Policajci se u službenom autu seksali s istom ženom PU požeško-slavonsku. Kako piše Drago Hedl za Telegram, nekoliko policajaca je u više navrata u službenom automobilu za vrijeme radnog vremena imalo seksualne odnose sa ženom. Sve se otkrilo nakon prijave o obiteljskom nasilju gdje živi spomenuta žena. Suprug joj je uzeo mobitel, žena je nazvala 112. Kad je stigla policijska patrola, suprug ih je upozorio da su u ženinom mobitelu kompromitirajuće snimke. Pregledavajući sporni sadržaj policajci su ostali šokirani kad su prepoznali svoje kolege. Kako piše Telegram, sve se pokušalo zataškati, ali to je postalo nemoguće kad su fotografije počele kružiti u javnosti pa je slučaj morao biti prijavljen. Telegram je poslao upit policijskoj upravi u kojem su pitali imaju li saznanja o neprimjerenom ponašanju najmanje troje policijskih djelatnika, odnosno jesu li se upuštali u seksualne odnose tijekom radnog vremena u službenom autu i provode li se izvidi, ako da, koliko policajaca se istražuje i što je sve poduzeto i otkriveno. U upitu su poslani inicijali žene, njezino radno mjesto te imena i prezimena trojice policijskih djelatnika. Telegramu je stigao odgovor od PU požeško-slavonske za koji kažu kako u njemu nije odgovoreno na većinu poslanih pitanja. -Slika ilustracija

U četvrtak, 16. srpnja, na području Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani 24-satni nadzor nepropisne uporabe mobitela u vožnji u cestovnom prometu.

𝐒𝐍𝐈𝐌𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐒𝐄𝐑𝐈𝐉𝐄 – 𝐙𝐀𝐆𝐑𝐄𝐁 Za potrebe snimanja serije SUTRA 10.07.2026., u potrazi smo za MUŠKIM STATISTIMA 25 – 50 godina starosti, opasnijeg izgleda, koji bi glumili SUMNJIVE TIPOVE. Snimanje je predviđeno od 11:15 do cca 13:30. Honorar: 50,00 € Zainteresirane molimo da se jave PORUKOM na broj mobitela 0915564543, sa sljedećim: - SERIJA - IME I PREZIME - DATUM ROĐENJA Zahvaljujemo na prijavama!

INSTITUCIJE IPAK STEŽU OBRUČ OKO HRT-a: PUČKA PRAVOBRANITELJICA I AZOP POKREĆU ISTRAGE ZBOG SPORNIH OPOMENA GRAĐANIMA ZA RTV PRISTOJBE! Iako je na djelu apsolutna medijska šutnja, tisuće građana uspjelo je preko platforme Halo, inspektore javno pokrenuti pitanje RTV pristojbe i svih šokantnih posljedica (ne)naplate putem opomena za navodna dugovanja čak i s početka ovog stoljeća! ZATO PODIJELITE OVAJ TEKST kako bi informacija došla do što većeg broja građana koji su ovih tjedana u velikim dilemama što učiniti nakon što su dobili razne pozive za nagodbu, opomene, a neki čak i ovrhe bez da su prethodno bili obaviješteni. Pritisak se vrši čak i na imena preminulih članova obitelji i/ili starijih osoba koje niti ne plaćaju pretplate jer im to u njihovo ime čine članovi obitelji. No, ovih dana dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije (HRT) da preko odvjetničkih ureda masovno šalje netransparentne opomene za stara i potencijalno zastarjela dugovanja konačno doživljava svojevrsni institucionalni „kontraudar“. Kako smo već izvijestili prošli tjedan, prvi ispitni postupak pokreće Ured pučke pravobraniteljice, a danas smo dobili informaciju prema kojoj to sada čini i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Obje su informacije potvrđene nakon naših objava pritužbi građana koji su se žalili na netransparentnost u postupanju te zloupotrebu podataka (GDPR) pokojnika. Tako ova akcija dvaju neovisnih tijela podiže problem na razinu sustavne ugroze prava građana i potencijalnog kršenja europskih uredbi o zaštiti podataka. PUČKA PRAVOBRANITELJICA TRAŽI HITNO OČITOVANJE Ured pučke pravobraniteljice potvrdio nam je otvaranje postupka po službenoj dužnosti (sukladno čl. 20. st. 2. i st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju) te će od HRT-a tražiti hitno očitovanje. Pravobraniteljica ističe da ovakva praksa, lišena transparentnih informacija o iznosu i vremenu nastanka duga, kod građana bez pravnog obrazovanja opravdano uzrokuje zabrinutost i nemir. Posebno se apostrofira problem slanja opomena za preminule osobe te pravni paradoks zastare. Iako pokušaj naplate zastarjelog duga sam po sebi nije protuzakonit, pritisak tijela s javnim ovlastima na građane otvara ozbiljna pitanja načela dobrog upravljanja. Iz Ureda podsjećaju i na neprovedenu preporuku Ministarstvu pravosuđa o nužnosti izrade novog Ovršnog zakona. AZOP POKREĆE NADZOR Sada, gotovo paralelno s pravobraniteljicom, reagira i Agencija za zaštitu osobnih podataka. AZOP je potvrdio provođenje nadzora u okviru svojih zakonskih ovlasti kako bi se utvrdilo jesu li prekršena temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Fokus AZOP-a bit će na člancima 5. i 6. Opće uredbe. Provjeravat će se postoji li zakonita svrha i valjana pravna osnova za obradu i prosljeđivanje podataka privatnim odvjetničkim uredima. Ključno pitanje nadzora bit će i točnost te ažurnost podataka (načelo točnosti), budući da slanje neprovjerenih opomena i potraživanja prema preminulim osobama indicira korištenje neažurnih i manjkavih baza podataka. „Voditelj obrade (HRT – op.a.) dužan je osigurati da osobni podaci budu točni, potpuni, ažurni te obrađivani isključivo u opsegu koji je nužan za ostvarenje zakonite svrhe obrade, uz poštovanje svih temeljnih načela zaštite osobnih podataka. Ovim putem ističemo da sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka, građani imaju pravo pristupa svojim osobnim podacima te mogu od voditelja obrade zatražiti potvrdu obrađuju li se njihovi osobni podaci, kao i zatražiti pristup tim podacima i informacijama o njihovoj obradi. Agencija će uzeti u obzir navedeno iz upita te će u okviru svojih ovlasti propisanih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka provesti postupanje odnosno provjeriti navode“, piše između ostalog u obavijesti AZOP-a. PORUKA GRAĐANIMA: IMATE DVA MOĆNA ALATA! Ova reakcija neovisnih državnih institucija daje institucionalni legitimitet opravdanom buntu javnosti. Korisnike usluga HRT-a zato podsjećamo na dva ključna pravna alata: Isticanje prigovora zastare: Zastara ne nastupa automatski, već se dužnik na nju mora aktivno pozvati u pisanom obliku prema HRT-u i odvjetničkom uredu. Pravo na pristup podacima (čl. 15. GDPR-a): Građani imaju zakonsko pravo zahtijevati od HRT-a i odvjetničkih ureda točnu potvrdu koje podatke obrađuju, u koju svrhu i na temelju koje pravne osnove. Ovi postupci mogli bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj praksi agresivnih i netransparentnih pokušaja naplate potraživanja od strane javnog medijskog servisa. Odnosno, osoba koje su odgovorne za vođenje pristojbi na HRT-u i onih koji su im do sada takvo ponašanje odobravali. PROBIJANJE "ZAKONA ŠUTNJE" Novinari i ostali zaposlenici HRT-a nisu krivi za ono što im radi dio sektora i odgovorne osobe. Isto tako je za razumjeti postojanje svojevrsnog „zakona omerte“ (zakona šutnje - op.a.) koji vlada medijskim i političkim krugovima Hrvatske. Ali to je i možebitni dokaz kako mnogi uopće ne razumiju da se time ne napadaju novinari i ostali zaposlenici, već odgovorne osobe za ovo što se nesmetano radi već desetljećima. A sve omogućava kontroverzni zakon o HRT-u (članak 34.) prema kojem "snazi tko posjeduje prijamnik koji može primati radijski ili TV signal mora plaćati pristoju, a što uključuje TV, radio prijamnik u kući ili autu, ali i računala, tablete i mobitele. Nadamo se da vladajući ipak razumiju o čemu je riječ te da će se i nadležni saborski odbori očitovati jer im je to u interesu. (Osim ako i oni ne spadaju pod već spomenuti zakon institucionalne šutnje) P. S. U prvom komentaru imate pojednostavljenu šprancu prigovora kojeg možete koristiti... https://www.facebook.com/share/1Yp2uE4rDx/ #HRT #AZOP #Pučkapravobraniteljica #pristojba #javniservis #zakonšutnje #buntovnigrađani #haloinspektore #potrošači #građanskaprava

Snimate prekršaje i vrijeđate policiju na mreži? Kazne su astronomske! Ljudski ego i potreba za samopromocijom u digitalnom dobu često nadilaze granice zdravog razuma. Nekada su se prekršaji skrivali "kao zmija noge", a danas se dokazi protiv samog sebe velikodušno dostavljaju javnosti. Mnogi vozači i dalje žive u zabludi da su njihovi profili na društvenim mrežama "privatna stvar". Međutim, ono što je dostupno svima, dostupno je i policiji te prekršajnim sudovima. Slučaj iz Zagreba – snimao prolazak kroz dva crvena i završio s kaznom zatvora Jedan je vozač došao do raskrižja, pritisnuo gas i prošao kroz čisto crveno svjetlo. Nastavio je suludu vožnju i na idućem raskrižju ponovio istu stvar. Cijelo vrijeme jednom rukom držao je mobitel, snimao vlastito divljanje, a snimku objavio na Instagramu. Sud je pregledom snimke utvrdio identitet vozača i neoborivu krivnju. Kazna – 60 dana zatvora (uvjetno na godinu dana) i oduzimanje vozačke dozvole na četiri mjeseca. Budući da mu je ovo bio treći put, samo ga je priznanje spasilo od izravnog odlaska iza rešetaka. Slučaj Krk – fotografija policije s natpisom "A.C.A.B." Mladić je tijekom redovne policijske kontrole mobitelom fotografirao službeno vozilo i policajce, a zatim fotografiju objavio na Facebooku i Instagramu s natpisom "A.C.A.B.". Pravno tumačenje suda – akronim dolazi od engleskog "All Cops Are Bastards" (Svi policajci su gadovi). Objavom fotografije s tim natpisom, okrivljenik je izravno ponizio i uvrijedio policijske službenike. Drastično pooštravanje zakona – stare kazne zamijenjene astronomskim ciframa Dok je prekršitelj s Krka prošao s kaznom od stotinjak eura, danas je situacija drastično stroža: · Prolazak kroz crveno svjetlo – do 60 dana zatvora ili kazna do 2.650 eura + oduzimanje dozvole · Vrijeđanje i omalovažavanje službenih osoba (uključujući A.C.A.B.) – od 700 do 4.000 eura ili kazna zatvora do 30 dana Kako se provodi digitalna istraga? Policijski odjeli za cyber-kriminal ili građani putem aplikacije anonimno prijavljuju videozapise jurnjave ili vrijeđanja. Čak i ako prekršitelj obriše Story nakon 24 sata, policija zakonskim putem preuzima digitalne tragove, utvrđuje IP adresu i povezuje profil s identitetom vlasnika. Na sudu se digitalni materijal izvodi kao primarni materijalni dokaz. Zaključak Moderno pravosuđe i policija odavno su prestali biti tehnološki neuki. Društvene mreže više nisu sigurna zona za liječenje frustracija. Prije nego što idući put objavite video brze vožnje ili uvredljiv komentar, dobro razmislite – cijena jednog "lajka" mogla bi vas stajati praznog bankovnog računa, gubitka vozačke dozvole ili višemjesečnog boravka iza rešetaka. Jeste li znali da vas objave na društvenim mrežama mogu koštati vozačke dozvole? #Kazne #Policija #DruštveneMreže #AutoKlub

U utorak, 23. lipnja, na području Policijske uprave sisačko-moslavačke provodit će se pojačani 24-satni nadzor nepropisne uporabe mobitela u vožnji u cestovnom prometu. https://www.sisak.info/2026/06/21/najava-pojacanog-nadzora-u-prometu-7/

Smije li vam carinik pregledati mobitel? Prelazak državne granice za većinu putnika podrazumijeva rutinsku kontrolu putovnica i eventualni pregled prtljage. Međutim, u digitalno doba, naša se najveća privatnost ne nalazi u koferima, već u džepovima. Pametni telefoni sadrže kompletne živote – od privatnih poruka do bankovnih podataka. Može li carinik od vas zahtijevati da otključate mobitel? Odgovori drastično ovise o tome u koju državu ulazite. Temeljni sukob – nacionalna sigurnost protiv prava na privatnost Granični prijelazi pravno predstavljaju specifične zone. Države u tim zonama polažu pravo na šire ovlasti radi zaštite nacionalne sigurnosti, sprječavanja terorizma i suzbijanja ilegalne trgovine. Carinski propisi tretiraju pametni telefon na dva načina: kao fizičku robu (provjera je li uređaj nov, krijumčari li se) i kao medij za pohranu podataka (provjera samog sadržaja). Praksa u regiji (BiH, Hrvatska, Srbija) U zemljama regije, rutinski, nasumični pregledi sadržaja vaših poruka ili fotografija zakonski nisu dopušteni. · Bosna i Hercegovina i Srbija – carinik nema zakonsko pravo iz čiste znatiželje tražiti da otključate uređaj. Ako postoji osnovana sumnja na kazneno djelo (terorizam, organizirani kriminal, dječja pornografija), carinik može privremeno zadržati uređaj. Za dubinsku pretragu potreban je sudski nalog. · Hrvatska (i EU) – carinici imaju pravo pregledati fizičko stanje mobitela (je li neprijavljena nova roba), ali duboko zadiranje u privatni sadržaj bez čvrstih indicija smatra se protuzakonitim. Za otvaranje aplikacija potrebna je policijska asistencija i sudski nalog. Globalni ekstremi – gdje carinici imaju apsolutne ovlasti? · Sjedinjene Američke Države (SAD) – najstroži režim na svijetu. Granični službenici imaju pravo pregledati bilo koji elektronički uređaj bez sudskog naloga i bez ikakve sumnje. - Osnovni pregled (Basic Search) – otključavanje i ručni pregled fotografija, kontakata i poruka. - Napredni pregled (Advanced Search) – forenzičko kopiranje kompletnog sadržaja. - Ako odbijete otključati mobitel kao strani državljanin – odbit će vam ulazak u zemlju. · Kanada i Australija – službenici imaju ovlasti zahtijevati otključavanje, ali uz uvjet "razumne sumnje" vezane uz prekršaj. Kako zaštititi privatnost na putovanju? 1. Napravite sigurnosnu kopiju – prije putovanja na cloud ili eksterni disk koji ostaje kod kuće. 2. Obrišite osjetljive podatke s lokalne memorije – na destinaciji ih lako preuzmete s clouda. 3. Isključite biometrijsko otključavanje (FaceID / TouchID) – postavite isključivo jaku brojčanu ili slovnu lozinku. Pravno vas nitko ne može prisiliti da izdate lozinku, dok vam prst mogu prisloniti i silom. 4. Potpuno isključite uređaj na granici – šifrirani diskovi najsigurniji su kada je uređaj ugašen. Na granicama regije i EU, vaša privatnost je relativno sigurna – pregledi se događaju isključivo u ekstremnim slučajevima pod sumnjom na teški kriminal. Prekooceanska putovanja (SAD, Kanada, Australija) zahtijevaju potpuno drugačiju pripremu. Budite pristojni, surađujte, ali budite svjesni svojih prava. #Carina #Mobitel #Privatnost