivanje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i odgovornost za korištenje jezika kojim se podstiče mržnja, te naglasio važnu ulogu medija u tom pogledu.


    U saopštenju se navodi kako izgradnja društva koje daje prednost prevenciji zločina počinjenih u okviru međunarodnog prava počinje potvrđivanjem stvarnosti i istine o onome što se dogodilo u prošlosti, a to podrazumijeva i priznavanje bola i patnje svih žrtava.


    “Glasovi onih koji zagovaraju takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj će bolno naslijeđe rata dodatno ojačati odlučnost da se spriječi da se takva tama i takvi zločini ikada više ponove”, navodi se u Beyanijevoj izjavi.


    Mladić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu. Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju sahrane.


    Mladić je sahranjen u ponedjeljak na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.
    UN osudile veličanje Ratka Mladića i negiranje genocida Podsekretar Ujedinjenih nacija (UN) i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani osudio je “masovno javno obilježavanje” osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te pozvao na uzdržavanje svih koji se nalaze na pozicijama moći od negiranja zločina za koje je Mladić osuđen, kao i na hitno utvrđivanje odgovornosti. U saopštenju za javnost se navodi da Beyani sa zabrinutošću prati javne istupe kojima se negira genocid i veliča osuđeni ratni zločinac Mladić u Srbiji i Bosni i Hercegovini. “Masovno javno obilježavanje Mladića, uključujući učešće političkih zvaničnika i zvanične ceremonijalne elemente, krajnje je neprimjereno i duboko uznemirujuće. Takvi postupci relativiziraju teška kršenja međunarodnog prava, narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, kao i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen”, navodi se u saopštenju. Beyani je ukazao da takvo ponašanje nije u skladu s nastojanjima da se unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir u regiji. Također je naveo da je presuda protiv Mladića dodatno potvrdila da je krivična odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna i da se ne može kolektivno pripisivati čitavoj zajednici. “Činjenice utvrđene pred MKSJ-om ne prestaju da postoje smrću počinioca”, navodi se. Beyani se, prema saopštenju, pridružio izjavi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i njegovom pozivu svim onima koji se nalaze na pozicijama moći da se uzdrže od negiranja težine zločina koje je Mladić počinio i za koje je pravosnažno osuđen. “Specijalni savjetnik Beyani sa žaljenjem konstatuje da negiranje genocida i veličanje Mladića i zločina koje je počinio i dalje opstaju i da su u porastu, kao i da je alarmantno učešće javnih zvaničnika i institucija u takvim postupcima”, stoji u saopštenju. Pozvao se na hitno utvrđivanje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i odgovornost za korištenje jezika kojim se podstiče mržnja, te naglasio važnu ulogu medija u tom pogledu. U saopštenju se navodi kako izgradnja društva koje daje prednost prevenciji zločina počinjenih u okviru međunarodnog prava počinje potvrđivanjem stvarnosti i istine o onome što se dogodilo u prošlosti, a to podrazumijeva i priznavanje bola i patnje svih žrtava. “Glasovi onih koji zagovaraju takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj će bolno naslijeđe rata dodatno ojačati odlučnost da se spriječi da se takva tama i takvi zločini ikada više ponove”, navodi se u Beyanijevoj izjavi. Mladić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu. Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju sahrane. Mladić je sahranjen u ponedjeljak na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.
    Like
    1
    0 Comments 0 Shares 314 Views
  • Sramotan stav glasnogovornice Evropske komisije


    Evropa je konzistentna, doseljedna samoj sebi i zato ovako prelazi preko državnog slavljenja zločinca.


    Institut za istraživasnje genocida Kanada reagirao je na izjavu glasnogovornice Evropske komisije Paule Pinho, navodeći jasne dokaze da je zločincu Mladiću organiziran državni sprovod.


    Kako nije sahrana s državnim počastima, ako su u ispraćaj uključene državne institucije, vojska, ministri i državna zastava.


    Kako nije sahrana s državnim počastima kada je pet ministara iz Vlade Srbije sjedilo u prvom redu na sahrani, osuđeni ratni zločinac ispraćen je uz vojne počasti, a tijelo mu je dopremljeno vladinim avionom Srbije.


    Nismo iznenađeni ovakvim odnosom institucija Evrope prema sahrani zločinca Mladića. Ta ista Evropa (posebno Engleska i Francuska) pomagale su srpsku agresiju u BIH, podržavali su embargo na naoružavanje Armije RBiH, omogućili su genocid u zaštićenoj zoni UN i onda su tu oblast velikodušno, kao nagradu, darovali počiniocima genocida.


    Sada je Evropa samo konzistentna, doseljedna samoj sebi i zato ovako prelazi preko državnog slavljenja zločinca. To je jedna vrsta evropskog saučesništva.
    Sramotan stav glasnogovornice Evropske komisije Evropa je konzistentna, doseljedna samoj sebi i zato ovako prelazi preko državnog slavljenja zločinca. Institut za istraživasnje genocida Kanada reagirao je na izjavu glasnogovornice Evropske komisije Paule Pinho, navodeći jasne dokaze da je zločincu Mladiću organiziran državni sprovod. Kako nije sahrana s državnim počastima, ako su u ispraćaj uključene državne institucije, vojska, ministri i državna zastava. Kako nije sahrana s državnim počastima kada je pet ministara iz Vlade Srbije sjedilo u prvom redu na sahrani, osuđeni ratni zločinac ispraćen je uz vojne počasti, a tijelo mu je dopremljeno vladinim avionom Srbije. Nismo iznenađeni ovakvim odnosom institucija Evrope prema sahrani zločinca Mladića. Ta ista Evropa (posebno Engleska i Francuska) pomagale su srpsku agresiju u BIH, podržavali su embargo na naoružavanje Armije RBiH, omogućili su genocid u zaštićenoj zoni UN i onda su tu oblast velikodušno, kao nagradu, darovali počiniocima genocida. Sada je Evropa samo konzistentna, doseljedna samoj sebi i zato ovako prelazi preko državnog slavljenja zločinca. To je jedna vrsta evropskog saučesništva.
    0 Comments 0 Shares 261 Views
  • ZRIN, MJESTO KOJE SU TITOVI PARTIZANI UNIŠTILI DO TEMELJA I SVIREPO POUBIJALI TREĆINU STANOVNIŠTVA, TO SU BILI "ANTIFAŠISTI" KOJE DANAS VELIČAJU SDP I MOŽEMO, TE SLIČNE LIJEVE POLITIČKE STRANKE U HRVATSKOJ, PROČITAJTE ŠTO SU TI "ANTIFAŠISTI" UČINILI HRVATIMA U ZRINU 1943, GODINE I KASNIJE

    Partizanski zločin u Zrinu

    9 i 10. rujna 1943. Titovi partizani izvršili su pokolj u Zrinu, ubili su trećinu stanovnika mjesta, mjesto opljačkali, kuće srušili, župnu crkvu Našašća sv. Križa spalili. Treba naglasiti da u mjestu nije bilo vojnih postrojbi. Ubojstvo mještana i spaljivanje mjesta izvršeno je po naredbi Glavnog štaba Hrvatske. Zločin su izvršili domaći partizani i četnici iz susjednih sela, pri tome je ubijeno 213 stanovnika Zrina. Ubijeno je 12 djece, troje mlađe od godine dana, a najmlađe dijete imalo je 15 dana.
    Prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno je 37 Zrinjana na putevima kada su odlazili ili dolazili u Zrina, tijekom rada u polju. Zrin je bio okružen srpskim selima i zločine su počinili Srbi iz susjednih sela. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946. godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina.

    Tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina! Preživjele žene i djeca su raseljeni i zabranjen im je povratak.



    Do tijela poginulih došlo se 2013. pri arheološkim istraživanjima. Nađeni su ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, a kad su stigli rezultati analize uzoraka, utvrdilo se da su to ostatci osoba iz Drugog svjetskog rata.

    O zločinima nad Hrvatima Zrina, Borićevca, Španovice, Udbine i drugih mjesta u povijesnim udžbenicima djeca ne mogu ništa pročitati! Sramotno ponašanje hrvatske države prema stradanju ljudi koji su ubijeni samo zato jer su bili Hrvati. O zločinu postoje materijalni dokazi (dokumenti i posmrtni ostatci žrtava), za razliku od četničkih mitova gdje nema materijalnih dokaza.



    Otuđivanje imovine i zabrana povratka

    Nakon rata sva imovina mještana je otuđena, a stanovnicima Zrina zabranjen je povratak u mjesto. Radi se o etničkom čišćenju Banovine od Hrvata, slično se dogodilo Hrvatima u Španovici, Boričevcu, Udbini i drugim mjestima Hrvatske. Komunističko-četnička vlast je etničko čišćenje i zločine nad nevinim Hrvatima nazivala antifašističkom borbom, a to pojedinci rade i danas. Treba podsjetiti da su Srbi 1991. izvršili nove zločine i etničko čišćenje Banovine i da za te zločine nisu odgovarali kao ni za zločine tijekom Drugog svjetskog rata.

    Kotarski sud u Dvoru na Uni prognao je sve Hrvate iz Zrina 1946. godine. Sud je donio odluku „u ime naroda“ o konfiskaciji pokretne i nepokretne imovine (bez obzira gdje se nalazi) stanovnika Zrina jer su “svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni ili poginuli, pobjegli su u toku rata”.

    @pratitelji vanesa27 iris96 marin72 tomislava_45 barbara85 marta88
    ZRIN, MJESTO KOJE SU TITOVI PARTIZANI UNIŠTILI DO TEMELJA I SVIREPO POUBIJALI TREĆINU STANOVNIŠTVA, TO SU BILI "ANTIFAŠISTI" KOJE DANAS VELIČAJU SDP I MOŽEMO, TE SLIČNE LIJEVE POLITIČKE STRANKE U HRVATSKOJ, PROČITAJTE ŠTO SU TI "ANTIFAŠISTI" UČINILI HRVATIMA U ZRINU 1943, GODINE I KASNIJE Partizanski zločin u Zrinu 9 i 10. rujna 1943. Titovi partizani izvršili su pokolj u Zrinu, ubili su trećinu stanovnika mjesta, mjesto opljačkali, kuće srušili, župnu crkvu Našašća sv. Križa spalili. Treba naglasiti da u mjestu nije bilo vojnih postrojbi. Ubojstvo mještana i spaljivanje mjesta izvršeno je po naredbi Glavnog štaba Hrvatske. Zločin su izvršili domaći partizani i četnici iz susjednih sela, pri tome je ubijeno 213 stanovnika Zrina. Ubijeno je 12 djece, troje mlađe od godine dana, a najmlađe dijete imalo je 15 dana. Prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno je 37 Zrinjana na putevima kada su odlazili ili dolazili u Zrina, tijekom rada u polju. Zrin je bio okružen srpskim selima i zločine su počinili Srbi iz susjednih sela. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946. godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina. Tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina! Preživjele žene i djeca su raseljeni i zabranjen im je povratak. Do tijela poginulih došlo se 2013. pri arheološkim istraživanjima. Nađeni su ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, a kad su stigli rezultati analize uzoraka, utvrdilo se da su to ostatci osoba iz Drugog svjetskog rata. O zločinima nad Hrvatima Zrina, Borićevca, Španovice, Udbine i drugih mjesta u povijesnim udžbenicima djeca ne mogu ništa pročitati! Sramotno ponašanje hrvatske države prema stradanju ljudi koji su ubijeni samo zato jer su bili Hrvati. O zločinu postoje materijalni dokazi (dokumenti i posmrtni ostatci žrtava), za razliku od četničkih mitova gdje nema materijalnih dokaza. Otuđivanje imovine i zabrana povratka Nakon rata sva imovina mještana je otuđena, a stanovnicima Zrina zabranjen je povratak u mjesto. Radi se o etničkom čišćenju Banovine od Hrvata, slično se dogodilo Hrvatima u Španovici, Boričevcu, Udbini i drugim mjestima Hrvatske. Komunističko-četnička vlast je etničko čišćenje i zločine nad nevinim Hrvatima nazivala antifašističkom borbom, a to pojedinci rade i danas. Treba podsjetiti da su Srbi 1991. izvršili nove zločine i etničko čišćenje Banovine i da za te zločine nisu odgovarali kao ni za zločine tijekom Drugog svjetskog rata. Kotarski sud u Dvoru na Uni prognao je sve Hrvate iz Zrina 1946. godine. Sud je donio odluku „u ime naroda“ o konfiskaciji pokretne i nepokretne imovine (bez obzira gdje se nalazi) stanovnika Zrina jer su “svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni ili poginuli, pobjegli su u toku rata”. @pratitelji [vanesa27] [iris96] [marin72] [tomislava_45] [barbara85] [marta88]
    Sad
    2
    0 Comments 0 Shares 344 Views
  • Petrinja pamti Na današnji dan prije 35 godina, 2. rujna 1991., Petrinja je doživjela jedan od najtežih napada u svojoj povijesti. Bio je to prvi otvoreni napad na grad koji su izveli pobunjeni Srbi, srpske paravojne formacije i tadašnja JNA. U 12 sati i 18 minuta na Petrinju su počele padati prve granate. Toga dana na grad i okolna naselja ispaljeno je 15 granata, dok je na Budičinu palo više od 110 minobacačkih mina. Napad je nastavljen snajperskom i rafalnom vatrom, a u gradu su se vodile i ulične borbe. Tenkovskim napadom teško su stradali brojni objekti, među njima Dječji vrtić, crkva sv. Lovre, Srednja škola, Općinski sud, zgrada tadašnje Općine, Slavijatrans, Gavrilović, Tvornica obuće i zgrada bolnice. U središtu Petrinje uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, a materijalna šteta procijenjena je na više od 4,5 milijuna eura. U sisačku bolnicu toga je dana dovezeno 11 civila i tri pripadnika ZNG-a. U napadu su poginuli pripadnik ZNG-a Nikola Lokner, djelatnik MUP-a Andrija Rokić i civil Stjepan Bučar. Napad 2. rujna bio je tek početak krvavog rujna za Petrinju. Borbe za grad nastavile su se sve do 21. rujna 1991., kada je Petrinja pala pod okupacijsku vlast JNA i paravojnih postrojbi. 35 godina kasnije Petrinja pamti. Pamti poginule, ranjene, razrušeni grad i sve one koji su ga branili. Pamti 2. rujna 1991. – dan koji nikada ne smije biti zaboravljen.
    Petrinja pamti Na današnji dan prije 35 godina, 2. rujna 1991., Petrinja je doživjela jedan od najtežih napada u svojoj povijesti. Bio je to prvi otvoreni napad na grad koji su izveli pobunjeni Srbi, srpske paravojne formacije i tadašnja JNA. U 12 sati i 18 minuta na Petrinju su počele padati prve granate. Toga dana na grad i okolna naselja ispaljeno je 15 granata, dok je na Budičinu palo više od 110 minobacačkih mina. Napad je nastavljen snajperskom i rafalnom vatrom, a u gradu su se vodile i ulične borbe. Tenkovskim napadom teško su stradali brojni objekti, među njima Dječji vrtić, crkva sv. Lovre, Srednja škola, Općinski sud, zgrada tadašnje Općine, Slavijatrans, Gavrilović, Tvornica obuće i zgrada bolnice. U središtu Petrinje uništeno je i oštećeno oko 300 objekata, a materijalna šteta procijenjena je na više od 4,5 milijuna eura. U sisačku bolnicu toga je dana dovezeno 11 civila i tri pripadnika ZNG-a. U napadu su poginuli pripadnik ZNG-a Nikola Lokner, djelatnik MUP-a Andrija Rokić i civil Stjepan Bučar. Napad 2. rujna bio je tek početak krvavog rujna za Petrinju. Borbe za grad nastavile su se sve do 21. rujna 1991., kada je Petrinja pala pod okupacijsku vlast JNA i paravojnih postrojbi. 35 godina kasnije Petrinja pamti. Pamti poginule, ranjene, razrušeni grad i sve one koji su ga branili. Pamti 2. rujna 1991. – dan koji nikada ne smije biti zaboravljen.
    0 Comments 0 Shares 304 Views 3
  • ŠTA NAS OČEKUJE TIJEKOM ZRAKOPLOVNOG VIKENDA U SISKU?

    Dva dana, dvije lokacije i dva potpuno različita zrakoplovna doživljaja.

    Uz pokroviteljstvo Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i MORH-a, predstavljamo vam:

    SUBOTA, 5. RUJNA

    AEROSHOW KUPA 2026 - LET ZA HRVATSKE BRANITELJE

    📍 Šetnica Slave Striegla / rijeka Kupa

    Večer započinjemo već od 17:00h programom dronova, a od 18:00h nebo iznad Kupe preuzima letački program.

    🔥 DASSAULT RAFALE - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
    ✈️ KRILA OLUJE - akrobatska grupa HRZ-a
    🚁 UH-60M BLACK HAWK - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
    🚁 OH-58D KIOWA WARRIOR - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
    🔥 PITTS - akrobatski nastup

    Uz glavne atrakcije očekuju vas i parajedrilice, lake letjelice i dodatni letački sadržaj.

    ✈️ NEDJELJA, 6. RUJNA

    XIV. MEMORIJALNI AEROMITING MARIJAN CELJAK

    📍 Aerodrom Sisak - Šašna Greda
    🕜 Početak programa u 13:30h

    Nedjelja je rezervirana za pravi aerodromski dan - akrobacije, velik broj gostujućih zrakoplova i priliku da zrakoplovstvo doživite iz neposredne blizine.

    🔥 MATO BUMBAR / AIR ACTION – PITTS S-2C SPECIAL
    🔥 JOHANN BRITSCH – PITTS S-1-11B
    🔥 DAVORKA „DAVI“ HELD – EXTRA 300
    🌍 ZRAKOPLOVI IZ HRVATSKE I INOZEMSTVA
    ✈️ CESSNE, ULTRALAKE LETJELICE, ŽIROKOPTERI I DRUGI ZRAKOPLOVI

    Uz letački program očekuju vas preleti, izloženi zrakoplovi, mogućnost razgledavanja letjelica iz neposredne blizine te druženje s pilotima i zrakoplovnom zajednicom.

    A još uvijek čekamo i nekoliko posljednjih potvrda… 👀

    🎟️ ULAZ JE BESPLATAN OBA DANA!

    ⚠️ Zbog očekivanog velikog broja posjetitelja, preporučujemo dolazak 30–60 minuta prije početka letačkog programa.

    🇭🇷 Subota – vojno zrakoplovstvo i spektakl iznad Kupe.
    ✈️ Nedjelja – akrobacije i pravi aeromiting među avionima na Šašnoj Gredi.

    5. i 6. rujna gledamo prema nebu iznad Siska. Vidimo se!
    ŠTA NAS OČEKUJE TIJEKOM ZRAKOPLOVNOG VIKENDA U SISKU? Dva dana, dvije lokacije i dva potpuno različita zrakoplovna doživljaja. Uz pokroviteljstvo Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i MORH-a, predstavljamo vam: SUBOTA, 5. RUJNA AEROSHOW KUPA 2026 - LET ZA HRVATSKE BRANITELJE 📍 Šetnica Slave Striegla / rijeka Kupa Večer započinjemo već od 17:00h programom dronova, a od 18:00h nebo iznad Kupe preuzima letački program. 🔥 DASSAULT RAFALE - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ✈️ KRILA OLUJE - akrobatska grupa HRZ-a 🚁 UH-60M BLACK HAWK - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 🚁 OH-58D KIOWA WARRIOR - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 🔥 PITTS - akrobatski nastup Uz glavne atrakcije očekuju vas i parajedrilice, lake letjelice i dodatni letački sadržaj. ✈️ NEDJELJA, 6. RUJNA XIV. MEMORIJALNI AEROMITING MARIJAN CELJAK 📍 Aerodrom Sisak - Šašna Greda 🕜 Početak programa u 13:30h Nedjelja je rezervirana za pravi aerodromski dan - akrobacije, velik broj gostujućih zrakoplova i priliku da zrakoplovstvo doživite iz neposredne blizine. 🔥 MATO BUMBAR / AIR ACTION – PITTS S-2C SPECIAL 🔥 JOHANN BRITSCH – PITTS S-1-11B 🔥 DAVORKA „DAVI“ HELD – EXTRA 300 🌍 ZRAKOPLOVI IZ HRVATSKE I INOZEMSTVA ✈️ CESSNE, ULTRALAKE LETJELICE, ŽIROKOPTERI I DRUGI ZRAKOPLOVI Uz letački program očekuju vas preleti, izloženi zrakoplovi, mogućnost razgledavanja letjelica iz neposredne blizine te druženje s pilotima i zrakoplovnom zajednicom. A još uvijek čekamo i nekoliko posljednjih potvrda… 👀 🎟️ ULAZ JE BESPLATAN OBA DANA! ⚠️ Zbog očekivanog velikog broja posjetitelja, preporučujemo dolazak 30–60 minuta prije početka letačkog programa. 🇭🇷 Subota – vojno zrakoplovstvo i spektakl iznad Kupe. ✈️ Nedjelja – akrobacije i pravi aeromiting među avionima na Šašnoj Gredi. 5. i 6. rujna gledamo prema nebu iznad Siska. Vidimo se!
    0 Comments 0 Shares 576 Views
  • 𝐔 𝐒𝐢𝐬𝐤𝐮 𝐨𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐚 𝐧𝐨𝐯𝐚 𝐬𝐩𝐞𝐜𝐢𝐣𝐚𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢č̌𝐤𝐚 𝐩𝐨𝐥𝐢𝐤𝐥𝐢𝐧𝐢𝐤𝐚

    🏥 Poliklinika Križanić, specijalizirana je za gastroenterološke i internističke preglede, uz suvremenu dijagnostičku opremu i dugogodišnje kliničko iskustvo liječnika.
    Otvorenju u Ulici S. S. Kranjčevića 11 prisustvovala je, u ime Sisačko-moslavačke županije, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Sanja Mioković.

    Poliklinici Križanić odobren je HBOR-ov kredit za kupnju specijalizirane medicinske opreme, uz potporu Sisačko-moslavačke županije koja je subvencionirala kamatu na kredit. Vlasnik Poliklinike dr. Željko Križanić zahvalio je Županiji na pruženoj potpori.

    📊 U suradnji s HBOR-om Sisačko-moslavačka županija subvencionira kamate na poduzetničke kredite, a od početka kreditne linije 2022. godine do danas realizirano je 87 kredita.
    Ukupna vrijednost investicija iznosi 32,1 milijun eura, odobreni iznos kredita 26,7 milijuna eura, dok je Sisačko-moslavačka županija za subvencioniranje kamata izdvojila 1,3 milijuna eura.
    𝐔 𝐒𝐢𝐬𝐤𝐮 𝐨𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐚 𝐧𝐨𝐯𝐚 𝐬𝐩𝐞𝐜𝐢𝐣𝐚𝐥𝐢𝐬𝐭𝐢č̌𝐤𝐚 𝐩𝐨𝐥𝐢𝐤𝐥𝐢𝐧𝐢𝐤𝐚 🏥 Poliklinika Križanić, specijalizirana je za gastroenterološke i internističke preglede, uz suvremenu dijagnostičku opremu i dugogodišnje kliničko iskustvo liječnika. Otvorenju u Ulici S. S. Kranjčevića 11 prisustvovala je, u ime Sisačko-moslavačke županije, pročelnica Upravnog odjela za poslove župana Sanja Mioković. Poliklinici Križanić odobren je HBOR-ov kredit za kupnju specijalizirane medicinske opreme, uz potporu Sisačko-moslavačke županije koja je subvencionirala kamatu na kredit. Vlasnik Poliklinike dr. Željko Križanić zahvalio je Županiji na pruženoj potpori. 📊 U suradnji s HBOR-om Sisačko-moslavačka županija subvencionira kamate na poduzetničke kredite, a od početka kreditne linije 2022. godine do danas realizirano je 87 kredita. Ukupna vrijednost investicija iznosi 32,1 milijun eura, odobreni iznos kredita 26,7 milijuna eura, dok je Sisačko-moslavačka županija za subvencioniranje kamata izdvojila 1,3 milijuna eura.
    0 Comments 0 Shares 156 Views
  • Pozdrav s Jadrana

    Sveti Filip i Jakov
    Pozdrav s Jadrana Sveti Filip i Jakov
    Haha
    1
    0 Comments 0 Shares 366 Views
  • Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera?

    Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije.

    Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban.

    I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr.

    Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a:

    https://azop.hr/kolacici-gdpr/

    iz koje izdvajamo:

    „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju.

    Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge.

    Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice.

    Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića.

    Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste.

    Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu.

    Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka.

    Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu.

    Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice.

    Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni.

    Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima.

    Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole.

    Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao.

    Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje.

    Slijedom navedenoga, preporučujemo da:
    od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje;
    provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika;
    uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni;
    uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem;
    ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute;
    omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole.

    Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna.

    Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju.

    U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“

    Hvala AZOP 🍀

    Image from Magnific

    #gdprcroatia
    Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia
    BI CONSULT - Varaždin, Službenik za zaštitu podataka, GDPR
    GDPR Varaždin Službenik za zaštitu osobnih podataka BI CONSULT
    Like
    3
    0 Comments 0 Shares 1K Views
  • Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno.

    Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst:

    Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti

    Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti?
    Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini.

    Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje.
    Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima?
    To nije mala stvar.
    U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana?
    Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma.
    Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada.

    Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni.
    Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje.
    To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske.
    Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave.
    Više se nije govorilo samo:
    „Ima li investitor dozvolu?“
    nego:
    „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“
    To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira.
    Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim.
    Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa.
    Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK.
    Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom:
    „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“

    Lokalni problem je postao nacionalna tema.
    Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje.
    Tisuće ljudi izašle su na ulicu
    U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana.
    Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana.
    To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla.
    Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori:
    „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“
    A to je temelj demokracije.
    Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama
    Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti.
    On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima.
    Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative.
    Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik.
    Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem.
    Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative.
    „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada.
    Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
    Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama.
    U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana.
    Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu.
    Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana.
    Što je, dakle, stvarno postignuto?
    Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne!
    Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija.
    Inicijativa je:
    • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa;
    • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima;
    • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa;
    • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije;
    • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola;
    • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva
    • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom;
    • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku.
    • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj.

    Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu
    Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti.
    To je promjena svijesti!
    Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom.
    Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju.
    Mogu doći na prosvjed.
    Mogu tražiti dokumente.
    Mogu postavljati pitanja.
    Mogu tražiti odgovornost.
    Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada.
    I mogu reći:
    „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“
    To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“.
    Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku.
    Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti.
    Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi.
    I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo.
    Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi.
    Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'.
    To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja.
    „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada.
    To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište.
    Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor.
    Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice.
    I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom.
    Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću.
    Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari:
    o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti.
    A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima.
    Mora početi odlučivati s građanima!

    Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku!

    👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/
    Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/
    0 Comments 0 Shares 2K Views
  • Završena istraga nad tri hrvatska državljana i Poljakinjom


    Kako smo prije izvijestili, policija je 15. kolovoza poslije 20 sati, nakon dojave mještanke o paljenju vatre uz kolnik na širem benkovačkom području, locirala i uhitila četiri osobe u automobilu zadarskih registarskih oznaka.


    Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su sve četiri osobe, prema prethodnom planu i međusobnom dogovoru, 14. i 15. kolovoza na ukupno deset lokacija u Zadru i širem području Zadarske županije, djelovanjem toplinske energije otvorenog plamena ili dijelova gorive tvari, upaljačem namjerno izazvale požare s ciljem da dovedu u opasnost život i imovinu velike vrijednosti na štetu većeg broja stanovništva Zadarske županije, izvijestila je PU zadarska.


    Svojim kažnjivim ponašanjem izazvali su požare u Zadru na gradskom predjelu Bili Brig te na području Zemunika Donjeg, Galovca, Donjih Biljana, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca.


    Prema očevidima koji su zasad provedeni na opožarenim lokacijama, u požaru na Bilom Brigu u potpunosti je izgorjelo parkirano vozilo 53-godišnjeg vlasnika, dok su u požaru na području između Škabrnje i Zemunika Donjeg u masliniku 48-godišnjeg vlasnika u potpunosti izgorjela 43 stabla maslina.


    Požare su ugasili pripadnici vatrogasnih postrojbi uz pomoć zračnih snaga. U požarima je nastupila velika materijalna šteta, a policijski službenici u suradnji s državnim odvjetništvom i dalje provode očevide te prikupljaju informacije i saznanja o oštećenjima ili materijalnoj šteti koja zasad nije dojavljena i evidentirana.


    Tijekom kriminalističkog istraživanja nad osumnjičenim osobama provedene su i druge naložene dokazne radnje.


    Na temelju naloga nadležnog suca istrage Županijskog suda u Zadru provedene su pretrage doma i drugih prostorija te vozila koje koriste osumnjičene osobe. Policijski službenici od 42-godišnjaka su oduzeli poluautomatsku pušku s 44 pripadajuća streljiva, dok je od 46-godišnjaka oduzet jedan pištolj i više mobilnih uređaja.


    Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičene osobe su u zakonskom roku predane pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske.


    Kaznena prijava zbog izazivanja više požara na području Zadarske županije, uz zasad prikupljenu dokaznu materiju kojom su utvrđene osnove sumnje u počinjenje kaznenih djela, dostavljena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru.


    Policijski službenici u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom nastavljaju kriminalističko istraživanje i provođenje dokaznih radnji. Konačna pravna kvalifikacija ovisit će o utvrđenim činjenicama.


    https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izazvali-pozare-na-cak-deset-lokacija-zavrsena-istraga-nad-tri-hrvatska-drzavljana-i-poljakinjom---996407.html
    Završena istraga nad tri hrvatska državljana i Poljakinjom Kako smo prije izvijestili, policija je 15. kolovoza poslije 20 sati, nakon dojave mještanke o paljenju vatre uz kolnik na širem benkovačkom području, locirala i uhitila četiri osobe u automobilu zadarskih registarskih oznaka. Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su sve četiri osobe, prema prethodnom planu i međusobnom dogovoru, 14. i 15. kolovoza na ukupno deset lokacija u Zadru i širem području Zadarske županije, djelovanjem toplinske energije otvorenog plamena ili dijelova gorive tvari, upaljačem namjerno izazvale požare s ciljem da dovedu u opasnost život i imovinu velike vrijednosti na štetu većeg broja stanovništva Zadarske županije, izvijestila je PU zadarska. Svojim kažnjivim ponašanjem izazvali su požare u Zadru na gradskom predjelu Bili Brig te na području Zemunika Donjeg, Galovca, Donjih Biljana, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca. Prema očevidima koji su zasad provedeni na opožarenim lokacijama, u požaru na Bilom Brigu u potpunosti je izgorjelo parkirano vozilo 53-godišnjeg vlasnika, dok su u požaru na području između Škabrnje i Zemunika Donjeg u masliniku 48-godišnjeg vlasnika u potpunosti izgorjela 43 stabla maslina. Požare su ugasili pripadnici vatrogasnih postrojbi uz pomoć zračnih snaga. U požarima je nastupila velika materijalna šteta, a policijski službenici u suradnji s državnim odvjetništvom i dalje provode očevide te prikupljaju informacije i saznanja o oštećenjima ili materijalnoj šteti koja zasad nije dojavljena i evidentirana. Tijekom kriminalističkog istraživanja nad osumnjičenim osobama provedene su i druge naložene dokazne radnje. Na temelju naloga nadležnog suca istrage Županijskog suda u Zadru provedene su pretrage doma i drugih prostorija te vozila koje koriste osumnjičene osobe. Policijski službenici od 42-godišnjaka su oduzeli poluautomatsku pušku s 44 pripadajuća streljiva, dok je od 46-godišnjaka oduzet jedan pištolj i više mobilnih uređaja. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičene osobe su u zakonskom roku predane pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske. Kaznena prijava zbog izazivanja više požara na području Zadarske županije, uz zasad prikupljenu dokaznu materiju kojom su utvrđene osnove sumnje u počinjenje kaznenih djela, dostavljena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru. Policijski službenici u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom nastavljaju kriminalističko istraživanje i provođenje dokaznih radnji. Konačna pravna kvalifikacija ovisit će o utvrđenim činjenicama. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izazvali-pozare-na-cak-deset-lokacija-zavrsena-istraga-nad-tri-hrvatska-drzavljana-i-poljakinjom---996407.html
    DNEVNIK.HR
    Izazvali požare na čak deset lokacija, imali i oružje: Završena istraga nad tri hrvatska državljana i Poljakinjom
    Četvero uhićenih sumjiči se da su, prema prethodnom planu i dogovoru, 14. i 15. kolovoza izazvali požare na više lokacija u Zadarskoj županiji.
    Like
    Sad
    3
    0 Comments 0 Shares 1K Views
More Results
Virtuala FansOnly https://virtuala.site