Pesquisar

TOTALNI KRAH U HRVATSKIM ZATVORIMA: ZATVORENICI PROVODE VLASTITE ZAKONE 😱😡🤔 Slučaj 40-godišnjaka koji je nasmrt izbo svoju suprugu u obiteljskom domu u Slatini, a nedugo nakon uhićenja počinio samoubojstvo u zatvoru u Zagrebu, razotkrio je strašan nered u koji je potonuo hrvatski zatvorski sustav. “Ondje vlada poseban zakon. Unutra imaju svoja pravila”, govore nam insajderi koji godinama prate što se zbiva iza rešetaka hrvatskih zatvora i kaznionica. I o samoubojstvu 40-godišnjaka imaju informacije prema kojima su ga drugi zatvorenici s kojima je bio u sobi ili prisilili da se ubije ili su mirno gledali kako si oduzima život. “Taj osumnjičenik stavljen je u ćeliju s nekoliko drugih pritvorenika kako bi pazili na njega, s obzirom na to da je bila riječ o opasnoj osobi. Nije to neuobičajeno, te nerijetko opasne počinitelje smještaju s drugima koji vode računa o njima. To je svojevrsno nepisano pravilo koje je uvedeno u samim zatvorima”, objašnjavaju nam. No ono što je uslijedilo bilo je upravo suprotno onomu što je uprava zatvora očekivala. Naime, 12. rujna, tri dana nakon ubojstva supruge, 40-godišnjak je u zatvoru u Zagrebu počinio samoubojstvo. U tom je zatvoru završio zato što se zatvor u Bjelovaru preuređuje, a drugi zatvor u koji je, s obzirom na mjesto događaja, mogao biti smješten, onaj u Osijeku, odavno je pretrpan i prima osumnjičenike vrlo restriktivno. U zatvorskoj ćeliji 40-godišnjak je nakon ručka uzeo produžni kabel, omotao ga oko vrata te se objesio o jedan od kreveta na kat. Sve se to događalo pred očima ostalih zatvorenika u ćeliji. Tek kad osumnjičenom ubojici žene više nije bilo spasa, pozvani su pravosudni policajci. “Nema sumnje da su ostali zatvorenici bili svjesni što se u njihovoj ćeliji događa. Bez obzira na to što se spominje da su svi spavali nakon ručka, tko bi mogao povjerovati da se baš nitko od njih nije prenuo u trenutku kada je 40-godišnjak puštao zadnje izdisaje obješen o rub kreveta”, opisuju nam insajderi. Prema njihovim riječima, nije isključeno ni da su ostali zatvorenici prisilili 40-godišnjaka na samoubojstvo. “Unutra vladaju takva pravila da se od novog zatvorenika najprije traže informacije o tome zbog čega je uhićen i pritvoren. Najgore prolaze pedofili i ubojice žena. Kada dođe u ćeliju, mora pokazati rješenje o određivanju istražnog zatvora pa ovisno o kaznenom djelu, dobiva interni tretman”, navode naši sugovornici. Tijekom mandata ministra Damira Habijana u hrvatskim zatvorima zabilježen je niz ozbiljnih incidenata, ponajprije smrti i samoubojstava zatvorenika. U kolovozu 2024. u šibenskom zatvoru pronađen je mrtav 38-godišnji istražni zatvorenik Jerko Pirić, kojem se sudilo u slučaju ubojstva Karmelina Fistanića. Ministarstvo je tada navelo da nije bilo naznaka nasilne smrti ni samoubojstva, dok je njegova obitelj upozoravala na ranije primjedbe povezane s liječenjem i zdravstvenom skrbi. U studenome iste godine u zatvorskoj bolnici u Zagrebu preminuo je muškarac koji je dva mjeseca prije izazvao incident u KBC-u Zagreb ulaskom sa startnim pištoljem; ni u tom slučaju, prema prvim informacijama, nije bilo znakova nasilne smrti. Niz se nastavio 2025. godine. U svibnju je u zatvoru u Lipovici – Popovači istražni zatvorenik počinio samoubojstvo, a ministarstvo je tada izvijestilo da se utvrđuju sve okolnosti. Godinu dana poslije, u travnju 2026., zatvorenik je počinio samoubojstvo u kaznionici u Požegi, a samo nešto više od mjesec dana potom još jedan istražni zatvorenik oduzeo je sebi život u zatvoru u Zagrebu. Nakon samoubojstva 40-godišnjaka iz Slatine ministar Habijan izjavio je da je prije smještaja taj pritvorenik prošao liječnički pregled i razgovor sa psihologom te iz opreza nije bio sam u ćeliji, nego s još sedam zatvorenika. Unatoč tomu, počinio je samoubojstvo. Uz to, u svibnju 2025. u Remetincu je izbio požar u prostoriji za skladištenje robe za zatvorsku kantinu. Vatrogasci su morali nasilno otvoriti prostoriju, a naknadno je kao uzrok naveden neispravan hladnjak. Osim incidenata i internih zakona koji vladaju iza rešetaka, hrvatski zatvorski sustav već godinama muči nedostatak kapaciteta. Ministar Habijan u lipnju 2025. govorio je o 3952 mjesta i približno 4800 osoba lišenih slobode. Godinu poslije broj osoba u sustavu približio se 5000, dok je kapacitet ostao oko 4000 mjesta. To znači da u hrvatskim zatvorima i kaznionicama trenutačno boravi između 900 i 1000 ljudi više nego što ima mjesta. Upravo zato ministarstvo posljednje dvije godine najavljuje veliki ciklus izgradnje novih zatvorskih kapaciteta. Najbrže rješenje trebali su biti modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači. Slijede Požega i Centar za dijagnostiku u Zagrebu, a dugoročno se planiraju tri nove kaznionice u Perušiću, Žažini i Osijeku. Usporedba prvih najava s aktualnim stanjem, međutim, pokazuje da je dio rokova već pomaknut. Najjasniji su primjer modularni aneksi u Varaždinu i Lipovici – Popovači, ukupnog kapaciteta 300 mjesta. Ugovori vrijedni 4,6 milijuna eura potpisani su 25. studenoga 2024. s tvrtkom Tehnix. Ministarstvo je tada navelo da ugovor obuhvaća cijeli posao: projektiranje, izgradnju i uporabne dozvole po modelu “ključ u ruke”. Na službenoj stranici ministarstva potom je izričito navedeno da će oba modularna aneksa biti puštena u funkciju u ljeto ove godine.

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Složen operacijski zahvat na jetri uspješno izveden u Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak U Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak izveden je složen operacijski zahvat kod pacijenta s apscesom jetre. Učinjena je desna hepatektomija – kirurško odstranjenje zahvaćenog dijela jetre. Riječ je o zahtjevnom zahvatu abdominalne kirurgije koji zahtijeva visoku razinu stručnosti, iskustva i preciznosti te usklađen rad kirurškog, anesteziološkog i operacijskog tima. Zahvat je izvela Tijana Gvozdenović, dr. med., specijalistica abdominalne kirurgije i voditeljica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP), uz asistenciju prim. Branislava Kocmana, dr. med. i Antuna Šarića, dr. med., specijalista opće kirurgije i subspecijalista abdominalne kirurgije, pročelnika Službe za kirurgiju. Iza svakog ovako zahtjevnog zahvata stoje znanje, iskustvo, kontinuirano stručno usavršavanje i, prije svega, timski rad. Razvojem abdominalne kirurgije i primjenom suvremenih metoda liječenja nastojimo našim pacijentima omogućiti kvalitetno i suvremeno liječenje u njihovoj bolnici. 💙 Jer za pacijenta nije mala stvar kada složeno liječenje može dobiti blizu svojega doma, obitelji i ljudi koji mu pružaju podršku.

Promijenjeno je pravilo o zimskoj opremi Za osobne automobile i druga vozila kategorija M i N do 3,5 tona postoje dvije osnovne mogućnosti. Prva su zimski pneumatici s oznakama M+S, M.S., M&S ili 3PMSF postavljeni na sve kotače. Druga mogućnost posebno je zanimljiva vozačima koji zimi ostaju na ljetnim gumama. Na svim kotačima moraju imati ljetne pneumatike s najmanje četiri milimetra dubine profila, ali uz njih moraju imati lance za snijeg ili uređaje namijenjene povećanju prianjanja kotača, koji se postavljaju na pogonske kotače. Zimska oprema u Hrvatskoj obvezna je na propisanim zimskim dionicama javnih cesta od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine - bez obzira na to je li cesta u tom trenutku suha, pada li snijeg ili je vani sunčano. Prema podacima HAK-a, režim obuhvaća 839,2 kilometra autocesta, 1863,3 kilometra državnih i županijskih cesta te dodatnih 68,1 kilometar državnih cesta za tranzitni promet iz pojedinih luka. Dakle, hrvatski propis vozaču ne govori da nužno mora imati zimske gume. Omogućuje i kombinaciju ljetnih guma s najmanje četiri milimetra profila i odgovarajućeg dodatnog uređaja za prianjanje.

𝐆𝐑𝐀𝐃 𝐒𝐈𝐒𝐀𝐊 𝐎𝐒𝐈𝐆𝐔𝐑𝐀𝐎 𝐁𝐄𝐒𝐏𝐎𝐕𝐑𝐀𝐓𝐍𝐈𝐇 𝟒𝟓𝟎.𝟎𝟎𝟎 𝐄𝐔𝐑𝐀 𝐙𝐀 𝐕𝐄𝐋𝐈𝐊𝐈 𝐏𝐑𝐎𝐉𝐄𝐊𝐓 𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐎𝐒𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐇 Š𝐊𝐎𝐋𝐀 „𝐎𝐒𝐀𝐌 𝐙𝐀 𝐎𝐒𝐌𝐈𝐉𝐄𝐇 - 𝐙𝐍𝐀𝐍𝐉𝐄 𝐔 𝐏𝐎𝐊𝐑𝐄𝐓𝐔, 𝐂𝐉𝐄𝐋𝐎𝐃𝐍𝐄𝐕𝐍𝐀 𝐀𝐕𝐀𝐍𝐓𝐔𝐑𝐀“ Grad Sisak, kao nositelj projekta, osigurao je putem poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih bespovratnih 450.000,00 eura za projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“, kojim će se u osam sisačkih osnovnih škola unaprijediti i proširiti programi izvannastavnih aktivnosti za učenike. U projekt su uključene Osnovna škola Braća Bobetko, Osnovna škola Braća Ribar sa Područnom školom Žabno, Osnovna škola Budaševo-Topolovac-Gušće, Osnovna škola 22. lipnja, Osnovna škola Galdovo, Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Osnovna škola Ivana Antolčića Komarevo te Osnovna škola Sela s Područnim školama Greda i Žažina. Projekt će u školskoj godini 2026./2027. obuhvatiti 1.250 učenika, dok se u sljedećoj školskoj godini planira uključivanje 1.261 učenika. Time se osigurava kontinuitet aktivnosti i mogućnost da velik broj djece, neovisno o tome koju školu pohađaju, dobije pristup kvalitetnim i suvremenim sadržajima. Posebna vrijednost projekta je u tome što će se u osam škola provoditi čak 292 skupine izvannastavnih aktivnosti. One će obuhvatiti različita područja, od digitalnih kompetencija, prirodoslovlja i matematike, ekologije i održivog razvoja, do kreativnog i kulturno-umjetničkog izražavanja, sporta te razvoja socijalnih i emocionalnih vještina. Cilj nije samo ponuditi učenicima više aktivnosti, već im omogućiti da kroz učenje, igru, istraživanje i praktičan rad razvijaju znanja i vještine koje će im trebati u budućnosti. Projekt donosi i snažniju suradnju među školama. Aktivnosti će se povezivati i razvijati kroz zajednički okvir, razmjenu iskustava i primjenu suvremenih metoda rada. Na taj način Grad Sisak želi smanjiti razlike među školama i omogućiti učenicima jednake prilike za sudjelovanje u kvalitetnim izvannastavnim programima. Važan dio projekta bit će i opremanje škola potrebnom didaktičkom, digitalnom i tehničkom opremom, što će omogućiti kvalitetniju i suvremeniju provedbu aktivnosti te učenicima približiti sadržaje na praktičan i zanimljiv način. Projekt ima i snažnu inkluzivnu komponentu. U aktivnosti će se uključivati i učenici koji dosad nisu u dovoljnoj mjeri sudjelovali u izvannastavnim programima, uz prilagodbu sadržaja njihovim potrebama i mogućnostima. Posebna se pozornost posvećuje razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, suradnji, timskom radu i prihvaćanju različitosti. Projekt „Osam za osmijeh - znanje u pokretu, cjelodnevna avantura“ ujedno predstavlja važan korak u pripremi sisačkih osnovnih škola za postupno uvođenje modela cjelodnevne škole. Strukturirane i međusobno povezane izvannastavne aktivnosti postat će važan dio školskog života, a stečena iskustva i razvijeni programi temelj za njihovu dugoročnu održivost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 450.701,74 eura. „Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 š𝘬𝘰𝘭𝘢 𝘣𝘶𝘥𝘦 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘢 𝘥𝘰𝘭𝘢𝘻𝘦 𝘴 𝘰𝘴𝘮𝘪𝘫𝘦𝘩𝘰𝘮, 𝘮𝘫𝘦𝘴𝘵𝘰 𝘯𝘢 𝘬𝘰𝘫𝘦𝘮 𝘯𝘦 𝘶č𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘪𝘻 𝘬𝘯𝘫𝘪𝘨𝘢, 𝘯𝘦𝘨𝘰 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶, 𝘴𝘶𝘳𝘢đ𝘶𝘫𝘶 𝘪 𝘰𝘵𝘬𝘳𝘪𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘰𝘯𝘰 𝘶 č𝘦𝘮𝘶 𝘴𝘶 𝘯𝘢𝘫𝘣𝘰𝘭𝘫𝘪. 𝘜𝘱𝘳𝘢𝘷𝘰 𝘻𝘢𝘵𝘰 𝘰𝘷𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵 𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘴𝘢𝘮𝘰 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘪𝘻𝘷𝘢𝘯𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪, 𝘰𝘷𝘰 𝘫𝘦 𝘶𝘭𝘢𝘨𝘢𝘯𝘫𝘦 𝘶 𝘯𝘢š𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘶 𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘩𝘰𝘷𝘶 𝘣𝘶𝘥𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘥𝘢 𝘴𝘷𝘢𝘬𝘰 𝘥𝘪𝘫𝘦𝘵𝘦, 𝘣𝘦𝘻 𝘰𝘣𝘻𝘪𝘳𝘢 𝘯𝘢 𝘵𝘰 𝘬𝘰𝘫𝘶 š𝘬𝘰𝘭𝘶 𝘱𝘰𝘩𝘢đ𝘢, 𝘪𝘮𝘢 𝘫𝘦𝘥𝘯𝘢𝘬𝘦 𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘳𝘢𝘻𝘷𝘪𝘫𝘢𝘵𝘪 𝘴𝘷𝘰𝘫𝘦 𝘪𝘯𝘵𝘦𝘳𝘦𝘴𝘦, 𝘵𝘢𝘭𝘦𝘯𝘵𝘦 𝘪 𝘷𝘫𝘦š𝘵𝘪𝘯𝘦. 𝘖𝘴𝘢𝘮 š𝘬𝘰𝘭𝘢, 𝘴𝘵𝘰𝘵𝘪𝘯𝘦 𝘢𝘬𝘵𝘪𝘷𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘪 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘵𝘪𝘴𝘶ć𝘶 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘦, 𝘵𝘰 𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢𝘨𝘢 𝘰𝘷𝘰𝘨 𝘱𝘳𝘰𝘫𝘦𝘬𝘵𝘢. Ž𝘦𝘭𝘪𝘮𝘰 𝘱𝘰𝘷𝘦𝘻𝘢𝘵𝘪 𝘯𝘢š𝘦 š𝘬𝘰𝘭𝘦, 𝘰𝘵𝘷𝘰𝘳𝘪𝘵𝘪 𝘱𝘳𝘰𝘴𝘵𝘰𝘳 𝘯𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘪𝘥𝘦𝘫𝘢𝘮𝘢 𝘪 𝘰𝘮𝘰𝘨𝘶ć𝘪𝘵𝘪 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢 𝘶č𝘦 𝘯𝘢 𝘯𝘢č𝘪𝘯 𝘬𝘰𝘫𝘪 𝘪𝘮 𝘫𝘦 𝘣𝘭𝘪𝘻𝘢𝘬 𝘪 𝘻𝘢𝘯𝘪𝘮𝘭𝘫𝘪𝘷. 𝘒𝘢𝘥𝘢 𝘥𝘫𝘦𝘤𝘪 𝘥𝘢𝘮𝘰 𝘱𝘳𝘪𝘭𝘪𝘬𝘶 𝘥𝘢 𝘪𝘴𝘵𝘳𝘢ž𝘶𝘫𝘶, 𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘢𝘫𝘶 𝘪 𝘴𝘶𝘥𝘫𝘦𝘭𝘶𝘫𝘶, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘱𝘶𝘯𝘰 𝘷𝘪š𝘦 𝘰𝘥 𝘻𝘯𝘢𝘯𝘫𝘢, 𝘥𝘢𝘫𝘦𝘮𝘰 𝘪𝘮 𝘴𝘢𝘮𝘰𝘱𝘰𝘶𝘻𝘥𝘢𝘯𝘫𝘦, 𝘪𝘴𝘬𝘶𝘴𝘵𝘷𝘰 𝘪 𝘰𝘴𝘫𝘦ć𝘢𝘫 𝘱𝘳𝘪𝘱𝘢𝘥𝘯𝘰𝘴𝘵𝘪 𝘻𝘢𝘫𝘦𝘥𝘯𝘪𝘤𝘪“ istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.

NEKADAŠNJU HLADNU PRERADU KUPIO JE CIOS ENERGY PETRA PRIPUZA! Ovih dana smo slučajno pretražujući zemljišne knjige naišli na podatak da je CIOS ENERGY d.o.o. u vlasništvu Petra Pripuza kupio nekadašnji pogon "Hladne prerade" u južnoj industrijskoj zoni. Radi se o zemljištu površine 67963 m2 sa tri gospodarske zgrade od 28661 m2, 165 m2 i 464 m2. Kupio ih je od bivšeg vlasnika tvrtke Max Hütte. Tako se carstvo CIOS GRUPE koje je CIOS ENERGY d.o.o. sastavni dio, dodatno proširilo. Da podsjetimo, 2023. grad Sisak je spomenutom CIOS ENERGY d.o.o. prodao dvije gradske parcele (1808/4, 2657/1) koje prileže uz kompleks nekadašnje ljevaonice Željezare Sisak (Felis) na česticama: 1853/1, 1853/2, 1853/3, 1853/4, 1861/16, 2657/1, 2657/2. Sada se s tim velikim kompleksom i dvama česticama, koje im je 2023. prodala gradska vlast pod gradonačelnikovanjem Ikić Baniček, spojila u jednu veliku cjelinu i ogromna površina na kojoj je hala nekadašnje hladne prerade. Dodajte tome i čestice u vlasništvu CE-ZA-R-a , CIAL-a i DEPOS-a (1841/6, 1841/12,1843/1) dobijete pravo malo carstvo otpada tamo gdje je nekad bio kompleks Željezare Sisak. Na česticama koje je grad prodao gomilaju se plastične bale, a što će biti namjena velike zgrade nekadašnje "hladne prerade" tek će se saznati. Mnogi Siščani ovih dana "histeriziraju" o dovozu smeća nakon sanacije Gospića. Ne bi bilo prvi puta da cirkus zvani sanacija završi u Sisku. Varaždinske bale i crno brdo već jesu! Kronologija • 4. 12. 2020. Gradonačelnica Grada Siska donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju kč. br. 1808/1 – šuma Metaval, 132.059 m², također u Južnoj industrijskoj zoni. • U natječaju iz 2020. Grad je, uz cijenu, od ponuditelja izrijekom tražio „namjenu" (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš). Namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. • U istom natječaju Grad navodi da je zemljište prema UPU-u „Sisak-jug” u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske (I1) te da se za građevine gospodarskih djelatnosti, prema potrebi, izrađuje studija mogućeg utjecaja zahvata na okoliš. • 20. 6. 2023. gradonačelnica donosi Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju nekretnina, među kojima su pod istim rednim brojem k. č. br. 1808/4 površine 24.865 m² i k. č. br. 2657/1 površine 24.560 m², ukupno 49.425 m². • U natječaju iz 2023. Grad ponovno izrijekom navodi da se obje čestice nalaze u zoni gospodarske namjene – proizvodne, pretežito industrijske namjene (I1). • Međutim, za razliku od natječaja iz 2020. u uvjetima natječaja iz 2023. nije tražena namjena koju ponuditelj planira ostvariti, nije tražen detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš. Ponuda je trebala sadržavati osnovne podatke o nekretnini i ponuditelju, ponuđenu cijenu, izjavu o prihvaćanju uvjeta, registraciju i dokaz o jamčevini. • Još je važnije da je u natječaju iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden „Iznos cijene za nekretninu koja je predmet natječaja.” • Na natječaj je za predmetne dvije čestice pristigla jedna ponuda – CIOS ENERGY d.o.o. – u iznosu od 346.000 EUR. • 21. 8. 2023. Gradsko vijeće Grada Siska na svojoj 17. sjednici prihvaća ponudu CIOS ENERGY d.o.o. za kupnju obje čestice za 346.000 EUR, u okviru točke 2. b). • U istoj sjednici, pod točkom 2. a), Gradsko vijeće odlučuje i o prodaji k.č.br. 1808/7 k.o. Novi Sisak društvu Renaissance Real Estate, za potrebe BUDUĆE MEGA KLAONICE I BIOPLINSKOG POSTROJENJA Zašto je došlo do promjene kriterija pri prodaji? Kod prodaje zemljišta u Južnoj industrijskoj zoni 2020. Grad je tražio da potencijalni kupac unaprijed predstavi što namjerava raditi na zemljištu – detaljan opis proizvodnog procesa i njegov utjecaj na okoliš, a „namjena” je bila jedan od kriterija za izbor ponude. Kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 u 2023. takvog zahtjeva više nema! Iako Grad i dalje navodi da se zemljište nalazi u proizvodnoj industrijskoj zoni (I1), od ponuditelja se ne traži nikakav podatak o budućoj djelatnosti, proizvodnom procesu, kapacitetu ili utjecaju planirane proizvodnje na okoliš, niti se takav element uzima u obzir pri izboru ponude. Drugim riječima, dokumenti pokazuju prijelaz s modela: cijena + namjena/proizvodni proces + utjecaj na okoliš na model: samo cijena. Zaključno: Posebno je važno da je u natječaju Grada Siska iz 2023. kao jedini kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja naveden iznos ponuđene cijene. Dakle, Grad prije prodaje nije tražio od potencijalnog kupca da predstavi namjenu zemljišta, detaljan opis proizvodnog procesa niti njegov utjecaj na okoliš, niti je takve elemente uzeo u obzir pri izboru ponude. To je bitno usporediti s natječajem iz 2020. za k.č.br. 1808/1 u istoj Južnoj industrijskoj zoni, gdje je Grad izrijekom tražio „namjenu (detaljni opis proizvodnog procesa i njegovog utjecaja na okoliš)”, a namjena je bila i jedan od kriterija za izbor najpovoljnijeg ponuditelja. Stoga se otvara pitanje zbog čega je Grad Sisak kod prodaje zemljišta u istoj gospodarskoj zoni, i to samo nekoliko godina kasnije, odustao od takvog kriterija te kod prodaje k. č. br. 1808/4 i 2657/1 (CIOS ENERGY) ali i za klaonicu pilića k. č. br. 1808/17 i 1818/1 i izbor sveo isključivo na ponuđenu cijenu. Ta promjena uvjeta i kriterija važna je i jako znakovita! Možda kada bivša gradonačelnica prestane "hodati za Liku" odgovori zašto je prodavala gradsko “obiteljsko srebro” bez uvjetovanja namjene? U Industrijskoj zoni Sisak jug, gradu je ostalo jako malo nekretnina za upravljanje, moglo bi se reći da su sada gospodari otpada zapravo i pravi gospodari grada. 👇🔗 https://www.facebook.com/100067031646107/posts/1397417059169336/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

EU sprema potez protiv Srbije Odgovarajući na pitanje hoće li Srbija snositi posljedice zbog načina na koji je Mladić pokopan, Pinho je rekla da su prizori s pogreba bili šokantni. Dodala je da razina službene potpore, kao i sudjelovanje ministara i pripadnika vojske, pokazuju nespremnost Srbije da se suoči s mračnim poglavljem novije europske povijesti te da su u suprotnosti s vrijednostima Europske unije. 'Što se tiče vašeg pitanja o sljedećim koracima, razmatramo mogućnosti', rekla je Pinho. Navela je da nema informacije o tome jesu li hrvatski čelnici službeno kontaktirali s Europskom komisijom, ali je naglasila da Komisija nije čekala njihove reakcije, već je, podsjetila je, objavila priopćenja o Mladiću i jasno poručila da su 'svako veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i povijesni revizionizam protivni temeljnim europskim vrijednostima te im nema mjesta ni u Europskoj uniji ni u državama kandidatkinjama za članstvo'. Govoreći o mogućem posjetu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen regiji, Pinho je kazala da se plan putovanja još izrađuje te da zasad nema informaciju o tome hoće li njime biti obuhvaćena i Srbija. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nacionalni-spektakl-za-krvnika-nece-proci-bez-posljedica-eu-sprema-potez-protiv-srbije-20260908

Opasna Bosanka uhapšena u Beču nakon džeparenja – pljačkala građane širom Evrope Državljanka BiH i njena saučesnica iz Francuske uhvaćene su na djelu tokom krađe na tramvajskoj stanici. Bečka policija uhapsila je 45-godišnju državljanku Bosne i Hercegovine zbog sumnje na krađu i džeparenje. Zajedno s njom privedena je i 40-godišnja državljanka Francuske. Policajci su ih tokom patrole primijetili u ulici Absberggasse, nakon čega su ih nastavili pratiti. Kako navode mediji, žene su na tramvajskoj stanici pokušale ukrasti torbicu jednoj osobi. Policija je reagovala odmah, a ukradena torbica vraćena je vlasnici. Prema navodima policije, obje žene su već poznate zbog ranijih krađa.

NASTAVLJA SE PRITISAK HRT-a I ODVJETNIKA: POKUŠAJI NAPLATE TUĐIH DUGOVA BEZ OIB-a, AKTIVIRANJE ZASTARA IZ 2013. I IGNORIRANJE OSOBNOG STEČAJA Nastavno na našu seriju objava o masovnim dopisima odvjetničkih ureda koji u ime HRT-a potražuju navodna dugovanja (često u apsolutnoj zastari), donosimo pet novih primjera izravno iz prakse koji pokazuju funkcioniranje sustava naplate. Ovi primjeri zorno prikazuju s kakvim se situacijama suočavaju potrošači. ⚠️ 1. SLUČAJ: POZIV ZA IZVANSUDSKU NAGODBU ZA DUG IZ 2013. GODINE Jedan od potrošača zaprimio je poziv za izvansudsku nagodbu za navodni dug za RTV pristojbu iz 2013. godine. Iako je dug plaćen još prije 13 godina, od građanina se traži da predoči dokaz o uplati. Budući da je zakonski zastarni rok za pojedinačne račune javne televizije jedna godina, prebacivanje tereta dokaza na potrošača nakon više od desetljeća je pravno neutemeljeno. Taktika je jasna: navesti građana na uplatu makar minimalnog iznosa kako bi se prekinula zastara i pravno oživio zastarjeli dug. I APP... ⚠️ 2. SLUČAJ: POTRAŽIVANJE DUGA KOJI JE VLADA OTPISALA 2015. GODINE Slučaj pogađa građanku koja je 2015. godine, odlukom Vlade RH zbog teškog socijalnog statusa, bila obuhvaćena službenim programom otpisa i oprosta dugovanja. Danas na njezinu adresu ponovno stiže obavijest o pokretanju postupka za taj isti, davno otpisani dug. Postavlja se pitanje kako je moguće da se socijalne mjere i službene odluke o otpisu ne knjiže u sustavima javnog servisa, čime se socijalno ugrožene građane ponovno izlaže pritisku naplate. ⚠️ 3. SLUČAJ: IGNORIRANJE PRAVOMOĆNOG RJEŠENJA O OSOBNOM STEČAJU Treći potrošač prošao je kroz zakonski postupak osobnog stečaja, nakon čega ga je sud pravomoćnim rješenjem oslobodio preostalih obveza. Prema zakonu, ti dugovi pravno više ne postoje i ne mogu biti predmet prisilne naplate. Unatoč tome, interna evidencija vjerovnika ignorira sudsku odluku i ponovno pokušava aktivirati stara potraživanja. ⚠️ 4. SLUČAJ: POKUŠAJ NAGODBE „ODOKA“ – ODVJETNICI NEMAJU NI OIB NI GODINU ROĐENJA!? Potrošač iz dalmatinskog mjesta, u kojem živi više osoba s istim imenom i prezimenom, primio je pisani poziv na nagodbu. Nakon što je od odvjetničkog ureda zatražio točne podatke o dužniku, dobio je priznanje da ured ne raspolaže ni OIB-om ni godinom rođenja tražene osobe. Budući da Financijska agencija (FINA) ovrhu bez OIB-a ne može provesti, uredi šalju pozive na nagodbu nasumičnim građanima istog imena, računajući da će netko u strahu potpisati priznanje tuđeg duga. ⚠️ 5. SLUČAJ: BANKOVNI ARHIVI NE ČUVAJU PODATKE IZ 2003. GODINE? U Zagrebu je zabilježen primjer gdje je građanka 25 godina uredno plaćala pristojbu putem trajnog naloga. Nakon uložena prigovora i zahtjeva za ispisom, utvrđeno je da joj se na teret stavlja navodni dug iz 2003. godine. Prilikom odlaska u banku radi podizanja potvrda u uplatama, dobila je odgovor da bankovne institucije ne čuvaju izvatke starije od 20 godina. Time se potrošači dovode u situaciju da ne mogu materijalno dokazati uplate za dugovanja koja vjerovnik izvlači nakon više od dva desetljeća, što je suludo, ali istinito! Ovi primjeri potvrđuju metodu u kojoj se, zbog nemogućnosti redovne naplate preko Fine uslijed nedostatka čistih podataka, koriste dopisi s pozivima na "nagodbe" kako bi građani sami potpisali vlastito priznanje duga. Podsjećamo na tri osnovna pravila obrane u ovakvim situacijama: 1. IZBJEGAVAJTE TELEFONSKO RJEŠAVANJE PROBLEMA – Telefonska komunikacija s odvjetničkim uredima najčešće služi za pritisak i navođenje na neoprezne izjave koje se mogu protumačiti kao priznanje duga. 2. NE UPLAĆUJTE PARCIJALNE IZNOSE I NE POTPISUJTE NAGODBE – Svaka uplata ili potpisivanje prijedloga nagodbe automatski prekida zastaru i pravno oživljava zastarjelo ili tuđe dugovanje. Tražite isključivo pismenu specifikaciju. 3. ULOŽITE ISKLJUČIVO PISANI PRIGOVOR – Prigovor zastare, pogrešnog identiteta ili osobnog stečaja šalje se preporučeno poštom ili na službeni e-mail ureda. Dok se o ovome slučaju provodi ispitni postupak Ureda pučke pravobraniteljice te se uključuju nadležna ministarstva i agencije, @haloinspektore nastavlja pratiti postupanja na terenu. Građani imaju svoja zakonska prava i nisu ovršni objekti. Podijelite ovu objavu kako bi vaši sugrađani na vrijeme prepoznali svoja prava i znali kako reagirati na sporne dopise. Ugnjeteni i ovršeni nisu sami. Jer to se može dogoditi već sutra i vama. (U prvom komentaru donosimo i šprancu prigovora) #HRT #pristojbe #ovrhe #nagodbe #zastare #odvjetnici #potrošači #pravagrađana #Haloinspektore

Palitelj uhvaćen kamerom

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

Jedan pogled dovoljan je da poželite ljeto provesti upravo ovdje. ☀️ Okruženi zelenilom Topuskog, vanjski bazeni Top Termi mjesto su za plivanje, obiteljske trenutke, aktivan odmor i bezbrižno uživanje pod otvorenim nebom. Kompleks obuhvaća pet bazena s termalnom vodom, različitih dubina i temperatura, uz dodatne sportske i rekreacijske sadržaje. Spremite ovu ideju za svoj sljedeći ljetni izlet u Topusko