INSTITUCIJE IPAK STEŽU OBRUČ OKO HRT-a: PUČKA PRAVOBRANITELJICA I AZOP POKREĆU ISTRAGE ZBOG SPORNIH OPOMENA GRAĐANIMA ZA RTV PRISTOJBE! Iako je na djelu apsolutna medijska šutnja, tisuće građana uspjelo je preko platforme Halo, inspektore javno pokrenuti pitanje RTV pristojbe i svih šokantnih posljedica (ne)naplate putem opomena za navodna dugovanja čak i s početka ovog stoljeća! ZATO PODIJELITE OVAJ TEKST kako bi informacija došla do što većeg broja građana koji su ovih tjedana u velikim dilemama što učiniti nakon što su dobili razne pozive za nagodbu, opomene, a neki čak i ovrhe bez da su prethodno bili obaviješteni. Pritisak se vrši čak i na imena preminulih članova obitelji i/ili starijih osoba koje niti ne plaćaju pretplate jer im to u njihovo ime čine članovi obitelji. No, ovih dana dugogodišnja praksa Hrvatske radiotelevizije (HRT) da preko odvjetničkih ureda masovno šalje netransparentne opomene za stara i potencijalno zastarjela dugovanja konačno doživljava svojevrsni institucionalni „kontraudar“. Kako smo već izvijestili prošli tjedan, prvi ispitni postupak pokreće Ured pučke pravobraniteljice, a danas smo dobili informaciju prema kojoj to sada čini i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Obje su informacije potvrđene nakon naših objava pritužbi građana koji su se žalili na netransparentnost u postupanju te zloupotrebu podataka (GDPR) pokojnika. Tako ova akcija dvaju neovisnih tijela podiže problem na razinu sustavne ugroze prava građana i potencijalnog kršenja europskih uredbi o zaštiti podataka. PUČKA PRAVOBRANITELJICA TRAŽI HITNO OČITOVANJE Ured pučke pravobraniteljice potvrdio nam je otvaranje postupka po službenoj dužnosti (sukladno čl. 20. st. 2. i st. 3. Zakona o pučkom pravobranitelju) te će od HRT-a tražiti hitno očitovanje. Pravobraniteljica ističe da ovakva praksa, lišena transparentnih informacija o iznosu i vremenu nastanka duga, kod građana bez pravnog obrazovanja opravdano uzrokuje zabrinutost i nemir. Posebno se apostrofira problem slanja opomena za preminule osobe te pravni paradoks zastare. Iako pokušaj naplate zastarjelog duga sam po sebi nije protuzakonit, pritisak tijela s javnim ovlastima na građane otvara ozbiljna pitanja načela dobrog upravljanja. Iz Ureda podsjećaju i na neprovedenu preporuku Ministarstvu pravosuđa o nužnosti izrade novog Ovršnog zakona. AZOP POKREĆE NADZOR Sada, gotovo paralelno s pravobraniteljicom, reagira i Agencija za zaštitu osobnih podataka. AZOP je potvrdio provođenje nadzora u okviru svojih zakonskih ovlasti kako bi se utvrdilo jesu li prekršena temeljna načela Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Fokus AZOP-a bit će na člancima 5. i 6. Opće uredbe. Provjeravat će se postoji li zakonita svrha i valjana pravna osnova za obradu i prosljeđivanje podataka privatnim odvjetničkim uredima. Ključno pitanje nadzora bit će i točnost te ažurnost podataka (načelo točnosti), budući da slanje neprovjerenih opomena i potraživanja prema preminulim osobama indicira korištenje neažurnih i manjkavih baza podataka. „Voditelj obrade (HRT – op.a.) dužan je osigurati da osobni podaci budu točni, potpuni, ažurni te obrađivani isključivo u opsegu koji je nužan za ostvarenje zakonite svrhe obrade, uz poštovanje svih temeljnih načela zaštite osobnih podataka. Ovim putem ističemo da sukladno članku 15. Opće uredbe o zaštiti podataka, građani imaju pravo pristupa svojim osobnim podacima te mogu od voditelja obrade zatražiti potvrdu obrađuju li se njihovi osobni podaci, kao i zatražiti pristup tim podacima i informacijama o njihovoj obradi. Agencija će uzeti u obzir navedeno iz upita te će u okviru svojih ovlasti propisanih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Općoj uredbi o zaštiti podataka provesti postupanje odnosno provjeriti navode“, piše između ostalog u obavijesti AZOP-a. PORUKA GRAĐANIMA: IMATE DVA MOĆNA ALATA! Ova reakcija neovisnih državnih institucija daje institucionalni legitimitet opravdanom buntu javnosti. Korisnike usluga HRT-a zato podsjećamo na dva ključna pravna alata: Isticanje prigovora zastare: Zastara ne nastupa automatski, već se dužnik na nju mora aktivno pozvati u pisanom obliku prema HRT-u i odvjetničkom uredu. Pravo na pristup podacima (čl. 15. GDPR-a): Građani imaju zakonsko pravo zahtijevati od HRT-a i odvjetničkih ureda točnu potvrdu koje podatke obrađuju, u koju svrhu i na temelju koje pravne osnove. Ovi postupci mogli bi označiti prekretnicu u dugogodišnjoj praksi agresivnih i netransparentnih pokušaja naplate potraživanja od strane javnog medijskog servisa. Odnosno, osoba koje su odgovorne za vođenje pristojbi na HRT-u i onih koji su im do sada takvo ponašanje odobravali. PROBIJANJE "ZAKONA ŠUTNJE" Novinari i ostali zaposlenici HRT-a nisu krivi za ono što im radi dio sektora i odgovorne osobe. Isto tako je za razumjeti postojanje svojevrsnog „zakona omerte“ (zakona šutnje - op.a.) koji vlada medijskim i političkim krugovima Hrvatske. Ali to je i možebitni dokaz kako mnogi uopće ne razumiju da se time ne napadaju novinari i ostali zaposlenici, već odgovorne osobe za ovo što se nesmetano radi već desetljećima. A sve omogućava kontroverzni zakon o HRT-u (članak 34.) prema kojem "snazi tko posjeduje prijamnik koji može primati radijski ili TV signal mora plaćati pristoju, a što uključuje TV, radio prijamnik u kući ili autu, ali i računala, tablete i mobitele. Nadamo se da vladajući ipak razumiju o čemu je riječ te da će se i nadležni saborski odbori očitovati jer im je to u interesu. (Osim ako i oni ne spadaju pod već spomenuti zakon institucionalne šutnje) P. S. U prvom komentaru imate pojednostavljenu šprancu prigovora kojeg možete koristiti... https://www.facebook.com/share/1Yp2uE4rDx/ #HRT #AZOP #Pučkapravobraniteljica #pristojba #javniservis #zakonšutnje #buntovnigrađani #haloinspektore #potrošači #građanskaprava

ODVJETNIČKI URED DOPISIMA O HRT „DUGOVIMA“ IZ 2003. UTJERUJE STRAH U KOSTI GRAĐANIMA I NASLJEDNICIMA! Hrvatskom se širi novi val panike. Na adrese brojnih građana proteklih dana stigli su dopisi Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri, koji u ime Hrvatske radiotelevizije (HRT) pozivaju na „izvansudske nagodbe“ zbog navodnih nepodmirenih dugovanja. Iza pravnih i naizgled službenih formulacija krije se, tvrde pravni stručnjaci, dobro osmišljena taktika naplate potraživanja koja su već desetljećima u apsolutnoj zastari. Umirovljenici u suzama, obiteljski proračuni u grču, a telefonske linije odvjetničkog ureda potpuno blokirane – to je epilog masovne kampanje koja je preplavila društvene mreže i sandučiće diljem zemlje. Građani opravdano pitaju: kako je moguće da im se danas na teret stavljaju navodni dugovi iz 2008., pa čak i daleke 2003. godine, za koje je zakonski rok naplate odavno istekao?! Posebno okrutna dimenzija ovog masovnog slanja dopisa jest činjenica da su na udaru starije osobe i umirovljenici. Poučeni dugogodišnjim strahom od ovrha i blokada FINA-e, ovi građani u panici pokušavaju stupiti u kontakt s odvjetnicima, spremni platiti bilo kakav iznos samo da izbjegnu sudske troškove. Još gora situacija pogađa nasljednike preminulih osoba. Na adrese sinova, kćeri ili supružnika stižu dopisi naslovljeni na pokojnike ili izravno na nasljednike, u kojima se traži podmirenje dugova nastalih prije 15 ili 20 godina. Nasljednici, koji u pravilu nemaju niti mogu imati uplatnice iz tog razdoblja, dovedeni su u situaciju da pod pritiskom krivnje i straha plaćaju tuđe navodne zaostatke. Iz udruga koje se bave pravima građana (uključivo i Halo, inspektore ) stižu oštre reakcije na ovakvu praksu i upozorenja da se radi o klasičnom APP sistemu („Ako prođe, prođe“). Odvjetnički ured igra na kartu neukosti građana. Računaju na to da prosječan građanin, a pogotovo umirovljenik, ne zna razliku između poziva na nagodbu i rješenja o ovrsi. Prestrašeni ljudi plaćaju jer misle da će im FINA u protivnom blokirati mirovinu. Na to su već i ranije ukazivali i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP). Budući da je od tada prošlo više od 10 godina, čak i da je tada doneseno pravomoćno sudsko rješenje, ono je prema Zakonu o obveznim odnosima palo u apsolutnu zastaru. HRT i Hanžeković su zakonski propustili sve rokove za prisilnu naplatu i svjesni su da su izgubili pravnu bitku na sudu. Zato sada koriste psihološki pritisak, pojašnjavaju iz HUZP-a. Zašto šalju dopise, a ne ovrhe? Pažljivom analizom spornog dopisa jasno je da se ne radi o rješenju o ovrsi, već o običnom pozivu na nagodbu. Odvjetnički ured u pismu namjerno izbjegava navesti ključne podatke jer: nema točnog iznosa navodnog duga, nema godine iz koje dug potječe i nema broja nikakvog ranijeg ovršnog rješenja. Razlog za skrivanje ovih podataka je jednostavan: kada bi pravno specificirali da traže novac za HRT pristojbu iz npr. 2003. godine, sami bi u pisanom obliku priznali da je nastupila zastara. Rok zastare za samu HRT pristojbu iznosi svega jednu godinu, dok je rok za pokretanje naplate na temelju starih sudskih odluka deset godina. Budući da dugove redovnim, pravnim putem i preko FINA-e više ne mogu naplatiti, preostala im je jedino metoda psihološkog pritiska na terenu. Građani javljaju kako se na navedene brojeve ureda nitko ne javlja, dok poslani e-mailovi ostaju bez odgovora. Pravnici upozoravaju da je neodgovaranje dio poznate odvjetničke strategije. No, još je opasnije ako građani ipak uspiju uspostaviti telefonski poziv koji se u pravilu snima. Usmene informacije koje operateri daju preko telefona nemaju nikakvu pravnu težinu na sudu, ali služe da se građana navede na priznanje duga. Ako nasjednete na pritisak i preko telefona pristanete na otplatu, ili uplatite makar i 5 eura „kako biste pokazali dobru volju“, zakonski ste prekinuli zastaru. Tim jednim potezom oživljavate mrtav dug star dva desetljeća i dajete im pravno uporište da vas doista ovrše. Što građani moraju učiniti odmah? Pravni stručnjaci apeliraju na građane da ne paničare i pridržavaju se tri zlatna pravila: 1. Nemojte zvati navedene brojeve niti odlaziti u urede. Sve što vam kažu usmeno, pravno je neobvezujuće i služi za pritisak. 2. Uložite isključivo pisani prigovor zastare. Na službenu e-mail adresu ureda (hanzekovic.hrt@hanzekovic.hr) pošaljite kratak dopis u kojem se pozivate na zastaru i tražite pismenu specifikaciju duga. 3. Ne dokazujte uplate iz 2003. godine! Zakonski niste dužni čuvati uplatnice dulje od godinu dana, odnosno 10 godina za sudske odluke. Teret dokaza da dug nije u zastari je isključivo na onome tko novac potražuje, a u ovom slučaju, oni taj dokaz nemaju. Ova masovna kampanja slanja dopisa nije ništa drugo doli „statistički lov u mutnom“: ako tek mali postotak prestrašenih građana i nasljednika podlegne panici i uplati traženi iznos, pokretači ove akcije ostvarit će milijunsku zaradu na račun pravno nepostojećih dugova. Građani, ne nasjedajte – zakon je u ovom slučaju na vašoj strani. Mi čekamo očitovanja odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri i HRT RJ PRISTOJBA… bit će zanimljivo čuti kako to i zašto opravdavaju. #staridugovi #odvjetnici #Hanžekovićipartneri #HRT #zastare #lovumutnom