KRAJ ZA ILEGALNE "IZBACIVAČE": kazna od 6.000 eura kao ozbiljno upozorenje! Red u noćnim klubovima smiju održavati isključivo licencirani zaštitari! Nedavna presuda iz Rijeke jasno pokazuje da se tolerancija prema angažiranju neregistriranih osoba na vratima ugostiteljskih objekata – ubrzano smanjuje. 📉🏛️ Što nam govori slučaj iz Rijeke? ✅ Visoka cijena ilegalnog rada: tvrtka je kažnjena s gotovo 6.000 eura jer je na poslovima osiguranja angažirala osobe bez licence (tzv. "izbacivače"). ✅ Zakon o privatnoj zaštiti je jasan: svaka osoba koja obavlja poslove osiguranja mora imati važeću licencu MUP-a, proći liječnički pregled i sigurnosnu provjeru. ✅ Odgovornost vlasnika objekata: angažiranje nelicenciranih osoba nije samo sigurnosni rizik za goste, već i ogroman financijski i pravni rizik za vlasnike klubova. ✅ Pojačan nadzor: inspekcijske službe sve strože nadziru "noćnu ekonomiju" kako bi se stalo na kraj sivoj zoni i osigurala profesionalna razina zaštite. Sigurnost posjetitelja ne smije biti u rukama amatera. Ova presuda je pobjeda za struku i za sve licencirane zaštitare koji svoj posao obavljaju profesionalno i po zakonu! 🛡️🤝🚔 🔗 Više na linku: https://zastita.info/hr/novosti/ilegalni-%e2%80%9cizbacivaci%e2%80%9d-pod-povecalom-gotovo-6000-eura-kazne-kao-upozorenje,39742.html

izjava potpredsjednika Skupštine Vojvodine „svi Hrvati su ustaše" U Srbiji ne prestaju reakcije na izjavu potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića povodom odluke hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u novosadskoj dvorani SPENS. Hrvatski pjevač tu je odluku obrazložio time što je, kako je rekao, SPENS 1991. godine bio „logor za hrvatske civile i branitelje". Zavišić je na svojem Facebooku tim povodom napisao da „možda nisu sve ustaše Hrvati, ali svi Hrvati su ustaše" i da „nema bratstva i jedinstva". Njegova izjava privukla je pozornost i srpskih, ali i medija u Hrvatskoj te izazvala oštre reakcije nevladinih organizacija, među kojima je i Fond za humanitarno pravo u Srbiji. Ta je organizacija priopćila da Zavišićeva izjava „predstavlja govor mržnje i kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, potiče neprijateljstvo i stigmatizira čitavu zajednicu". Zavišić je, međutim, i nakon toga naglasio da stoji iza svake izgovorene riječi i da isprike i povlačenja neće biti. „Diskurs iz devedesetih" Član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Darko Baštovanović za DW kaže da je Zavišićeva izjava „samo jedna u nizu eskalacija" te da je „neprimjerena kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi". „Bilježimo porast narativa koji je apsolutno nepriličan, posebno od ljudi koji su na visokim funkcijama, a naročito ako su dio izvršne vlasti. Nažalost, suočeni smo s razdobljem narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa i mislim da, kada je u pitanju javni diskurs, ovakvu situaciju nismo imali od nesretnih i tragičnih devedesetih godina", ocjenjuje Baštovanović. Dodaje da je u takvim okolnostima i imajući u vidu situaciju na globalnoj razini „posljednja stvar koja treba dodatno zaoštravanje odnosa između Srbije i Hrvatske", za koje kaže da su „možda i dvije najsnažnije države na Balkanu". Bez reakcije predsjednika Skupštine Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da ta institucija „nedvosmisleno osuđuje ovakav govor mržnje". „Izjava u kojoj se Hrvati kolektivno tako označavaju apsolutno je neprihvatljiva i ne smije imati mjesta u javnom prostoru, a posebno ne kada dolazi od visokog pokrajinskog dužnosnika. O spornoj izjavi potpredsjednika Skupštine Vojvodine trebaju se prije svega očitovati njegovi politički kolege i institucija iz koje ta izjava dolazi", navela je Vojnić. DW je upitao predsjednika Skupštine Vojvodine Balinta Juhása hoće li pokrenuti očitovanje Skupštine o Zavišićevoj izjavi i misli li da bi njegov kolega trebao snositi posljedice – ali iz njegova kabineta su nam poručili da nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer je na službenom putu. „Nužno smirivanje napetosti" Osvrćući se na ocjenu Jasne Vojnić, Baštovanović naglašava da na Zavišićevu izjavu „sve institucije trebaju reagirati". „Treba raspravljati, ali ne treba pokretati nekakav lov na vještice i upirati prstom u jednu instituciju koja treba nekoga smijeniti s položaja. To neće riješiti probleme." Naglašava da su „problemi dublji i fenomenološki" te da situacija „može samo dodatno eskalirati". „Zato je potrebno smirivati napetosti i poruke koje se šalju moraju imati humanističku notu. Mora se voditi računa o objema zajednicama – o hrvatskoj u Srbiji i srpskoj u Hrvatskoj, jer se problemi jednih često prelijevaju na one druge", objašnjava Baštovanović. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 39.107 Hrvata. Baštovanović kaže da njihov položaj može samo biti otežan govorom mržnje koji se ponavlja. „Slično je i sa Srbima u Hrvatskoj. Naravno, tamo su drugačiji mehanizmi i mogućnosti reagiranja. I kada hrvatska zajednica nije izravno uključena, sve što je izrečeno u vezi s Hrvatskom u negativnom kontekstu negativno se odražava i na položaj zajednice ovdje", naglašava on. Podsjećajući da DSHV „na neki način participira unutar sustava", dodaje da je potrebno raditi na tome da se glas hrvatske zajednice čuje unutar institucija, i to prije svega onih koje se bave unapređenjem prava nacionalnih manjina. „Jedan od problema hrvatske zajednice je i siromaštvo. Hrvati u Srbiji jedna su od najsiromašnijih zajednica i društveno su u dosta nepovoljnom položaju", navodi član DSHV-a, na čijem je čelu Tomislav Žigmanov, koji je i potpredsjednik Vlade Vojvodine. Odakle ideja o logoru u SPENS-u? Izjava Tonija Cetinskog da je SPENS bio logor za civile i hrvatske branitelje izazvala je oštru reakciju gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, koji je od hrvatskog pjevača zatražio da se ispriča „zbog širenja neistina". https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zavisiceva-izjava-osude-kaznena-prijava-rast-napetosti-srbija-hrvatska-15688636

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

#kajtazi #željezo #smiješno

‘ICE Barbie‘ varala muža,on joj sve oprostio Donald Trump nedavno je smijenio Kristi Noem s mjesta ministrice domovinske sigurnosti, koja se našla usred javnog poniženja zbog njezine navodne afere s visokim savjetnikom Coreyjem Lewandowskim. Članovi obitelji Bryona Noema, njezina supruga, nadaju se kako će je on sada konačno i napustiti. Ipak, boje se da će on u braku na kraju ostati zbog svoje kršćanske vjere i predanosti svojim zavjetima. Njegova rodbina rekla je za New York Post da je poslovni čovjek iz Južne Dakote dugo smatrao kako mu je vjerska dužnost stati iza svoje supruge, čak i dok javni skandal potresa njihov brak. "Rekao je da je prije otprilike 20 godina odlučio da je njegov Božji poziv podržavati je u svemu što odluči učiniti. Dakle, podnosio je poniženje. Vidjet ćemo hoće li sada ostati uz nju", rekao je jedan član obitelji, dok je drugi dodao: "Mislim da on poštuje Božji poziv. Ali čini se da bi tomu trebala postojati neka granica." Više na: https://www.jutarnji.hr/scena/strane-zvijezde/trump-smijenio-kristi-noem-skandal-corey-lewandowski-kriza-braka-15686526

Vučić o ratu i naoružavanju: ‘Mjesec dana to govorim i pravite me budalom! Hrvatska nije u strahu, oni su moćni...‘ Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić obišao je u utorak rekonstruirani Nacionalni dispečerski centar Elektromreže Srbije, nakon čega se obratio medijima. "Svi ćemo u Europi imati pakao ako se ovo nastavi. Ono što ljudima znači život – zatvaranje Hormuškog tjesnaca. Moja je ideja da pronađemo mjere kako bismo u sljedećih mjesec dana subvencionirali, jer ne smijemo dopustiti da cijena nafte podivlja, da poraste cijena plina, da plina više nema. Katar je zavrnuo slavinu. Događaju se nevjerojatne stvari. Ništa ne razumijem, veće su pripreme izvršavali za malu Srbiju nego oko Irana. Sve je postalo površno, otprilike. A posljedice su katastrofalne. Donosit ćemo mjere", rekao je Vučić, kako prenose. "Vrlo ste naivni ako mislite da je Hrvatska u strahu. Hrvatska ima vrlo snažnu i moćnu vojsku. Oni su, za razliku od našeg pristupa, uvijek bili pametniji. Nisu gluplji, ali nisu ni pametniji. Naši ljudi vole podcjenjivati druge. Oni imaju iznimno snažnu vojsku, dio su NATO-a, nemaju strah. Ne vole vidjeti snažniju Srbiju jer znaju da Srbija postaje, ona je odavno njihova meta, ali postaje neosvojiva tvrđava. To je problem, a ne to da su oni u strahu, jer znaju da ih mi nećemo napasti. Nikada ih ne bih podcjenjivao, kao što ne podcjenjujem Albance na Kosovu i Metohiji ni Albance u Albaniji, način na koji se opremaju i naoružavaju. Moja ozbiljnost, odgovornost i posvećenost uvijek će doprinositi očuvanju mira. Lakomisleno ismijavanje nekoga u regiji nije moj pristup. Previše sam ozbiljan da bih se tako neozbiljno odnosio prema tako važnoj temi". 👉Novosti.rs.

Šahza Rešić: Volim izudarati muškarca, takva sam – oca od muža sam bacila kroz prozor U selu Repuh kod Živinica gotovo da nema kuće u kojoj se ne zna ko je Šahza Rešić. Za nju kažu da je žena kakva se rijetko rađa – vrijedna, odlučna i bez dlake na jeziku. Ali i da bi malo koji muškarac imao hrabrosti stati joj na crtu. „Volim izudarati muškarca, takva sam. Duša mi je“, kaže kroz osmijeh. U braku je više od četrdeset godina sa suprugom kojeg, priznaje, na početku nije voljela. Udala se na majčin nagovor, bez osjećaja, ali sudbina je htjela drugačije. „Majka mi je rekla da se udam za njega, a ja nisam htjela. Svašta sam mu govorila samo da ode, ali nije otišao. Ostao je i za tri mjeseca smo se vjenčali. Danas ga volim – sa njim imam petero djece i unuke.“ Kao jedinica, dio djetinjstva provela je u Sloveniji, gdje ju je otac upisao na karate. Tamo je, kako kaže, izgradila karakter. „Položila sam za četiri pojasa. Voljela sam da se potučem. Otac je radio u Sloveniji, ali mati je odlučila da se vratimo u BiH jer je mislila da ću krenuti lošim putem.“ Po povratku u Bosnu, ubrzo je došlo do prvog velikog sukoba – i to sa svekrom. Šahza nije mogla podnijeti nepravdu, naročito kada je riječ o ženama. Jednom prilikom, dok su radili na njivi, čula je vrisak. „Pitam muža šta se dešava, a on kaže: ‘Otac opet tuče mater.’ Kad sam sišla, zatekla sam ga kako je pritisnuo i udara. Zgrabila sam ga, udarala i pitala hoće li ikad više dići ruku na nju. Rekao je da neće.“ Ali sukobi su se nastavili. Najdramatičniji trenutak dogodio se dok je spremala hranu za dvanaest žetelaca. „Ostao mi je još jedan burek da se ispeče. Kažem mu da sačeka, a on me zgrabi za punđu i kaže da sam došla da se kinđurim. Okrenula sam se, udarila ga i kroz prozor ga izbacila.“ Uprkos svemu, prema mužu ima poseban odnos. „Sa njim živim 42 godine. Volim ga i niko ne smije da ga dira“, poručuje Šahza. Njena priča je spoj tvrdog karaktera, porodične borbe i nepokolebljive naravi. U Repuhu je znaju – i poštuju.

Dežulovići od Božinovića i MUP-a traže zabranu prosvjeda ispred stana svojih roditelja oris Dežulović i njegova sestra Branka Dežulović podnijeli su zahtjev za zabranu javnog skupa “Operacija Boris Dežulović” u Glagoljaškoj ulici u Splitu, koji je za subotu sazvao predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec, tvrdeći da na toj adresi živi kolumnist Novosti. Zahtjev za zabranu skupa podnesen je Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Davoru Božinoviću. Dežulovići su također podnijeli kaznenu prijavu protiv A-HSP-a i Keleminca, ustvrdivši da ovakav poziv na prosvjed predstavlja prijetnju Borisu Dežuloviću i njegovim roditeljima. U zahtjevu za zabranu javnog skupa objašnjavaju da u Glagoljaškoj ulici, gdje Keleminec namjerava prosvjedovati, Boris Dežulović ne živi već 40 godina. Upozoravaju da u stanu žive njihovi roditelji, otac i majka, koji su zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja posebno ranjivi te da u zgradi ne stanuju javne osobe ni sudionici političkog života. U zahtjevu se naglašava da je iz samog vizualnog poziva organizatora vidljivo da se skup zlokobno naziva “Operacija”, čime se koristi ratna retorika s ciljem zastrašivanja, kao i da sadržava elemente nacionalne nesnošljivosti (spominje se “financiranja preko Milorada Pupovca“), što potvrđuje da cilj skupa nije mirno izražavanje mišljenja, već huškanje i stvaranje atmosfere linča ispred obiteljskog doma njihovih roditelja. Upozoravajući na zloupotrebu prava na okupljanje i povredu nepovredivosti doma te poštovanje privatnog i obiteljskog života, Dežulovići objašnjavaju da je odabir adrese protesta dokaz da krajnji cilj nije politički prosvjed, nego grubi pokušaj zastrašivanja i obiteljska odmazda. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u zahtjevu. Također se navodi da su ciljevi skupa usmjereni na poticanje mržnje i nesnošljivosti prema pojedincu i njegovoj obitelji, što je vidljivo iz samog naslova skupa “Operacija Boris Dežulović” kojim se izravno potiče na linč prema njemu i njegovoj obitelji, što je zakonska osnova za apsolutnu zabranu skupa. Dodatno objašnjavaju da će održavanje skupa pred privatnim ulazom dovesti do ozbiljnog remećenja javnog reda i izravne ugroze psihofizičkog zdravlja njihovih roditelja, što država ne smije dopustiti. Dopuštanje održavanja skupa predstavljalo bi propust države u zaštiti ljudskih prava, jer je njegov cilj zastrašivanje i uznemiravanje trećih osoba, što je kazneno djelo, baš kao i poticanje nacionalne mržnje i nasilja Premda u pozivu na prosvjed nije objašnjeno zašto je on sazvan baš u Glagoljaškoj ulici, “jasno je da je to konkretno mjesto izabrano svjesno, ciljano i maliciozno i to samo zato što je novinar Boris Dežulović ondje odrastao, a na toj adresi (i) danas žive (samo) njegovi roditelji… Organizator skupa zna da na toj adresi ne živi novinar Boris Dežulović!” navodi se u prijavi, uz upozorenje da se radi o zloupotrebi prava na okupljanje i povredi nepovredivosti doma. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će odlukom nadležnog tijela najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u prijavi. Podsjetimo da je prije nekoliko tjedana povodom prijava Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Hrvatskog žrtvoslovnog društva te nekoliko braniteljskih udruga u kojima su tvrdili da je Dežulović lažno prijavio prebivalište, policija utvrđivala točnu adresu na kojoj živi kolumnist Novosti. Isti slučaj bio je i s Viktorom Ivančićem. Najavljeni protest A-HSP-a u tom smislu predstavlja nastavak hajke i linča kojima su izloženi novinari Novosti. Treba podsjetiti i da se desetak pripadnika i simpatizira desno-ekstremističkog A-HSP-a godinama okuplja ispred sjedišta SNV-a u centru Zagreba, gdje su palili primjerke našeg tjednika, kao i da više godina pokušavaju spriječiti održavanje proslave Dana ustanka u Srbu. Pripadnici iste stranke održali su prosvjed i ispred stana zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i stana zastupnice Anke Mrak-Taritaš, te pred zgradom u kojoj živi zastupnica Dalija Orešković, puštajući preko razglasa pjesme notornog Marka Perkovića Thompsona. Povodom ovog desničarskog putujućeg cirkusa novinari su MUP-u bili poslali upit bi li policija dopustila prosvjede ispred stana Andreja Plenkovića. Odgovoreno im je suhim citiranjem zakona koji uređuje gdje se i kako može prosvjedovati. -Slika: Boris Dežulović foto Srećko Niketić/PIXSELL 👇🔗https://www.portalnovosti.com/dezulovici-od-bozinovica-i-mup-a-traze-zabranu-prosvjeda-ispred-stana-svojih-roditelja/

Povodom Svjetskog dana bolesnika, učenice Medicinske škole naše volonterke posjetile su Opću bolnicu „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak te svojim malim, ali iskrenim gestama uljepšale dan pacijentima. 💙 Topla riječ, osmijeh i trenutak pažnje često znače više nego što mislimo. Ovom malom gestom željeli smo podsjetiti naše bolesnike da nisu sami i da zajednica misli na njih. 🌷 Hvala svim volonterkama na trudu, empatiji i velikom srcu koje svakodnevno pokazuju. ❤️ #SvjetskiDanBolesnika #CrveniKriž #GDCKSisak #MedicinskaŠkola #BolnicaSisak #Podrška

Mađarska i Slovačka zatražile su od Hrvatske da dopusti transport ruske nafte preko Jadranskog naftovoda budući da je Ukrajina blokirala njihove isporuke preko naftovoda Družba, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto. On je na svom X-u u nedjelju navečer napisao da je, “budući da Ukrajina iz političkih razloga odbija ponovno pokrenuti tranzit nafte naftovodom Družba” zajedno sa slovačkom ministricom gospodarstva Denisom Sakovom poslao pismo hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru. U njemu se traži da Hrvatska odmah dopusti transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem Jadranskog naftovoda. “Tražimo od Hrvatske da omogući transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem naftovoda Adria, jer naše izuzeće od sankcija pruža mogućnost uvoza ruske nafte morem ako su isporuke naftovodom poremećene”, rekao je mađarski šef diplomacije. Naglasio je da “sigurnost opskrbe energijom neke zemlje nikada ne smije biti ideološko pitanje.” https://www.nacional.hr/pismo-susnjaru-szijjarto-hrvatska-treba-omoguciti-transport-ruske-nafte-preko-jadranskog-naftovoda/

[Hrvatska odvjetnica pri Sudu EU-a: Poništite odluku i uzmite Orbanu europski novac] Sve je počelo 2022. kada je Europska komisija Mađarskoj odobrila deset programa financiranih iz proračuna EU, ali je istodobno obustavila isplatu novca jer je ocijenila da Budimpešta ne poštuje temeljna prava i standarde vladavine prava koje jamči Unija. Poruka EU-a bila je jasna: novac će biti isplaćen tek kad se promijene sporna pravila, osobito ona koja se tiču neovisnosti sudova, piše Večernji. Krajem 2023. Komisija je zaključila da su te promjene donesene i odlučila pustiti novac, čime je Mađarska stekla pravo na oko 10,2 milijarde eura. No Europski parlament u ožujku 2024. podnosi tužbu. Kako tvrdi, Komisija je postupila prerano i bez dovoljno čvrstog obrazloženja – da reforme nisu bile do kraja provedene niti je pokazano da u praksi doista funkcioniraju. Ćapeta u svom mišljenju objašnjava zašto smatra da je Komisija pogriješila. Ovdje treba naglasiti da nezavisni odvjetnici, suci i savjetnici pri Sudu EU-a daju neovisno, stručno i obrazloženo mišljenje o tome kako bi Sud trebao odlučiti, ali njihovo mišljenje nije obvezujuće. Ćapeta u ovom slučaju smatra da nije dovoljno da se zakon formalno donese. Reformama se mora dopustiti da stupe na snagu i da se vidi primjenjuju li se u praksi. Ako je Komisija sama postavila precizne uvjete koje država mora ispuniti, onda ne može odobriti isplatu dok svaki od tih uvjeta nije stvarno ispunjen – i to mora jasno pokazati i objasniti. Drugim riječima, smatra da su uvjeti isupnjeni, ali da nema dovoljno dokaza da su ispunjeni u praksi. Presuda tek slijedi i mogla bi jasno odrediti koliko daleko Komisija smije ići kada politički procjenjuje jesu li uvjeti za isplatu europskog novca doista ispunjeni. Tamara Ćapeta hrvatska je pravnica i od listopada 2021. nezavisna odvjetnica pri Sudu Europske unije u Luxembourgu. Profesorica je europskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je godinama predavala pravo Europske unije, unutarnje tržište i institucionalno pravo EU-a. Pri Sudu EU-a, kao nezavisna odvjetnica, ne zastupa Hrvatsku niti bilo koju državu članicu. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvatska-odvjetnica-pri-sudu-eu-a-ponistite-odluku-i-uzmite-orbanu-europski-novac-20260212

U petak 13.2. ponovno te zovemo na FUKS - Fašnik u Kutinskom Selu! 🥸🥸U domu u Radićevoj ulici od 17:00 na redu je dječja matineja! Podij uz glazbu preuzimaju likovi iz bajke, vatrogasci, policajci i ostali idoli naših mališana! Za svako dijete osiguran je slatki paketić, a za one najbolje maskirane tu su i super nagrade koje će im izvući osmijeh na licu! Nakon toga spalit ćemo fašnika i još ga jednom optužiti za sva zla ovoga svijeta! A onda od 21 sat slijedi najluđa zabava za odrasle pod maskama! 🎉🎊🎉🥳 Za dobru atmosferu pobrinut će se grupa Dodir, a mi ćemo osigurati super tombole, vrijedne nagrade za najbolje maske u vrijednosti stotina eura, ohladiti piće, nabaviti klopu, i dočekati vas s pićem dobrodošlice! A kako nam ove godine FUKS pada točno dan prije Valentinova, imat ćemo još bezbroj iznenađenja koja će nekima sigurno pomoći da večer završe s FUK-om 😇👹Naravno, mislimo na Fašnik u Kutini! O prošlogodišnjoj fešti dugo se pričalo, pa ove godine nemoj biti papak ili šlapa, nego izvedi svoju bolju polovicu na plesni podij i uživaj do jutarnjih sati! Radićeva ulica. 13.2. Počinjemo u 17:00, a rastajemo se ranom zorom! Navuci masku i uživaj u noći u kojoj pravila ne vrijede! 🤡🤡