Petrinja: Muškarac u dvorištu policijske postaje prijetio policajcima, kod sebe je imao tri bombe.

Policijski službenici Policijske uprave sisačko-moslavačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad 47-godišnjakom kojeg sumnjiče za kaznena djela prijetnje te neovlaštenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari.

Sumnja se da je u ponedjeljak, 28. rujna, oko 22 sata u Petrinji, u Ulici Ivana Mažuranića, u dvorišnom prostoru Policijske postaje Petrinja prijetio policijskim službenicima. Pritom je kod sebe imao tri bombe.

Policajci su ga, uz uporabu sredstava prisile, uhitili te mu na siguran način oduzeli ručne bombe.

Temeljem naloga suda obavljena je i pretraga doma i drugih prostorija koje 47-godišnjak koristi. Tom je prilikom pronađeno i oduzeto 134 komada streljiva, dvije mine i pet patrona.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, 47-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave sisačko-moslavačke.

Uhićena grupa cura. Na ulici u Zagrebu tjerale druge dvije da kleče i traže oprost


Četiri djevojke uhićene su ovih dana zbog sumnje da su javno ponižavale druge dvije djevojke. Sve je krenulo zbog sumnje da je jedna od djevojaka bila s dečkom jedne od napadačica, dok su drugu optužile da je loše govorila o njima.


Horor snimljen i objavljen
Uslijedilo je iživljavanje, praćenje po gradu, presretanje vozilima i, na kraju, prisiljavanje da kleknu i mole za oprost. Napadačice su svoje žrtve i snimale te su snimke tog maltretiranja objavile na društvenim mrežama, piše Index. Hr


Napad je, kako doznajemo, počeo na okretištu tramvaja kod Jadranskog mosta, da bi se zatim nastavio Savskom cestom te drugim dijelovima grada. Žrtve su pokušale pobjeći tramvajem, no napadačice su ih pratile vozilima.


Za što su sve osumnjičene?
Prema informacijama do kojih je Index došao tijekom kriminalističkog istraživanja, utvrđeno je da su djevojke počinile kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Tri su prijavljene i za povredu privatnosti djeteta jer su širile sporne snimke na društvenim mrežama.


Ključan dokaz ipak su bile snimke koje su pronađene na društvenim mrežama i na kojima se mogu identificirati i napadačice i njihove žrtve.


Kolike im kazne prijete?
Prema prijavi, osumnjičene djevojke odgovarat će za nasilničko ponašanje, i to zato što su na javnom mjestu svoje žrtve dovele u ponižavajući položaj te to iživljavanje učinile dostupnim većem broju osoba. Za to im prijeti do tri godine zatvora. Za povredu privatnosti djeteta mogu biti kažnjene dvjema godinama zatvora.


Odlukom suda osumnjičene djevojke puštene su da se brane sa slobode, no izrečena im je zabrana uspostavljanja kontakta sa žrtvama

Pred Zemaljskim sudom u Traunsteinu počelo je suđenje 55-godišnjoj bivšoj policajki koja se identificira kao žena. Protiv nje je podignuta optužnica zbog teških kaznenih djela, među kojima su sumnja na silovanje 14-godišnje djevojke te posjedovanje stotina nedopuštenih materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece.


Incident se navodno dogodio tijekom izleta


Prema navodima državnog odvjetništva, glavni incident dogodio se u kolovozu 2025. godine.


Optužena je tada navodno bila na zajedničkom izletu s prijateljicom i njezinom kćeri. Prema optužnici, 14-godišnjakinju je navodno seksualno napala u toaletu restorana brze hrane.


Istražitelji također tvrde da je prije toga maloljetnici putem WhatsAppa poslala pornografski sadržaj.


Na uređajima pronađeni brojni sporni materijali


Osim optužbe za seksualno nasilje, 55-godišnjakinja se tereti i za posjedovanje stotina datoteka koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece.


Prema informacijama iz optužnice, na pojedinim materijalima nalaze se i prizori teškog nasilja nad djecom. Među najmlađim osobama prikazanima u pronađenim materijalima navodno su bila djeca stara oko tri godine.


Državno odvjetništvo dodatno je tereti za proizvodnju nedopuštenih pornografskih sadržaja koji uključuju životinje.


Optužena se nalazi u muškom odjelu zatvora


55-godišnjakinja se trenutačno nalazi u muškom odjelu zatvora u Münchenu.


Na početku suđenja njezina obrana predložila je razgovor između suda, državnog odvjetništva i obrane, koji bi mogao dovesti do dogovora o daljnjem tijeku postupka.


Ako bi optužena priznala kaznena djela, postupak bi se mogao skratiti, a maloljetnoj oštećenoj osobi moglo bi se omogućiti da ne mora svjedočiti pred sudom. Obrana je također zatražila da se javnost isključi iz dijela ili cijelog postupka.


Presuda se očekuje početkom listopada


Zemaljski sud u Traunsteinu zakazao je ukupno četiri ročišta. Prema trenutačnom rasporedu, presuda bi mogla biti donesena 8. listopada.


Sve optužbe protiv 55-godišnjakinje zasad su predmet sudskog postupka i nisu pravomoćno dokazane.

👇VELIKA POLICIJSKA AKCIJA NA KRKU I U RIJECI: 👇" Strani državljani ostali bez vozila, pale i paprene kazne"

Još jedna snimka koja dokazuje kakav kaos je dozvolio načelnik Hari Brnad! U uređenoj državi blokada autoceste je teško kazneno djelo! Za Brnada ovo nije čak ni veće remećenje javnog reda i mira?! https://www.fiuman.hr/priopcenje-policije-je-apsurdno-brnad-nije-odgovorio-na-brojna-ozbiljna-pitanja

**TIHA KRIZA IZA ZATVORSKOG ZIDA**

Bez službenika tretmana i stručnog osoblja, zatvor postaje tek skladište za ljude.

Dok sigurnost u kaznenim tijelima često vežemo uz pravosudnu policiju i pišemo o njoj, drugi dio sustava, isto tako jako važan, neprimjetno puca.

Sustavu kronično nedostaje i ostalog osoblja neophodnog za svakodnevno funkcioniranje.

Pomalo zaboravljeni i slabo zastupljeni službenici i zaposlenici suočavaju se s akutnim manjkom, isto kao i službenici pravosudne policije.

Psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici čine srce resocijalizacije. Njihov zadatak je pripremiti zatvorenike, počinitelje kaznenih djela, za povratak u društvo. Danas se taj sustav nalazi pred kolapsom zbog kroničnog nedostatka kadrova.

Njihova jedina oruđa su komunikacija, iskustvo, procjena i profesionalno znanje. Kao i pravosudna policija, svakodnevno su izloženi pokušajima manipulacije, verbalnim prijetnjama pa i riziku od fizičkog napada.

Donositi procjene o tome tko je spreman za izlazak na pogodnosti ili uvjetni otpust te, po novom Prijedlogu Zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, raditi na izvješću o procjeni vjerojatnosti da bi osoba mogla počiniti kazneno djelo, moramo priznati da je to posao stresan, složen i rizičan.

Pogrešna procjena ne ugrožava samo njih, već potencijalno i cijelu zajednicu. Osim izravne opasnosti, izloženi su i snažnom psihološkom pritisku.

Sekundarna traumatizacija, slušanje i obrada detalja o teškim zločinima te konstantan rad u stresnom okruženju dovode do brzog izgaranja.

Umjesto da se s pojedincem radi dubinski i individualno, jedan službenik tretmana često vodi proces za desetke, pa i više zatvorenika.

U takvim okolnostima rad se nužno svodi na rješavanje birokracije i ispunjavanje obrazaca, čime se gubi sama bit resocijalizacije.

Ova kriza ne zaustavlja se samo na odjelu tretmana. Zatvori i kaznionice suočavaju se s akutnim manjkom i svih drugih službenika i zaposlenika koji su izravno vezani uz stabilnost, sigurnost i svakodnevni rad sustava.

Sve je teže privući i zadržati zdravstvene radnike (liječnike, medicinske sestre/tehničare) koji snose veliki rizik skrbi za specifičnu populaciju. Uvijek su medicinske sestre jedine koje stoje uz pravosudnu policiju prilikom otvaranja zatvoreničkih soba i podjele terapije, ulaska u sobe i hitne intervencije.

U posljednje vrijeme zatvorske ustanove muku muče i s nedostatkom kuhara koji osiguravaju redovitu prehranu u specifičnim sigurnosnim uvjetima. Neke ustanove su ili će biti prisiljene da prehranu osiguravaju putem cateringa, što dodatno ugrožava sigurnost, ali i povećava troškove. To povećanje troškova moglo se usmjeriti na povećanje plaća kuharima, čije je zanimanje danas traženo.

Nedostaje i strukovnih učitelja i majstora koji će zatvorenike podučavati radnim vještinama i zanatima. Nitko ne razmišlja o tome da se samoodrživost zatvorskog sustava poveća sa sadašnjih mizernih 20 % većim radnim angažmanom zatvorenika, uz zapošljavanje novih strukovnih učitelja i majstora i povećanjem plaća ili uvođenjem varijabilne naknade za sve one koji „zarađuju“ za svoje ustanove.

Mladi stručnjaci društveno-humanističkog, ali i zdravstvenog te obrtničkog usmjerenja sve rjeđe biraju zatvorski sustav. PLAĆE i uvjeti rada ne prate razinu stresa, opasnosti i specifične odgovornosti s kojom se susreću u zatvorskom okruženju, pa se radije odlučuju za poslove u školstvu, javnim službama ili privatnom sektoru.

Bez dovoljnog broja kvalificiranih stručnjaka svih profila, kaznena tijela gube svoju odgojnu i rehabilitacijsku funkciju te postaju puka skladišta za izolaciju pojedinaca. Nakon izlaska iz zatvora na slobodu, društvo dobiva još potencijalno opasnije pojedince.

Vrijeme je za hitnu reakciju mjerodavnih institucija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kroz poboljšanje materijalnih uvjeta rada, adekvatnu valorizaciju opasnosti posla i sustavnu podršku onima koji svakodnevno održavaju funkcionalnost zatvorskog sustava.

Bez hrabrog i zakonodavno jasnog zaokreta (Zakon o zatvorskom sustavu), sva obećanja ostat će prazno slovo na papiru, a zatvorski sustav nastavit će kliziti prema potpunoj funkcionalnoj paralizi.

Predlažemo da se razmotri mogućnost posebnih bonusa pri zapošljavanju i stipendija za mlade psihologe, socijalne pedagoge pa i liječnike.

Armin Tatarević
Predsjednik Sindikata Pravosudne Policije Hrvatske

🇭🇷Gotovo 35 godina nakon zločina na Ovčari, francuska istraga o ubojstvu hrvatskog branitelja i francuskog dragovoljca Jean-Michela Nicoliera praktički je završena.

Prema riječima Ghislaina Duboisa, odvjetnika obitelji Nicolier, istražna sutkinja Odjela za ratne zločine pri sudu u Parizu Carole Vujasinovic priprema međunarodni nalog za uhićenje Spasoja Petkovića zvanog Štuka, kojeg francuski istražitelji sumnjiče za Nicolierovo ubojstvo.

Dubois je najavio da će se pravnim putem tražiti i predaja Veselina Šljivančanina, Stanka Vujanovića i Nade Kalabe francuskom pravosuđu.

Francuski istražitelji već su ispitali više svjedoka, među njima i Spasoja Petkovića. Hrvatsko pravosuđe francuskoj je strani dostavilo dokumentaciju prikupljenu u vlastitom postupku.

Prema odvjetniku obitelji, francuski kazneni postupak pokrenut je nakon što su Jean-Michelova majka Lyliane Fournier i brat Paul 2016. podnijeli kaznenu prijavu u Francuskoj. Očekuje se odluka hoće li predmet biti upućen na suđenje pred francuskim sudom.

Jean-Michel Nicolier rođen je 1966. godine u Francuskoj. U Hrvatsku je došao 1991. kao dragovoljac te se kao pripadnik HOS-a borio u obrani Vukovara, na Sajmištu. Nakon što je 9. studenoga ranjen, prevezen je u vukovarsku bolnicu.

Nakon pada Vukovara 20. studenoga odveden je iz bolnice na Ovčaru, gdje je u dobi od 25 godina ubijen.

Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2025. godine u masovnoj grobnici na Ovčari, a službeno su identificirani 29. listopada iste godine. Pokopan je 6. studenoga 2025. na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru.

Jean-Michel Nicolier – Francuz koji je dobrovoljno došao braniti Hrvatsku i svoj život položio za Vukovar.

Srbin u Rijeci stvorio lažni hrvatski identitet


Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo je optužnicu protiv 38-godišnjeg državljanina Srbije kojeg tereti da je koristeći identitet hrvatskog državljanina u Rijeci uspio pribaviti čitav niz hrvatskih dokumenata. Prema optužnici, najprije je koristio krivotvorenu putovnicu BiH s vlastitom fotografijom, a zatim je s tako stvorenim identitetom ishodio rodni list, domovnicu, OIB te na kraju hrvatsku osobnu iskaznicu i putovnicu. Muškarac je trenutno u bijegu, za njim je raspisana tjeralica, a tužiteljstvo traži da mu se sudi u odsutnosti.


Slučaj seže još u 2019. godinu, a ODO Rijeka optužnicu je podignuo tek pred ljeto ove godine nakon kaznene prijave koju je početkom godine zaprimio od PNUSKOK-a.


Okrivljenik, koji je rođen u Beogradu i posljednje poznato prebivalište imao u Novom Sadu, prema navodima optužnice prethodno je pribavio krivotvorenu putovnicu Bosne i Hercegovine. Dokument je glasio na ime drugog muškarca, dvojnog hrvatskog i bosanskohercegovačkog državljanina, ali je u njega navodno umetnuo vlastitu fotografiju.


U Matičnom uredu dobio rodni list i domovnicu
S tom je putovnicom, tvrdi tužiteljstvo, 9. prosinca 2019. došao u riječki Matični ured na Rivi 10.


Ondje se navodno lažno predstavio kao hrvatski državljanin na čije je ime glasila krivotvorena putovnica te zatražio izdavanje rodnog lista i domovnice.


Službenik nije posumnjao u autentičnost dokumenta pa je zahtjeve zaprimio i ovjerio, nakon čega su muškarcu izdani rodni list i domovnica na tuđe ime.


🔗https://www.fiuman.hr/srbin-u-rijeci-stvorio-lazni-hrvatski-identitet-s-tudim-podacima-dobio-domovnicu-oib-osobnu-i-putovnicu/

Pijan nasrnuo na policajca, udarao ga nogama i teško ozlijedio

Dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 49-godišnjim muškarcem za kojeg je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je na štetu policijskog službenika počinio kazneno djelo Prisila prema službenoj osobi. Policijski službenici su u nedjelju 6. rujna 2026. godine na području Splita postupali prema 49-godišnjem muškarcu za kojeg je postojala sumnje u počinjenje prekršaja protiv javnog reda i mira. Muškarac koji se nalazio u vidno alkoholiziranom stanju tijekom postupanja policijskih službenika pružao je aktivni otpor i udario je policijskog službenika nekoliko puta nogom u potkoljenicu. Policijskom službeniku je pružena liječnička pomoć i utvrđeno je da je zadobio teže ozlijede noge te je nakon pružene liječničke pomoći otpušten iz bolnice. Nad 49-godišnjakom je provedeno kriminalističko istraživanje i danas će uz kaznenu prijavu biti predan pritvorskom nadzorniku.

https://www.dalmacijanews.hr/clanak/intervencija-u-splitu-posla-po-zlu-pijan-nasrnuo-na-policajca-udarao-ga-nogama-i-tesko-ozlijedio/

Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje


Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada.


Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun.


Pravila u zemljama Europske unije


Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila.


· Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva
· Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu
· Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem


Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura.


Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu?


Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja.


Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta:


· Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu
· Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju
· Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač


Veća opasnost za pješake i bicikliste


Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede.


Zaključak – što je najpametnije učiniti?


Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima.


U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku.


Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇


#KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub

Hrvatska uvodi doživotan zatvor za 15 kaznenih djela

Doživotni zatvor u Hrvatskoj moći će se od 1. siječnja 2027. izreći počiniteljima 15 vrsta najtežih kaznenih djela, među kojima su i ona vezana uz nepovratno ili dugotrajno onečišćenje okoliša. Ta, najteža kazna moći će se izreći svim osobama koje su u trenutku počinjenja djela imala 18 ili više godina, što znači da neće biti pošteđeni ni mlađi punoljetnici. No, svi osuđenici na doživotni zatvor, bez obzira na dob, imat će pravo na uvjetni otpust nakon odsluženih 25 godina kazne.

Odgovornost tvrtki, odnosno pravnih osoba, za kaznena djela koja su preko njih počinile odgovorne osobe, sankcionirat će se bitno strože nego dosad. Konkretno, za djela kojima je prouzročeno najteže onečišćenje okoliša kazne će se penjati do 50 milijuna eura.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma provedeno je kriminalističko istraživanje nad 59-godišnjim hrvatskim državljaninom koji je u nedjelju, 23. kolovoza u prijepodnevnim satima na području Hrvatske Kostajnice zaustavljen u prijevozu stranih državljana.

https://www.sisak.info/2026/08/26/jos-dva-slucaja-krijumcarenja-sprijecena-na-podrucju-pu-sisacko-moslavacke/