Austrijski kancelar Christian Stocker ponovno je potvrdio da želi zabranu političkog islama u Austriji, i to zakonom na ustavnoj razini. U ORF-ovu „Sommergesprächu“ 31. kolovoza rekao je da se protivi političkom korištenju islama koje, prema njegovim riječima, predstavlja postupno podrivanje postojećeg društvenog i demokratskog poretka. Stocker je pritom izjavio: „Ne želim živjeti u islamskoj državi.“ Prijedlog više nije samo politička najava. Austrijska ministrica za Europu i integraciju Claudia Bauer već izrađuje prijedlog zabrane koji namjerava dostaviti koalicijskim partnerima SPÖ-u i NEOS-u. Najavila je i širi paket mjera koji bi obuhvatio propise o udrugama i vjerskim zajednicama. Bauer tvrdi da se politički islam postavlja iznad demokratske pravne države te da ugrožava, među ostalim, slobodu žena i djevojaka. Austrijska šefica službe za zaštitu ustavnog poretka i obavještajne poslove DSN Sylvia Mayer također je pozdravila inicijativu za snažnije djelovanje protiv legalističkog islamizma. I koalicijski partneri pokazali su određenu otvorenost prema prijedlogu. SPÖ je načelno spreman razgovarati o zabrani, a NEOS također nije odbacio mogućnost, ali traži jasnu i pravno održivu definiciju onoga što bi se zabranjivalo. Upravo je pravna definicija „političkog islama“ jedna od glavnih prepreka: ustavni pravnici upozoravaju da bi takav propis bilo teško precizno formulirati i provoditi. Dakle, Austrija još nije zabranila politički islam. Riječ je o inicijativi kancelara Stockera za koju se trenutačno izrađuje konkretan zakonski prijedlog i traži politička potpora. AI ilustracija

Taktičko-tehnički zbor MORH-a u Sisku! Razgledajte vojna vozila, opremu i tehniku Hrvatske vojske! 🇭🇷 Pridružite nam se na središnjem obilježavanju Dana hrvatskih branitelja grada Siska!

Policijska uprava sisačko-moslavačka provela je kriminalističko istraživanje nad 30‑godišnjakinjom s područja Gvozda zbog počinjenja prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Okrivljena je u nedjelju, 30. kolovoza, na komunikacijskoj platformi objavila fotografiju na kojoj je vidljivo da na glavi nosi kapu sa simbolom kojim se remeti javni red i mir. Uz podneseni optužni prijedlog dovedena je nadležnom Općinskom sudu, koji ju je proglasio krivom te joj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 700 eura. Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/remetila-javni-red-i-mir-objavom-nedozvoljenog-simbola/48146

ŠTA NAS OČEKUJE TIJEKOM ZRAKOPLOVNOG VIKENDA U SISKU? Dva dana, dvije lokacije i dva potpuno različita zrakoplovna doživljaja. Uz pokroviteljstvo Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i MORH-a, predstavljamo vam: SUBOTA, 5. RUJNA AEROSHOW KUPA 2026 - LET ZA HRVATSKE BRANITELJE 📍 Šetnica Slave Striegla / rijeka Kupa Večer započinjemo već od 17:00h programom dronova, a od 18:00h nebo iznad Kupe preuzima letački program. 🔥 DASSAULT RAFALE - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ✈️ KRILA OLUJE - akrobatska grupa HRZ-a 🚁 UH-60M BLACK HAWK - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 🚁 OH-58D KIOWA WARRIOR - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo 🔥 PITTS - akrobatski nastup Uz glavne atrakcije očekuju vas i parajedrilice, lake letjelice i dodatni letački sadržaj. ✈️ NEDJELJA, 6. RUJNA XIV. MEMORIJALNI AEROMITING MARIJAN CELJAK 📍 Aerodrom Sisak - Šašna Greda 🕜 Početak programa u 13:30h Nedjelja je rezervirana za pravi aerodromski dan - akrobacije, velik broj gostujućih zrakoplova i priliku da zrakoplovstvo doživite iz neposredne blizine. 🔥 MATO BUMBAR / AIR ACTION – PITTS S-2C SPECIAL 🔥 JOHANN BRITSCH – PITTS S-1-11B 🔥 DAVORKA „DAVI“ HELD – EXTRA 300 🌍 ZRAKOPLOVI IZ HRVATSKE I INOZEMSTVA ✈️ CESSNE, ULTRALAKE LETJELICE, ŽIROKOPTERI I DRUGI ZRAKOPLOVI Uz letački program očekuju vas preleti, izloženi zrakoplovi, mogućnost razgledavanja letjelica iz neposredne blizine te druženje s pilotima i zrakoplovnom zajednicom. A još uvijek čekamo i nekoliko posljednjih potvrda… 👀 🎟️ ULAZ JE BESPLATAN OBA DANA! ⚠️ Zbog očekivanog velikog broja posjetitelja, preporučujemo dolazak 30–60 minuta prije početka letačkog programa. 🇭🇷 Subota – vojno zrakoplovstvo i spektakl iznad Kupe. ✈️ Nedjelja – akrobacije i pravi aeromiting među avionima na Šašnoj Gredi. 5. i 6. rujna gledamo prema nebu iznad Siska. Vidimo se!

🚨 𝐕𝐀Ž𝐍𝐀 𝐎𝐁𝐀𝐕𝐈𝐉𝐄𝐒𝐓 𝐈 𝐀𝐏𝐄𝐋 𝐆𝐑𝐀Đ𝐀𝐍𝐈𝐌𝐀: 𝐎𝐫𝐮ž𝐣𝐞 𝐢 𝐞𝐤𝐬𝐩𝐥𝐨𝐳𝐢𝐯𝐧𝐚 𝐬𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐯𝐚 𝐍𝐄 𝐨𝐝𝐥𝐚ž𝐮 𝐬𝐞 𝐮 𝐨𝐭𝐩𝐚𝐝! 🚨 Komunalac Petrinja d.o.o. upućuje hitan apel svim stanovnicima Grada Petrinje. Prilikom pražnjenja spremnika, naši djelatnici gospodarenja otpadom pronašli su minsko-eksplozivno sredstvo! Zahvaljujući brzoj reakciji izbjegnuta je tragedija, no ovakvo neodgovorno ponašanje izravno ugrožava živote naših radnika i svih vas, naših sugrađana. Prilikom pražnjenja kanti u kamion otpad se preša, što može aktivirati eksplozivnu napravu i uzrokovati katastrofalne posljedice. Molimo vas, ponašajmo se odgovorno: ⚠️ Eksplozivna sredstva i oružje: Ako posjedujete ili pronađete ovakva sredstva, nikada ih ne bacajte u otpad! Odmah nazovite policiju na 192 ili 112. ♻️ Pravilno razvrstavanje: Još jednom pozivamo da koristite spremnike isključivo za vrstu otpada kojoj su namijenjeni. Miješani komunalni otpad ide u zelene spremnike, reciklabilni u pripadajuće spremnike (žuti za miješanu ambalažu, a plavi za papir). Posebne kategorije otpada iz kućanstva (baterije, lijekovi, kemikalije, autogume, boce pod pritiskom i dr.) predajte besplatno u reciklažno dvorište, ulica Milivoja Grgića 13, Petrinja. Čuvajmo jedni druge i pazimo na sigurnost naših djelatnika koji svakodnevno brinu o čistoći našeg Grada! 🙏

Privatni razgovori s umjetnom inteligencijom uopće nisu tajna! Istraživanje The AI Privacy Problem američke tehnološke tvrtke DuckDuckGo, pokazalo je da je približno trećina ispitanika chatbotovima otkrila tajne koje nisu podijelili s prijateljima, članovima obitelji ili zdravstvenim djelatnicima. Među ispitanicima koji se smatraju ljubiteljima umjetne inteligencije taj udio raste na 56 posto. Među roditeljima je 43 posto ispitanika umjetnoj inteligenciji otkrilo stvari koje nisu rekli ni ljudima kojima najviše vjeruju, uključujući vlastitu djecu. Istraživanje nije utvrdilo kakve su točno tajne korisnici dijelili. Prema ranijim izvješćima, ljudi se chatbotovima obraćaju zbog pitanja o tjelesnom i mentalnom zdravlju, financijama, roditeljstvu i bračnim problemima, piše portal CNET. Istraživači DuckDuckGoa naveli su da tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, predstavljaju chatbotove kao povjerljive sugovornike, iako zaštita privatnosti korisnika nije jednaka takvu dojmu. "Sve se te poruke temelje na jednoj pretpostavci: da su ti razgovori privatni. U većini slučajeva to jednostavno nije istina", naveli su istraživači. Istraživanje američkog Sveučilišta Stanford iz 2025. godine pokazalo je da su Amazon, Anthropic, Google, Meta, Microsoft i OpenAI koristili razgovore korisnika s chatbotovima za daljnje učenje svojih sustava umjetne inteligencije. Mogućnost isključivanja takve uporabe nije bila dostupna kod svih tih tvrtki. Anthropic, Google i OpenAI moraju predati podatke iz razgovora ako ih na to pravno obvezuje sudski nalog ili drugi odgovarajući zahtjev nadležnih tijela, no samo je 25 posto ispitanika u DuckDuckGoovu istraživanju znalo za tu mogućnost. Prijepisi razgovora s ChatGPT-om korišteni su u istrazi dvostrukog ubojstva u američkoj Južnoj Karolini i u slučaju podmetanja požara na području četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, dok je razgovor sa Snapchatovom umjetnom inteligencijom poslužio kao dokaz na suđenju za ubojstvo iz 2024. godine. Portal CNET korisnicima savjetuje da, gdje je to moguće, isključe pohranu razgovora ili njihovu uporabu za učenje modela, provjeravaju koji su njihovi podaci sačuvani, razgovore s chatbotovima smatraju javnim okruženjem i izbjegavaju iznositi osjetljive informacije. Alternativni alati umjetne inteligencije Jan.ai, Ollama, LM Studio, PrivateGPT i GPT4All mogu raditi lokalno i bez povezivanja s poslužiteljima u oblaku, pa razgovori ostaju na korisnikovu uređaju, što pruža znatno veću sigurnost podataka.

❓ŽELITE SE UPOZNATI S HRVATSKIM ZNAKOVNIM JEZIKOM? 👩‍💻Prijavite se na jednodnevni tečaj kojeg organizira Udruga gluhih i nagluhih osoba grada Siska. 🔗 Sve informacije pronađite na poveznici: https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/jednodnevni-tecaj-hrvatskog-znakovnog-jezika-u-sisku

Radnik u Nepalu snimio je trenutak kada je bujična poplava 26. Kolovoza iznenada krenula prema njemu i drugim radnicima koji su bježali u zaklon dok je ogromna količina vode, mulja i nanosa nadirala niz dolinu. Snimak je nastao u području Rasuwa, na sjeveru Nepala, koje je teško pogođeno katastrofalnim poplavama i klizištima, a radnici su kasnije spašeni helikopterom. #nepal

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma provedeno je kriminalističko istraživanje nad 59-godišnjim hrvatskim državljaninom koji je u nedjelju, 23. kolovoza u prijepodnevnim satima na području Hrvatske Kostajnice zaustavljen u prijevozu stranih državljana. https://www.sisak.info/2026/08/26/jos-dva-slucaja-krijumcarenja-sprijecena-na-podrucju-pu-sisacko-moslavacke/

Europa je dobila pandan najzloglasnijoj kompaniji na svijetu Palantir, čiji softver naširoko koriste američke obrambene i obavještajne agencije, već neko vrijeme pokušava svoju tehnologiju prodati i europskim službama. Jednim dijelom to im je i uspjelo. Najviše su infiltrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje surađuju s ministarstvima obrane i zdravstva, dok se njihov softver u Njemačkoj koristi u dijelu policijskih struktura. Palantirova tehnologija prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Ukrajini, uglavnom u područjima obrane, sigurnosti i analize velikih količina podataka. Tvrtka je povezana i s europskim sigurnosnim institucijama te NATO-ovim sustavima, a među njezinim europskim klijentima nalaze se i velike privatne kompanije iz energetike, farmacije, financija i industrije. No europske vlade sada preispituju koliko je poželjno da osjetljivi državni sustavi, poput obrane, policije, zdravstva i obavještajnih službi, ovise o softveru američke kompanije. Osim toga, Palantir prati i loš glas. Pisali smo kako je „američka tvrtka koju su osnovali internetski milijarderi (glavni čovjek je Peter Thiel) Palantir Technologies apsolutni lider u ‘bigbrotherizaciji’ društva i pionir najinvazivnijih oblika nadzora i špijunaže koji se mogu vidjeti u zapadnom svijetu“. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/francuska-prelazi-s-palantira-na-chapsvision-u-drzavnim-sustavima-15740382

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.