⚖️ MILIJUNSKE KAZNE ZA PROPUSTE: seksualno uznemiravanje na radnom mjestu skupo košta poslodavce! 🚫🚨 Slučaj rekordne odštete u jednoj zaštitarskoj tvrtki šalje jasnu poruku cijeloj industriji – ignoriranje seksualnog uznemiravanja više nije opcija! U sektorima s izraženom hijerarhijom, poput privatne zaštite, zaštita integriteta svakog zaposlenika mora biti prioritet uprave. 🛡️🆘⚖️ Zašto je ovaj slučaj prekretnica za zaštitarski sektor? ✅ Odgovornost uprave: pravovremena reakcija na prijave uznemiravanja nije samo moralna obveza, već i zakonska nužnost. Izostanak djelovanja povlači izravnu odgovornost tvrtke. ✅ Financijski udar: milijunske odštete mogu ozbiljno ugroziti poslovanje i stabilnost čak i najvećih zaštitarskih subjekata. ✅ Ugled tvrtke: gubitak reputacije u industriji privatne sigurnosti, gdje je povjerenje ključno, često je nenadoknadiva šteta koja odbija klijente i nove zaposlenike. ✅ Potreba za edukacijom: nužno je uvođenje jasnih protokola prijave, stalne edukacije menadžmenta i stvaranje sigurnog radnog okruženja za sve, bez obzira na poziciju ili teren. Sigurnost počinje unutar vlastitih redova. Tvrtka koja ne štiti svoje zaposlenike ne može vjerodostojno jamčiti sigurnost drugima! 🛡️🤝⚖️ 🔗 Više na linku: https://zastita.info/hr/novosti/milijunska-odsteta-zbog-seksualnog-uznemiravanja-u-zastitarskoj-tvrtki,39766.html

KRAJ ZA ILEGALNE "IZBACIVAČE": kazna od 6.000 eura kao ozbiljno upozorenje! Red u noćnim klubovima smiju održavati isključivo licencirani zaštitari! Nedavna presuda iz Rijeke jasno pokazuje da se tolerancija prema angažiranju neregistriranih osoba na vratima ugostiteljskih objekata – ubrzano smanjuje. 📉🏛️ Što nam govori slučaj iz Rijeke? ✅ Visoka cijena ilegalnog rada: tvrtka je kažnjena s gotovo 6.000 eura jer je na poslovima osiguranja angažirala osobe bez licence (tzv. "izbacivače"). ✅ Zakon o privatnoj zaštiti je jasan: svaka osoba koja obavlja poslove osiguranja mora imati važeću licencu MUP-a, proći liječnički pregled i sigurnosnu provjeru. ✅ Odgovornost vlasnika objekata: angažiranje nelicenciranih osoba nije samo sigurnosni rizik za goste, već i ogroman financijski i pravni rizik za vlasnike klubova. ✅ Pojačan nadzor: inspekcijske službe sve strože nadziru "noćnu ekonomiju" kako bi se stalo na kraj sivoj zoni i osigurala profesionalna razina zaštite. Sigurnost posjetitelja ne smije biti u rukama amatera. Ova presuda je pobjeda za struku i za sve licencirane zaštitare koji svoj posao obavljaju profesionalno i po zakonu! 🛡️🤝🚔 🔗 Više na linku: https://zastita.info/hr/novosti/ilegalni-%e2%80%9cizbacivaci%e2%80%9d-pod-povecalom-gotovo-6000-eura-kazne-kao-upozorenje,39742.html

[Google Street View automobili od 24. ožujka ponovno snimaju hrvatske ceste, snimat će i u našoj županiji] Automobili usluge Google Street View ponovno će od 24. ožujka voziti cestama u Hrvatskoj kako bi tijekom sljedećih mjeseci snimili nove panoramske fotografije i ažurirali podatke na platformi Google Maps, priopćila je u ponedjeljak tvrtka Google. Ovogodišnje fotografiranje obuhvatit će oko 30 naselja i više od 10.000 kilometara cesta. Uz Zagreb, Google Street View automobili pojavit će se na ulicama Rijeke, Osijeka, Siska, Šibenika, Makarske, Paga, Valpova, Požege, Delnica, Visa, Varaždina, Trogira i drugih gradova. Izvor: HINA / foto: pixabay

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Dva mlada Nijemca u tajnosti lansirala hipersoničnu raketu! Testni let hipersonične rakete njemačko-britanskog startupa Hypersonica izveden je s norveškog svemirskog poligona Andøya. Iza projekta stoje Philipp Kerth (28) i Marc Ewenz (31), doktori znanosti sa Sveučilišta Oxford. Kerth je studirao fiziku na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, dok je Ewenz diplomirao svemirsko inženjerstvo na Imperial Collegeu u Londonu, piše WiWo, prenosi Tportal. ‘Jedini način da ovu tehnologiju stavimo na raspolaganje Europi bio je osnivanje tvrtke koja će privući i okupiti te rijetke talente‘, rekao je Kerth. Startup je krajem 2023. nastao u okviru TUM Venture Labsa u Münchenu, a ubrzo je okupio tim od 50 stručnjaka – bivših vojnih časnika i inženjera koji su radili u tvrtkama poput Airbusa i SpaceX-a. Kerth tvrdi da je možda i veći uspjeh od samog leta bio cijeli proces razvoja: od tehničkog crteža do gotove rakete na lansirnoj rampi. Upravo to iskustvo, kaže, omogućit će da sljedeći prototip bude razvijen još brže. Od osnutka Hypersonica je prikupila više od 25 milijuna eura investicija i potpora. Među ulagačima je američki fond General Catalyst, ali i njemačka državna agencija Sprind. Osnivači i dalje drže većinski udio u tvrtki, a Kerth naglašava kako im je važno osigurati što više europskog kapitala. Cilj je da hipersonična raketa bude spremna za tržište do 2029. godine. Primarni kupci trebale bi biti oružane snage, uključujući njemački Bundeswehr, piše WiWo, prenosi Tportal. Video: https://x.com/BenWallace70/status/2021177830004953508?s=20

Direktor na stol stavio 26 milijuna dolara i rekao svojim radnicima da ih slobodno uzmu! Kineska tvrtka Henan Kuangshan Crane Co. prošle je godine ostvarila dobit od 270 milijuna juana. Direktor Cui Peijun odlučio je 180 milijuna juana od spomenute dobiti, što iznosi otprilike 26 milijuna američkih dolara, podijeliti kao bonuse svojim zaposlenicima. Tijekom svečanosti koju je organizirala tvrtka, na licu mjesta podijeljeno je više od 60 milijuna juana (8,7 milijuna dolara) u gotovini, prenosi South China Morning Post. - Zašto dijelimo perilice rublja? Mislite li da su cijene zlata porasle? Prijašnjih godina davali smo ogrlice i prstenje. Donesite ovdje gotovinu i svima dajte još 20 tisuća juana (2800 dolara) - rekao je direktor tvrtke, pozivajući financijski odjel na pozornicu. https://x.com/VladimirZemun/status/2026972293537120355?s=20

Palestinski nobelovac izumio stroj koji dnevno izvlači 1000 litara vode iz zraka Ovaj uređaj, koji je razvila njegova tehnološka tvrtka Atoco, učinkovito radi čak i u područjima s vlagom zraka manjom od 20 posto, nudeći potencijalni spas regijama koje se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom vode. Proboj se temelji na retikularnoj kemiji, području koje je osmislio Yaghi. Ključ izuma su metalno-organski okviri (MOF) – sintetički, porozni materijali koji djeluju poput naprednih spužvi. Ti su materijali konstruirani na molekularnoj razini tako da imaju golemu površinu; samo nekoliko grama tvari može prekriti unutrašnjost nogometne arene. Dok zrak prolazi kroz uređaj, MOF-ovi zarobljavaju molekule vode u svojim sitnim porama. Kad se zagriju ambijentalnom sunčevom svjetlošću ili niskoenergetskom toplinskom energijom, materijal oslobađa zarobljenu vlagu kao paru, koja se zatim kondenzira u tekuću vodu. Za razliku od tradicionalnih atmosferskih generatora vode kojima je potrebna znatna količina električne energije za hlađenje zraka, Yaghijev sustav radi izvan mreže, koristeći samo sunčevu toplinu. Ovaj izum dolazi u ključnom trenutku, jer Ujedinjeni narodi upozoravaju na "globalni vodni bankrot", pri čemu više od dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće. Iako je desalinizacija uobičajeno rješenje za obalna područja, ona je energetski intenzivna i proizvodi slani otpad koji šteti morskim ekosustavima. Yaghijev sakupljač vode nudi mobilniju i ekološki prihvatljiviju alternativu. Veličine približno šest metara dugog transportnog kontejnera, ove jedinice mogu se rasporediti na otocima pogođenima uraganima ili u udaljenim pustinjskim selima. Na Karibima, gdje su oluje poput uragana Beryl oštetile ključnu infrastrukturu, takvi uređaji mogli bi pružiti trenutačnu pomoć bez oslanjanja na električnu mrežu. Yaghijeva motivacija za ovaj projekt duboko je osobna. Odrastajući u palestinskoj izbjegličkoj zajednici u Jordanu, živio je u kući bez tekuće vode. Često se prisjeća susjedskog "šaputanja" da je stigao kamion s vodom, što je izazivalo užurbanu žurbu da se spremnici napune prije nego što zalihe nestanu. "Znanost je tu, ono što nam sada treba jest hrabrost da proširimo ova rješenja", rekao je tijekom nedavnog terenskog testiranja. Iako se tehnologija trenutačno razvija od laboratorijskih prototipova prema industrijskim jedinicama, on zamišlja budućnost "personalizirane vode". Slično kao što solarni paneli omogućuju kućanstvima da sama proizvode energiju, ovi uređaji temeljeni na MOF-u mogli bi na kraju omogućiti pojedinačnim kućanstvima da proizvode vlastitu vodu za piće, čime bi se okončala ovisnost o centraliziranim, često ranjivim komunalnim sustavima. Profesor je među trojicom dobitnika Nobelove nagrade za kemiju za 2025. godinu za revolucionarni rad na metalno-organskim okvirima, koji je otvorio nove putove za čistu energiju i primjene u zaštiti okoliša. -Izvor:N1info.hr

Kineski istraživači razvili su proizvod koji pomiče granice aerodinamike. Robota koji ne samo da oponaša izgled već i složenu mehaniku ptičjeg leta. Tvrtka Click Petróleo e Gás izvještava da ova inovacija prevladava desetljeća tehničkih prepreka u robotici korištenjem pokretnih krila i autonomnog polijetanja https://www.youtube.com/watch?v=uMeVuOTUFCE

‘Provode se dodatne istražne radnje oko nelegalnog odlagališta u Varaždinu za čiju je sanaciju Mikulić krojio natječaj’ Državni inspektorat potvrdio je u ponedjeljak Nacionalu da se provode dodatne istražne radnje zbog kojih je odgođen početak sanacije odlagališta otpada u Varaždinu, jednoj od tri lokacije na kojoj su otpad nelegalno odlagale tvrtke povezane s Josipom i Monikom Šincek i Franciskom Dodić, koji su bili privedeni u veljači prošle godine, a potom je krajem godine “pao” i bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić kojeg je Šincek optužio da je od njega tražio pola milijuna eura mita. Nacional slučaj sa sanacijom varaždinskog odlagališta otpada prati od početka siječnja ove godine i to zbog činjenice da je proces sanacije tog nelegalnog odlagališta započeo upravo Andrija Mikulić – u vrijeme kad se njega nije povezivalo ni s jednom od afera zbog kojih je 27. studenog prošle godine uhićen. Sanaciju će platiti Državni inspektorat Nacional je doznao da će država za sanaciju odlagališta u Varaždinu, jednoj od lokacija na kojem su medicinski i druge vrste opasnog otpada nelegalno odlagale tvrtka Tipos Resurs i tvrtka Izoxeco povezane s Josipom i Monikom Šincek te s Franciskom Dodić, odnosno aferom zbog koje je uhićen i bivši HDZ-ov glavni državni inspektor Andrija Mikulić, platiti 2.998.541,25 eura s PDV-om i to tvrtkama 3 K.F. d.o.o. i SAUBERMACHER–EKP d.o.o. koje su se jedine javile na javni natječaj. Ono što je posebno zanimljivo, sanaciju tog odlagališta platit će Državni inspektorat, a cijeli postupak nabave za sanaciju tog varaždinskog odlagališta započeo je Andrija Mikulić, mjesecima prije no što je krajem prošle godine uhićen zbog iste te afere odnosno zbog sumnje kako je od Šinceka tražio mito da bi im omogućio nelegalno zbrinjavanje otpada. Nakon što je Nacional postavio više upita Državnom inspektoratu još tijekom siječnja, tražili smo dodatna pojašnjenja, da bi ovog ponedjeljka iz Inspektorata stigao sljedeći odgovor: “Početak izvršenja ugovora odgođen je zbog dodatnih istražnih radnji od strane pravosudnog tijela. Zajednica ponuditelja bit će uvedena u posao u nadolazećem razdoblju uz prethodno pokretanje postupka upisa zabilježbe u zemljišnoj knjizi”. Inače,vršitelj dužnosti glavnog državnog inspektora trenutno je Ivan Samac koji je na funkciji zamjenika glavnog državnog inspektora. https://www.nacional.hr/novi-krak-afere-provode-se-dodatne-istrazne-radnje-oko-nelegalnog-odlagalista-u-varazdinu-za-ciju-je-sanaciju-mikulic-krojio-natjecaj/

🇭🇷 Hrvatska obrambena industrija dobiva šansu: tvrtka Orqa iz Osijeka značajno povećava kapacitete i usmjerava se na proizvodnju FPV/UAV dronova za civilne i vojne potrebe, među kojima je i model MRM2-10. Čini se da su narudžbe sa zapadnog tržišta — uključujući SAD — potaknule izmjenu dobavljačkog lanca i izlazak iz ovisnosti o kineskim komponentama. Ovo bi mogao biti važan korak za regionalnu autonomiju u području bespilotnih sustava. 📎 Izvor: Defence Blog 👉 Prati @croarmfor za više analiza. Može li Orqa postati vodeći EU dobavljač FPV/UAV dronova? Hoće li globalna potražnja otvoriti put još većim investicijama u Osijek i Hrvatsku općenito? #CROARMFOR #Orqa #MRM210

IVAN ANUŠIĆ: Danas sam u Laslovu posjetio tvrtku 🇭🇷 tekstilne industrije “Laslovo Konfekcija” koja šije i kroji zaštitnu i taktičku opremu tvrtke Kroko za #OSRH. Hrvatski vojnik je danas u potpunosti opremljen proizvodima domaće obrambene industrije, što potvrđuje stručnost i kvalitetu naših proizvođača, a suradnja s hrvatskim tvrtkama ostaje jedan od prioriteta Ministarstvo obrane RH.

Šveđani masovno ugrađuju mikročipove u ruke Većina tih čipova funkcionira kao pasivni RFID ili NFC oznake – nemaju bateriju ni GPS, već reagiraju samo kada ih čitač „probudi“ na nekoliko centimetara udaljenosti. U praksi se ponašaju poput beskontaktnih kartica, a postupak ugradnje traje svega nekoliko minuta i košta oko 180 dolara. Podaci pohranjeni na čipu mogu biti jednostavni identifikacijski brojevi, ali i složenije digitalne reference povezane s korisničkim računima, piše Nova.rs. U Stockholmu je taj trend posebno popularan među tehnološkim radnicima. Epicenter, poznati inovacijski centar, organizirao je čak i zabave na kojima su zaposlenici i članovi zajednice mogli ugraditi čipove, dok je tvrtka Biohax International prijavila nekoliko tisuća uspješnih ugradnji. U tom digitalnom ekosustavu čip omogućava sve – od ulaska u zgradu i pristupa pisačima do plaćanja kave u kafiću. Švedska je posebno pogodna za takav eksperiment jer ima veliko povjerenje u tehnologiju, iznimno nizak udio gotovine u svakodnevnim plaćanjima i dugogodišnju tradiciju digitalnih javnih servisa. Ljudi su navikli dijeliti osobne podatke kroz transparentne sustave, a središnja banka paralelno testira digitalnu valutu, e-kronu, kako bi zadržala monetarnu stabilnost u eri bezgotovinskog društva. https://n1info.hr/magazin/tehnologija/svedjani-masovno-ugradjuju-mikrocipove-u-ruke-kako-rade-zasto-su-popularni-i-koje-su-posljedice/