Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

U ponedjeljak ukop identificiranog branitelja Josipa Šoštarića Hrvatski branitelj Josip Šoštarić, sin Mare i Martina, rođen je 18. svibnja 1927. u Novom Selu Glinskom, a nestao je 3. listopada 1991., u dobi od 64 godine, uslijed velikosrpske agresije na Hrvatsku. Supruga Milka se još uvijek vodi nestalom. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1996. godine iz masovne grobnice Novo Selo Glinsko, a identificiran je 18. veljače 2026. na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Iz te masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci šest osoba, od koje su tri identificirane u ranijem razdoblju, a tri u sklopu revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, koju provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. https://www.sisak.info/2026/03/08/u-ponedjeljak-ukop-identificiranog-branitelja-josipa-sostarica/

[⚡ „Jedan čovjek blokira 90 milijardi eura? Mogao bi dobiti POZIV od Oružanih snaga Ukrajine“] (https://onlytruthaboutrussia.quora.com/One-Man-Blocking-90B-He-may-receive-a-CALL-form-the-Armed-Forces-of-Ukraine) Predsjednik Zelenski rekao je da se Kijev nada da politički hirovi jednog čelnika neće blokirati ključno financiranje EU za Ukrajinu. > „Nadamo se da jedna osoba u Europskoj uniji neće blokirati 90 milijardi eura i da će ukrajinski ratnici imati oružje. U suprotnom, adresu te osobe dat ćemo našim Oružanim snagama, našim dečkima. Neka ga nazovu i razgovaraju s njim na svom jeziku“, [rekao je predsjednik u šali, a prenijeli su ga ukrajinski mediji ] (https://interfax.com.ua/news/general/1149440.html). Riječ je o **golemom paketu pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura, koji koči mađarski Viktor Orbán.** **💰** Ukrajina **nema stvarnu alternativu** ovom financiranju. Očekuje se da će sredstva pomoći u pokrivanju: * vojna oprema za ukrajinske snage * domaća proizvodnja oružja * širenje programa za **dronove i raketne sustave** * avansna plaćanja za buduće nabave borbenih zrakoplova Kijev također razmatra potencijalne kupnje zapadnih zrakoplova poput Saab JAS 39 Gripena i Dassault Rafalea kao dio svoje dugoročne strategije zračnih snaga. **🛢️ Orbán to blokira iz tri razloga:** 1. služi svom gospodaru u Kremlju 2. Tvrdi da je Ukrajina namjerno prekinula protok nafte kroz naftovod Družba nakon što je infrastruktura naftovoda oštećena tijekom napada povezanih s ruskim ratom. 3. Mađari će održati izbore u travnju, a **Orbán** je svoju kampanju predstavio kao borbu protiv... Ukrajine, koja u svojim bolesnim lažima "želi mađarsku energiju" i [nedavno je rasporedila trupe ](https://onlytruthaboutrussia.quora.com/Orb%C3%A1n-deploys-Troops-to-protect-Hungary-from-Ukrainians)kako bi zaštitila mađarska energetska postrojenja.

[ Saborska zastupnica Dalija Orešković ovih dana puni medijske stupce svojim kontroverznim izjavama. Njen mandat sveo se na borbu protiv HDZ-a i “ustaša”. ] Orešković je već drugi mandat do saborske klupe došla preko leđa drugih stranaka. No, ona ima vlastitu stranku koja se, ni više ni manje, zove “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom”. O stranci je malo toga poznato: nema popisa članova stranke, kao ni dostupnih financijskih izvješća. Nedavno je tek revizija DIP-a pokazala nepravilnosti u izvješću. Državno izborno povjerenstvo u siječnju je objavilo izvješće o obavljenom nadzoru godišnjeg financijskog poslovanja i godišnjih financijskih izvještaja za 2024. političkih stranaka i neovisnih zastupnika. U izvješću stoji da stranka “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom” – “DO i SIP” nije u Izvještaju o prihodima i rashodima (PR-RAS-NPF) prikazala sve rashode koje je ostvarila u tijeku izvještajnog razdoblja. Revizija otkrila nepravilnosti Državna revizija je ranije, krajem 2025., već objavila Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji za stranku “DO i SIP” u kojemu su uočeni propusti i nepravilnosti u računovodstvu i evidencijama stranke. Na primjer, stranka je nepravilno evidentirala prihode i rashode povezane s izbornom kampanjom: prihodi za naknadu troškova izborne promidžbe nisu u potpunosti ili točno prikazani: Ukupni prihodi su u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u iznosu od 90.607,38 eura, a trebalo ih je evidentirati i iskazati u iznosu od 86.631,29 eura, odnosno 3.976,09 eura manje. Ukupni rashodi su u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u iznosu od 31.834,46 eura, a trebalo ih je evidentirati i iskazati u iznosu od 55.940,37 eura, odnosno 24.105,91 euro više. Iz navedenog proizlazi da je i višak prihoda trebalo evidentirati i iskazati u iznosu od 30.690,92 eura, a ne u iznosu od 58.772,92 eura. Također, pogrešno su evidentirane i iskazane obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za osobe izvan radnog odnosa u iznosu od 381,76 eura umjesto u okviru obveza za naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa. Pogrešno su navedene i obveze za porez i prirez u iznosu od 463,35 eura itd. Cijelo izvješće dostupno OVDJE👇 https://www.revizija.hr/UserDocsImages/izvjesca-novo/Revizije%20-%202025/IZVJESCA_%20O_OBAVLJENIM_REVIZIJAMA/FIN_REVIZIJE/POL_STR_NEZ_ZAS/POJEDINACNA/POLITICKE_STR/DALIJA_ORESKOVIC_I_LJUDI_S_IMENOM_I_PREZIMENOM.pdf

Keleminec 45 minuta urlao i prijetio sto metara od kuće Dežulovićevih roditelja Splitska policija naložila je Autohtonoj – Hrvatskoj stranci prava da promijeni mjesto prosvjednog skupa protiv kolumniste Novosti, novinara i pisca Borisa Dežulovića, s objašnjenjem da se adresa Dežulovićevih roditelja “ne može smatrati prikladnim prostorom”, stoji u službenoj policijskoj obavijesti koje su Novosti dobile na uvid. Prosvjed je, da podsjetimo, predviđen za subotu u 10.30 sati. “Provjerama je utvrđeno, a sukladno javno dostupnim informacijama cijenimo da ste i sami upoznati kako na navedenoj adresi ne živi osoba prema kojoj su usmjereni ciljevi prosvjednih aktivnosti, pa se održavanjem ovog mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na toj adresi ne ostvaruje svrha prosvjeda”, stoji u dopisu Splitsko-dalmatinske policijske uprave A-HSP-u, u kojemu se dodaje kako “postoje utemeljeni razlozi da će prosvjed uznemiriti druge osobe/obitelji koje tamo žive, a većinom se radi o posebno ranjivoj skupini osoba starije životne dobi”. “Slijedom navedenog, ova policijska uprava (…) poziva organizatora da odredi drugo mjesto za održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda i o tome dostavi nadopunjenu i izmijenjenu prijavu javnog okupljanja s podacima o točno određenom drugom mjestu održavanja”, stoji također u dopisu koji je A-HSP-u, prema informaciji iz zaglavlja poslan u četvrtak, 26. veljače. Više informacija možete pronaći ovdje: 👇 https://www.portalnovosti.com/policija-nalozila-kelemincu-da-promijeni-mjesto-prosvjeda-protiv-dezulovica/

🙏 Kada medicina nema odgovor… kome se obraćate?💙 Postoje trenuci kada samo molitva donosi mir.🕊️ Lurd nije samo mjesto. To je nada. ✨ Nemojte čekati da vam zatreba – imajte je uz sebe. GOSPA LURDSKA – POSEBNO IZDANJE Knjiga koja objedinjuje: 📖 Potpunu priču o ukazanjima 🙏 Devetnicu i molitve za zdravlje 💬 Svjedočanstva ozdravljenja 🕊️ Zagovore u najtežim trenucima Ovo nije samo religiozna literatura. Ovo je duhovni oslonac za vašu obitelj. ⚠️ OGRANIČENA NAKLADA Posebno izdanje tiskano u limitiranom broju primjeraka. Religiozne knjige ove tematike rasprodaju se brže nego što mislite. Nemojte biti osoba koja kaže: "Trebao sam je naručiti ranije." 💰 Danas: 19,99 € + BESPLATNA POŠTARINA Za manje od cijene večere – imate knjigu koja može trajati cijeli život. Ako osjećate da vam je ova poruka došla s razlogom… ne ignorirajte taj osjećaj. 👉 Kliknite i osigurajte svoj primjerak dok je još dostupan. https://globalshop.hr/proizvod/gospa-lurdska-knjiga-koja-vraca-nadu/

Policija napokon stala na kraj razbojniku koji je godinu dana sijao strah po Osijeku Policija je u Osijeku uhitila 39-godišnjaka s prijavljenim prebivalištem u Republici Srbiji kojeg sumnjiči za više razbojništava počinjenih tijekom prošle i ove godine. Prema rezultatima kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je pravnim osobama prouzročio ukupnu materijalnu štetu od oko 30.000 eura. Kako navode iz Policijske uprave osječko-baranjske, istraživanje su proveli policijski službenici Sektora kriminalističke policije te je „utvrđeno postojanje osnovane sumnje“ da je upravo on počinitelj triju napada. Opširnije 🔗 https://sib.net.hr/vijesti/osijek/1265407/policija-napokon-stala-na-kraj-razbojniku-koji-je-godinu-dana-sijao-strah-po-osijek/

Dežulovići od Božinovića i MUP-a traže zabranu prosvjeda ispred stana svojih roditelja oris Dežulović i njegova sestra Branka Dežulović podnijeli su zahtjev za zabranu javnog skupa “Operacija Boris Dežulović” u Glagoljaškoj ulici u Splitu, koji je za subotu sazvao predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec, tvrdeći da na toj adresi živi kolumnist Novosti. Zahtjev za zabranu skupa podnesen je Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Davoru Božinoviću. Dežulovići su također podnijeli kaznenu prijavu protiv A-HSP-a i Keleminca, ustvrdivši da ovakav poziv na prosvjed predstavlja prijetnju Borisu Dežuloviću i njegovim roditeljima. U zahtjevu za zabranu javnog skupa objašnjavaju da u Glagoljaškoj ulici, gdje Keleminec namjerava prosvjedovati, Boris Dežulović ne živi već 40 godina. Upozoravaju da u stanu žive njihovi roditelji, otac i majka, koji su zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja posebno ranjivi te da u zgradi ne stanuju javne osobe ni sudionici političkog života. U zahtjevu se naglašava da je iz samog vizualnog poziva organizatora vidljivo da se skup zlokobno naziva “Operacija”, čime se koristi ratna retorika s ciljem zastrašivanja, kao i da sadržava elemente nacionalne nesnošljivosti (spominje se “financiranja preko Milorada Pupovca“), što potvrđuje da cilj skupa nije mirno izražavanje mišljenja, već huškanje i stvaranje atmosfere linča ispred obiteljskog doma njihovih roditelja. Upozoravajući na zloupotrebu prava na okupljanje i povredu nepovredivosti doma te poštovanje privatnog i obiteljskog života, Dežulovići objašnjavaju da je odabir adrese protesta dokaz da krajnji cilj nije politički prosvjed, nego grubi pokušaj zastrašivanja i obiteljska odmazda. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u zahtjevu. Također se navodi da su ciljevi skupa usmjereni na poticanje mržnje i nesnošljivosti prema pojedincu i njegovoj obitelji, što je vidljivo iz samog naslova skupa “Operacija Boris Dežulović” kojim se izravno potiče na linč prema njemu i njegovoj obitelji, što je zakonska osnova za apsolutnu zabranu skupa. Dodatno objašnjavaju da će održavanje skupa pred privatnim ulazom dovesti do ozbiljnog remećenja javnog reda i izravne ugroze psihofizičkog zdravlja njihovih roditelja, što država ne smije dopustiti. Dopuštanje održavanja skupa predstavljalo bi propust države u zaštiti ljudskih prava, jer je njegov cilj zastrašivanje i uznemiravanje trećih osoba, što je kazneno djelo, baš kao i poticanje nacionalne mržnje i nasilja Premda u pozivu na prosvjed nije objašnjeno zašto je on sazvan baš u Glagoljaškoj ulici, “jasno je da je to konkretno mjesto izabrano svjesno, ciljano i maliciozno i to samo zato što je novinar Boris Dežulović ondje odrastao, a na toj adresi (i) danas žive (samo) njegovi roditelji… Organizator skupa zna da na toj adresi ne živi novinar Boris Dežulović!” navodi se u prijavi, uz upozorenje da se radi o zloupotrebi prava na okupljanje i povredi nepovredivosti doma. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će odlukom nadležnog tijela najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u prijavi. Podsjetimo da je prije nekoliko tjedana povodom prijava Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Hrvatskog žrtvoslovnog društva te nekoliko braniteljskih udruga u kojima su tvrdili da je Dežulović lažno prijavio prebivalište, policija utvrđivala točnu adresu na kojoj živi kolumnist Novosti. Isti slučaj bio je i s Viktorom Ivančićem. Najavljeni protest A-HSP-a u tom smislu predstavlja nastavak hajke i linča kojima su izloženi novinari Novosti. Treba podsjetiti i da se desetak pripadnika i simpatizira desno-ekstremističkog A-HSP-a godinama okuplja ispred sjedišta SNV-a u centru Zagreba, gdje su palili primjerke našeg tjednika, kao i da više godina pokušavaju spriječiti održavanje proslave Dana ustanka u Srbu. Pripadnici iste stranke održali su prosvjed i ispred stana zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i stana zastupnice Anke Mrak-Taritaš, te pred zgradom u kojoj živi zastupnica Dalija Orešković, puštajući preko razglasa pjesme notornog Marka Perkovića Thompsona. Povodom ovog desničarskog putujućeg cirkusa novinari su MUP-u bili poslali upit bi li policija dopustila prosvjede ispred stana Andreja Plenkovića. Odgovoreno im je suhim citiranjem zakona koji uređuje gdje se i kako može prosvjedovati. -Slika: Boris Dežulović foto Srećko Niketić/PIXSELL 👇🔗https://www.portalnovosti.com/dezulovici-od-bozinovica-i-mup-a-traze-zabranu-prosvjeda-ispred-stana-svojih-roditelja/

Što je otkrila studija o osobama s nižim kvocijentom inteligencije Inteligencija nije samo brojka; način na koji se netko izražava može puno otkriti o njegovim sposobnostima, ističe YourTango. Iako niži IQ ne utječe na upornost, kreativnost ili sposobnost uspostavljanja odnosa, može imati utjecaja na razvoj društvenih vještina. "Ne znam što želim" Samosvijest i introspekcija usko su povezane s emocionalnom inteligencijom, ali za postavljanje ciljeva i promišljanje o vlastitim potrebama neophodne su i kognitivne sposobnosti. Kada se suoče s neizvjesnošću, pojedinci s nižim IQ-om često upadaju u krizu i tvrde da ne znaju što žele, umjesto da posvete vrijeme promišljanju o svojim opcijama. Studija objavljena u časopisu Journal of Intelligence pokazuje da ove osobe često imaju poteškoća s unutarnjom refleksijom, što otežava razvoj zdravih odnosa temeljenih na otvorenoj komunikaciji. "To je za mene nemoguće" Izjave poput "Nema šanse da to uspijem" ili "To je za mene nemoguće" često izgovaraju ljudi koji nemaju povjerenja u vlastite sposobnosti. Teško im je zamisliti napredak ili postizanje nečeg više, posebno ako im nedostaju prethodni uspjesi koji bi im ulili samopouzdanje. Iako neka istraživanja pokazuju da način razmišljanja ne utječe uvijek na rezultate, "fiksni" stav može kočiti napredak. Ako netko unaprijed vjeruje da ne može uspjeti i ne postavlja si ostvarive ciljeve, male su šanse da će ih ikada i ostvariti. "Nisam u krivu" Osobe s nižim IQ-om nisu nužno one koje ne znaju, već one koje odbijaju priznati vlastito neznanje. Nedostaje im intelektualna poniznost u suočavanju sa sukobima ili raspravama. Ovakav stav proizlazi iz nesigurnosti, često uzrokovane nedostatkom potvrde, zbog čega obrambeno reagiraju na propitivanje svojih uvjerenja. Odbijanjem da prihvate kada su u krivu, često prekidaju poticajne razgovore i rasprave koje kod intelektualno znatiželjnih ljudi potiču rast. "Koji je točan odgovor?" Pojedinci s nižim IQ-om često su više usredotočeni na pronalaženje "točnog" odgovora nego na sam proces učenja. Studija objavljena u časopisu Psychological Assessment ukazuje na povezanost između nedostatka intelektualne znatiželje i istraživačkog ponašanja kod osoba s nižim IQ-om. S obzirom na to da je "otvorenost uma" osobina povezana s višim kognitivnim sposobnostima, logično je da će ljudi s nižim IQ-om biti manje skloni potrazi za znanjem, a više usmjereni na potvrdu "točnog" konačnog rezultata. "Prijeđi na stvar" Mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju se isključeno u dubljim razgovorima i intelektualnim raspravama, gdje im je ponekad teško sudjelovati na razini svojih sugovornika. To se može manifestirati kao obrambeni stav, pa frazu "prijeđi na stvar" često koriste kao sredstvo samoobrane od nelagode, a ne kao izraz stvarne frustracije. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su osobe s "granično niskim IQ-om" podložnije problemima mentalnog zdravlja, što vjerojatno proizlazi iz temeljne nesigurnosti, tjeskobe i obrambenog stava. "Nešto nedostaje" Iako osobe s nižim kvocijentom inteligencije mogu biti emocionalno intuitivne, često se bore s osjećajem ispunjenosti i sreće u svakodnevnom životu. Bez kognitivnih sposobnosti koje njihovi vršnjaci s višim IQ-om mogu primijeniti na emocionalnu inteligenciju, teže održavaju zdrave odnose koji definiraju naše živote. Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Medicine otkrilo je da su ljudi s nižim IQ-om prijavili najniže razine sreće, što se često objašnjava vezom između intelektualnih sposobnosti i razine prihoda, mentalnog zdravlja te socioekonomske sigurnosti. "Nemam planova za budućnost" Budući da su skloniji živjeti u sadašnjem trenutku i teže razmišljaju o budućnosti izvan sljedećeg dana ili mjeseca, osobe s nižim IQ-om često izgovaraju ovu rečenicu. Iako genetika ima ulogu, nedostatak obrazovanja također može imati velik utjecaj. To mnoge pojedince s nižim rezultatima stavlja u nepovoljan položaj pri planiranju budućnosti, osnivanju obitelji ili postizanju financijske sigurnosti. Iskustvo siromaštva, kao posljedica ograničenih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, također dokazano ometa kognitivne funkcije. "Snalažljiv sam na ulici" Zbog intelektualne nesigurnosti, mnogi pojedinci s nižim IQ-om zauzimaju obrambeni stav i koriste apstraktne pojmove poput "ulične pameti" kako bi potvrdili svoja mišljenja i osobnost. Oslanjaju se na svoje emocionalne i "praktične" vještine kako bi doprinijeli razgovorima. Naravno, intelekt ne definira našu ljudskost, empatiju ili autentičnost. Ipak, on utječe na to kako se snalazimo u svijetu, zbog čega se mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju prisiljenima "dokazivati" kako bi napredovali. "Moja budućnost nije u mojim rukama" Istraživanje objavljeno u Personality and Social Psychology Bulletin sugerira da su ljudi s nižim IQ-om skloniji religiji od svojih vršnjaka s višim rezultatima. Osobe s višim IQ-om naginju racionalnijim i analitičkim pristupima životu te se manje oslanjaju na vjeru pri donošenju odluka. Sklonost osoba s nižim IQ-om da svoju budućnost prepuste "sudbini" može se dijelom objasniti njihovim poteškoćama u osmišljavanju budućih planova. Lakše je i ugodnije prepustiti budućnost višoj sili nego svakodnevno nositi teret nestabilnosti. "Ne znam i nije me briga" Iako je priznanje neznanja ili nezainteresiranosti za neku temu sasvim u redu, bez obzira na IQ, osobe s nižim kvocijentom inteligencije ovu frazu često koriste kako bi izbjegle osjećaj srama ili neznanja. Često nesigurni u svoj intelekt ili sposobnost komunikacije u raspravi gdje ne znaju "pravi odgovor", povlače se i izbjegavaju teške razgovore, posebno s ljudima za koje smatraju da znaju mnogo o određenoj temi. "Živim za vikend" Dok svi uživaju u vikendu, mnoge osobe s nižim IQ-om doslovno žive za poroke koji se često povezuju s vikend izlascima i odmorom od posla. Mnogi ljudi koji se bore s nezdravim navikama često imaju i probleme s mentalnim zdravljem, poput ADHD-a ili anksioznosti, slično kao i osobe s nižim IQ-om, što ih potiče da traže bijeg u porocima. U aktivnoj potrazi za tim, manje su zaokupljeni produktivnim ili poticajnim aktivnostima, već radni tjedan provode u iščekivanju pauze. 👇https://www.zagorje.com/mobile/clanak/lifestyle/studija-otkrila-osobe-s-nizim-kvocijentom-inteligencije-cesto-izgovaraju-ovih-11-recenica

Od 1. ožujka obvezne nove registracije i tablice Naime, sva laka motorna vozila moraju imati crnu osiguravajuću oznaku (tablicu), a dosadašnje zelene tablice prestaju važiti. Vožnja s njima nakon ovog datuma smatra se kaznenim djelom. Ova odluka obuhvaća širok spektar popularnih vozila: mopedi i skuteri (do 50 ccm i 45 km/h), e-skuteri (električni romobili), s-Pedelecs (brzi električni bicikli s potporom do 45 km/h), segwayi i laki kvadovi, prenosi Fenix-magazin - https://fenix-magazin.de/vazna-promjena-u-njemackoj-od-1-ozujka-obvezne-nove-registracije-za-ova-vozila-kazne-su-ogromne/ Tko se nakon 1. ožujka nađe na cesti bez crne tablice, vozi bez osiguranja. U slučaju nesreće s teško ozlijeđenim osobama, vozač snosi punu odgovornost, a odštete mogu doseći milijunske iznose. Osim financijskog rizika, vozač podliježe i kaznenom progonu.

Nove prilike za zapošljavanje predstavljene na Danima poslova u Sisku Dani poslova održani su danas u Hotelu Panonija u Sisku, gdje se predstavilo 25 poslodavaca s ponudom zapošljavanja u različitim sektorima, od poslova u turizmu na Jadranu do različitih poslova na području Sisačko-moslavačke županije i Zagreba. Događaj je okupio nezaposlene osobe, učenike završnih razreda srednjih škola, studente i sve zainteresirane za nove poslovne prilike. Gradonačelnik Domagoj Orlić istaknuo je kako Sisak prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilježi rekordno nisku nezaposlenost od oko 6 %, odnosno oko 900 nezaposlenih osoba. „Ovo nije samo prilika za nova radna mjesta, već i za umrežavanje i stvaranje novih poslovnih priča u Sisku. Naš je cilj da mladi ostaju ovdje i svoju budućnost grade upravo u svom gradu“, poručio je gradonačelnik. Opširnije 👇🔗https://www.facebook.com/share/1D87xRXqDW/

Paravinja: 'Antonia je bila ljepotica, upucavao sam joj se, nije htjela. Poludio sam ' Antonia Bilić, djevojka iz malog mjesta Kričke kod Drniša, danas bi slavila 32. rođendan da je nije ubio vozač kamiona Dragan Paravinja. Ovaj članak o slučaju brutalnog ubojstva maturantice srednje Trgovačke škole Expressa je objavio u rujnu 2024. godine. Antonia je nestala 11. lipnja 2011. godine, a njezino tijelo pronađeno je više od godinu dana kasnije, u studenome 2012. blizu odmorišta Modruš. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 2017. presudu da se Dragan Paravinja, proglašen krivim za pokušaj silovanja i ubojstvo Antonije Bilić, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Paravinji će se u uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 18. srpnja 2002. g. do 14. kolovoza 2002. i od 26. lipnja 2011. godine nadalje, stoji u presudi Vrhovnog suda, koji je ovime prepolovio prvostupanjsku presudu od zakonski maksimalnih 40 godina. Sudska praksa je da nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenik može tražiti da ga se pusti na slobodu, zakonski to može zatražiti već nakon pola odslužene kazne. A Dragan Paravinja odslužio je dvije trećine od 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić, 17-godišnje maturantice Trgovačke škole. Izvjesno je da će zatražiti puštanje na slobodu, no malo je vjerojatno da će hrvatski sud njegovom zahtjevu i udovoljiti, s obzirom na težinu počinjenog kaznenog djela. Podsjetimo, Antonia Bilić posljednji put je viđena na Čikolskome mostu 7. lipnja 2011. a njeno tijelo pronađeno je godinu i tri mjeseca nakon njezina nestanka, 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, blizu mjesta gdje je 7. lipnja u 15.40 posljednji put lociran signal njenog mobitela. DNA analizom potvrđeno je da posmrtni ostaci pripadaju djevojci iz sela Kričke kraj Drniša. "Molim vas, kažite mojoj ženi i sinovima da je nisam silovao", kazao je Dragan Paravinja policajcima tijekom ispitivanja u Banjoj Luci gdje je uhićen 26. lipnja 2011. Na njihova pitanja odgovarao je u nazočnosti dvojice odvjetnika prilično spremno, kao da je već unaprijed pripremio sve odgovore. Teško ubojstvo Drnišanke Antonije Bilić priznao im je, objasnio što je učinio s tijelom tvrdeći kako on nije silovatelj. "Na putu prema Zagrebu, na raskrižju puteva Split - Drniš, Drniš - Šibenik, pored puta sa svoje lijeve strane primijetio sam djevojku koja je stopirala u suprotnom smjeru. Primijetio sam da je bila lijepa, crne duže kose i da je na sebi imala farmerice i majicu, ne mogu se sjetiti koje boje, dok je o ramenu držala žensku torbu", ispričao je Paravinja policajcima kako je sreo nesretnu djevojku. "Hoćeš li sa mnom za Zagreb?", dobacio joj je kroz prozor. Djevojka mu je odgovorila da hoće u Split, nakon čega je produžio pedesetak metara dalje, okrenuo vozilo i vratio se k Antoniji. Ušla je u kamion te su započeli neobvezan razgovor, tijekom kojeg joj se, priznao je, nabacivao. Policajcima je objasnio kako je zaustavio kamion jer je zapravo želio prijeći na stranu djevojčina sjedišta. Antoniju je njegova nakana uzrujala pa ju je, rekao je, pokušao smiriti. Tvrdio je da joj je zbog toga i nudio da izađe iz kamiona. Djevojka je odbila poziv pa je Paravinja s njezine strane ušao u kamion. Antonia je u tom trenutku, kazao je, bezuspješno pokušavala otvoriti vozačeva vrata kako bi pobjegla. Nažalost, nije uspjela. "Počela je da me psuje i vrijeđa. Uspjela me nekoliko puta odgurnuti nogom od sebe. U jednom je trenutku pokušala da izađe iz kabine pored mene i dalje me glasno psujući. U tom sam trenutku izgubio živce", ispričao je Paravinja svoju verziju zločina. To je bio trenutak kad je ubio djevojku. Kazao je da čitavo vrijeme nije bio pri sebi i da se ne sjeća je li kasnije upalio kamion ili je on čitavo vrijeme radio. Nastavio je voziti prema Solinu te se ubrzo okrenuo i krenuo voziti u smjeru Zagreba. Tijekom vožnje se, priznao je, opet zaustavio kako bi tijelo djevojke stavio na krevet iza sjedišta u kabini. Nastavio je vožnju. "Nakon što sam djevojku prebacio na stražnje sjedište, krećem od Drniša prema Kistanju. Na toj dionici, na jednom od tri mosta na rijeci Krki, mahinalno sam zaustavio kamion te sam ušao na mjesto suvozača odakle sam iznio djevojku te je ponio prema ogradi mosta. Ograda je bila izuzetno niska pa sam djevojku samo spustio iza ograde, dok nisam bio siguran da je tijelo otišlo u vodu ili se zaustavilo negdje na obali. Ne mogu se sjetiti koliko je sati tada bilo. Nakon toga sam nastavio vožnju", opisao je policajcima na koji se način riješio tijela žrtve. Nastavio je vožnju prema Ogulinu. "Na jednom od odmorišta, čijeg se imena ne mogu sjetiti, zaustavio sam kamion i u jedan od kontejnera odbacio djevojčinu torbu. Torbu nisam otvarao niti sam se zanimao za njen sadržaj, a želim i da napomenem da nisam ni znao kako se djevojka zvala niti se mogu sjetiti je li se predstavila", kazao je Paravinja. Nakon dolaska u Ogulin, nastavio je pripovijedati, vraćao se u Split. "Ponovo sam se uputio u Split, nakon čega dolazim svojoj kući. Presvukao sam garderobu koju sam imao na sebi, a nisam siguran šta sam od garderobe tog dana imao na sebi. Obično radim ili u farmericama ili u crnoj trenirci i majici kratkih rukava s natpisom firme u kojoj sam prije radio", kazao je policajcima. Inače, tijekom iznošenja obrane, Paravinja je policajcima nacrtao skicu mjesta na kojem je navodno djevojčino tijelo bacio u rijeku. No policiju je navodio na pogrešan trag. Godinu i tri mjeseca nakon Antonijina nestanka, u studenome 2012. njeni posmrtni ostaci, od tijela je ostao samo kostur, pronađeni su u zaseoku Fulaja kod sela Modruš, na ugibalištu za kamione. Pronašli su ih mještani Miran Rendulić i Veljko Dadasović. Uglibalište na kojem su našli kostur bilo je pretvoreno u obično smetlište. - Nakon obdukcije u jutarnjim satima dobili smo u laboratorij i naknadne uzorke i kosti N.N. osobe, a pravovremeno smo iz Centra za forenzična istraživanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić dobili nesporne uzorke članove obitelji i njihove genotipe, tj. elektroforegrame koje su kolege iz MUP-a napravili već u prethodnom tijeku postupka. Analizom genomske DNA uzorka kosti i zuba, moram reći i DNA kose no međutim detektirana količina DNA koja nije bila dovoljna da bi se dobio genotip iz kose, ali je uspješno dobiven iz uzorka kosti i zuba. Usporedbom tog genotipa nestale osobe i članova obitelj, gdje smo imali majku, oca i dvije sestre, došli smo do statističke vjerojatnosti od 99,99999999 posto da je N.N. osoba tražena kći Milke i Mile Bilić, te sestra Katarine i Ane Bilić. Tako da smo definitivno utvrdili da se radi o Antoniji Bilić - rekao je Milovan Kubat,voditelj DNK laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i dijagnostiku. No uzrok smrti nisu uspjeli utvrditi. - Temeljem kostiju koje smo dobili na analizu nismo uspjeli utvrditi nikakve ozljede i nikakve tragove koji bi upućivali na uzrok smrti što je kod ovakvih slučajeva moguće i često, pošto mi imamo iskustva s ovakvom vrstom obrade posmrtnih ostataka iz Domovinskog rata. No, u ovom slučaju ne znamo uzrok smrti na temelju obdukcije koju smo izvršili – rekao je Strinović. Paravinju su ispitivali i o pokušaju silovanja 25-godišnjakinje u Omišu. "Ustopala me jedna atraktivna djevojka. Koliko se mogu sjetiti, imala je crnu dužu kosu i nakon ulaska u kamion bilo je intimnih razgovora i kontakata s njom. Ali nije htjela bilo kakav seksualni odnos", kazao je Paravinja policajcima tijekom ispitivanja koje je okončano tek poslije ponoći. Iskaz je u lipnju 2011. objavio Večernji list. Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/paravinja-2011-nije-htjela-seks-izgubio-sam-zivce-i-ubio-je-11257