Ilon Mask: "Amerika će 1000% bankrotirati, mogu je spasiti samo AI i roboti"

Direktor Tesle Ilon Mask upozorio je na, kako je naveo, eksplozivan rast američkog javnog duga, poručivši da je finansijski slom Sjedinjenih Američkih Država neizbježan ukoliko umjetna inteligencija i robotika ne transformiraju ekonomiju i ne ublaže teret zaduženosti, piše Forbes.

U opširnom intervjuu s podcasterom Dvarkešom Patelom, u kojem je učestvovao i suosnivač te predsjednik kompanije Stripe, Džon Kolison, Mask je upitan zbog čega je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodio Odjel za efikasnost vlade (DOGE), ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaći rast bruto domaćeg proizvoda i olakšati otplatu duga.

Bez umjetne inteligencije i robotike mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom - poručio je Mask.

Dodao je da samo kamate na američki dug, koji iznosi oko 38,5 biliona dolara, dosežu približno jedan bilion dolara godišnje, čime već premašuju godišnji budžet američke vojske.

Troškovi servisiranja duga veći su čak i od izdvajanja za socijalne programe poput Medicarea. Ipak, američki predsjednik Donald Tramp obećao je povećanje godišnje potrošnje na odbranu na 1,5 biliona dolara, zbog čega bi vojni budžet ponovo mogao premašiti iznos kamata, barem privremeno.

"Bez toga Amerika ide u bankrot"
Osvrćući se na svoj angažman u DOGE-u, Mask je rekao da mu je cilj bio usporiti, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju Sjedinjenih Američkih Država i kupiti vrijeme dok umjetna inteligencija i robotika ne podstaknu snažniji ekonomski rast.

- To je jedino što može riješiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000 posto bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez umjetne inteligencije i robota - upozorio je Mask.

Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo umjetnu inteligenciju i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga - dodao je.

Slične stavove Mask je iznio i krajem novembra u podcastu Nihila Kamata, kada je rekao da je primjena umjetne inteligencije i robotike "u izuzetno velikim razmjerima" jedino realno rješenje za američku dužničku krizu.

Istovremeno je upozorio da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, potaknut ovim tehnologijama, vjerovatno doveo do snažne deflacije.

- To se čini vjerovatnim jer jednostavno nećete moći povećavati novčanu masu istom brzinom kojom raste količina proizvedene robe i usluga - rekao je Mask.

Rizici deflacije i upozorenja stručnjaka
Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku mogla olakšati situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovo doveo do naglog rasta troškova kamata.

Sjedinjene Američke Države, ipak, imaju određene strukturne prednosti jer dolar i dalje služi kao globalna rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućava zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.

Mogućnost da SAD izdaje dug u vlastitoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke da otkupljuje državne obveznice, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.

Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet upozorio je prošlog mjeseca da se Sjedinjene Američke Države nalaze na fiskalnoj putanji koja bi mogla dovesti do čak šest različitih vrsta kriza javnih finansija.

Iako je, kako su naveli, "nemoguće" precizno predvidjeti trenutak sloma, "neki oblik krize gotovo je neizbježan" ukoliko se pravac fiskalne politike ne promijeni, poručeno je u njihovom izvještaju.

https://www.youtube.com/watch?v=BYXbuik3dgA

Što Norveška radi drugačije? AI, tehnologija i 100% odaziv na vojnu obuku

U Oslu su otvorene teme koje mijenjaju obranu danas: umjetna inteligencija, kvantno računarstvo, zaštita mora i iskustva obvezne obuke (6–18 mjeseci).

#Hrvatska #obrana #NATO

Izvor videa: MORH (press) | Montaža i obrada zvuka: Euforija portal

Razlika između umjetne inteligencije (UI) i čovjeka je kompleksna i višeslojna, a najveće razlike leže u prirodi njihove "inteligencije", svijesti i sposobnosti učenja.

Umjetna inteligencija (UI)
Umjetna inteligencija odnosi se na sposobnost strojeva da oponašaju ljudske kognitivne funkcije kao što su zaključivanje, učenje, planiranje i kreativnost.

UI sustavi su programirani da percipiraju svoje okruženje, obrađuju podatke i rješavaju probleme kako bi postigli određeni cilj.

Ključne karakteristike UI:
* Algoritamska priroda: UI funkcionira na temelju algoritama i podataka. Nema inherentno razumijevanje svijeta, već prepoznaje obrasce i donosi odluke na temelju onoga što je naučila iz ogromnih količina podataka.

* Nedostatak svijesti i emocija: Trenutni UI sustavi nemaju svijest, samosvijest, osjećaje ili namjere. Iako mogu simulirati emocionalne reakcije ili generirati tekst koji zvuči empatično, to su samo programirane reakcije, a ne istinsko proživljavanje emocija.

* Specifičnost zadataka (uski AI): Većina današnjih UI sustava su "uski AI" (Narrow AI) – specijalizirani su za izvršavanje specifičnih zadataka, poput prepoznavanja lica, igranja šaha ili prevođenja jezika.

* Ovisnost o podacima: Kvaliteta i kvantiteta podataka na kojima se UI trenira ključna je za njezinu izvedbu. Ako podaci sadrže pristranosti, UI će ih replicirati.

* Ponavljanje i optimizacija: UI je iznimno brza i precizna u ponavljajućim zadacima i optimizaciji. Može obraditi ogromne količine informacija u kratkom vremenu, daleko brže od čovjeka.

Čovjek
Ljudska inteligencija je puno šira i složenija. Ona obuhvaća sposobnost učenja iz iskustva, prilagodbe novim situacijama, razumijevanja apstraktnih koncepata, samorefleksije, kreativnosti, empatije i postavljanja moralnih pitanja.
Ključne karakteristike čovjeka (ljudske inteligencije):

* Svijest i samosvijest: Ljudi su svjesni svog postojanja, svojih misli, osjećaja i doživljaja. Imamo sposobnost samorefleksije i razumijevanja vlastitih unutarnjih stanja.

* Emocije i empatija: Emocije igraju ključnu ulogu u ljudskom odlučivanju, motivaciji i društvenim interakcijama. Sposobnost empatije omogućuje nam da se povežemo s drugima i razumijemo njihove osjećaje.

* Kreativnost i intuicija: Ljudi su sposobni za istinsku kreativnost, što uključuje stvaranje nečeg potpuno novog i originalnog, često potaknuto intuicijom i nelinearnim razmišljanjem.

* Holističko razumijevanje: Ljudi razumiju kontekst, nijanse i implicitne informacije, što im omogućuje donošenje odluka u složenim i nepredvidivim situacijama.

* Moralnost i etika: Ljudska inteligencija uključuje sposobnost razmišljanja o moralnim i etičkim dilemama, donošenja odluka temeljenih na vrijednostima i preuzimanja odgovornosti za svoje postupke.

* Učenje s malo podataka: Dijete može prepoznati psa nakon što ga vidi samo nekoliko puta, dok UI treba tisuće slika za sličan zadatak. Ljudsko učenje je multidimenzionalno i uključuje sva osjetila.

Ključne razlike u sažetku
| Značajka | Umjetna inteligencija (UI) | Čovjek |
|---|---|---|
| Svijest | Nema svijest ni samosvijest. | Ima svijest i samosvijest. |
| Emocije | Ne osjeća emocije; simulira ih na temelju programiranja. | Osjeća i razumije emocije; ključne za odlučivanje i interakciju. |
| Kreativnost | Generira sadržaj na temelju postojećih podataka. | Stvara potpuno nove, originalne ideje; često vođeno intuicijom. |
| Učenje | Uči iz velikih skupova podataka; često s "nadzorom". | Uči iz iskustva, s manje podataka; multidimenzionalno učenje. |
| Moralnost/Etika | Nema vlastite moralne ili etičke standarde. | Sposoban za moralno rasuđivanje i etičke odluke. |
| Razumijevanje | Algoritamsko, temeljeno na obrascima. | Holističko, kontekstualno, intuitivno. |
| Tijelo/Fiziologija | Nema fiziološke procese (osim simulacije). | Integrirano s fizičkim tijelom; emocije i senzacije vezane uz tijelo. |
Dok UI može nadmašiti ljude u specifičnim, dobro definiranim zadacima, ljudska inteligencija ostaje jedinstvena po svojoj širini, dubini razumijevanja, sposobnosti za istinsku empatiju i kreativnost te moralnom rasuđivanju. Stvaranje "opće umjetne inteligencije" (AGI) koja bi se u svemu približila ljudskoj inteligenciji i dalje je daleki cilj i predmet rasprava.

Googleova umjetna inteligencija riješila desetogodišnji problem!

Googleov alat za umjetnu inteligenciju riješio je u dva dana problem za koji je znanstvenicima trebalo desetljeće.

José Penadés i njegovi kolege s Imperial Collegea u Londonu proveli su 10 godina otkrivajući kako neke superbakterije postaju otporne na antibiotike. To je rastuća prijetnja, koja svake godine odnosi milijune života.

Kad je tim Googleovom alatu dizajniranom za suradnju s istraživačima postavio ovo pitanje, umjetna inteligencija došla je do istog odgovora kao i njihova tada neobjavljena otkrića u samo dva dana.

Zaprepašten, Penadés je poslao e-poštu Googleu kako bi provjerio ima li pristup njegovom istraživanju. Tvrtka je odgovorila negativno.

Istraživači su svoja otkrića objavili 19. veljače na web poslužitelju bioRxiv, pa još nisu recenzirani.

Između ostalog, otkrili su kako umjetna inteligencija ima potencijal sintetizirati sve dostupne dokaze i usmjeriti na najvažnija pitanja i eksperimentalne dizajne. To bi moglo smanjiti broj neuspješnih pokušaja i omogućiti brži znanstveni napredak.

Ključ za borbu protiv tihe pandemije
Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada zarazni mikrobi - poput bakterija, virusa, gljivica i parazita - postanu otporni na antibiotike, čineći osnovne lijekove neučinkovitima.

Tiha pandemija, kako nazivaju AMR, predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava jer prekomjerna i zlouporaba antibiotika u medicini i poljoprivredi povećava njenu prisutnost. Procjenjuje se kako je u 2019. godini ubila najmanje 1,27 milijuna ljudi u svijetu.

Kako bi istražili problem, Penadés i njegov tim počeli su tražiti načine na koje jedna vrsta superbakterije - obitelj virusa koji inficiraju bakterije poznatih kao kromosomski otoci koji stvaraju kapside (cf-PICI) - stječe svoju sposobnost inficiranja različitih vrsta bakterija.

Znanstvenici su pretpostavili kako su virusi to učinili uzimajući repove, koje se koristi za ubrizgavanje virusnog genoma u bakterijsku stanicu domaćina, iz različitih virusa koji inficiraju bakterije.

Eksperimenti su dokazali kako su te pretpostavke bile točne, otkrivajući revolucionarni mehanizam u horizontalnom prijenosu gena kojeg znanstvena zajednica prije nije bila svjesna.

Prije nego što je itko iz tima javno podijelio svoja otkrića, istraživači su isto pitanje postavili Googleovom alatu. Nakon dva dana dobili su prijedloge, među kojima je bio i onaj za koji su znali kako je točan.

To je pokazalo kako je algoritam bio u mogućnosti sagledati dostupne dokaze, analizirati mogućnosti, postavljati pitanja, dizajnirati eksperimente i predložiti istu hipotezu do koje su znanstvenici došli tijekom godina mukotrpnog znanstvenog istraživanja, ali za puno kraće vrijeme.

Korištenje umjetne inteligencije od samog početka ne bi uklonilo potrebu za provođenjem eksperimenata, ali da bi im pomoglo da dođu do hipoteze puno prije, čime bi im uštedjele godine rada, piše Yahoo News.