#tehnicki #sisak

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Kad ograda dobije napon: od improvizirane prepreke do pametne perimetarske zaštite ⚡⚡ Nedavni slučaj s otoka Visa, gdje je u gustoj šumi prema moru postavljena improvizirana ograda s električnom žicom, na prvi pogled djeluje kao još jedan primjer privatizacije javnog prostora. No, taj incident otvara znatno šire i ozbiljnije sigurnosno te zakonsko pitanje o tome što se zapravo događa kada se obična prepreka podigne na višu razinu primjenom električnog napona. Razlika između nelegalnih, opasnih improvizacija i certificiranih, zakonski usklađenih sustava pametne perimetarske zaštite leži u strogo definiranim tehničkim standardima, detekciji neovlaštenog ulaska i primjeni sigurnosnih protokola koji sprječavaju opasnost po život građana i prolaznika. ⚡🛡️ 👉 Cijeli članak i stručnu analizu perimetarske zaštite te zakonskih regulativa pročitajte na linku: https://www.zastita.info/hr/novosti/kad-ograda-dobije-napon-od-improvizirane-prepreke-do-pametne-perimetarske,40331.html @pratitelji

MUP nabavlja nove kamere Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za nabavu 40 fiksnih radara i 120 kućišta kojima proširuje sustav nadzora brzine, a novi uređaji bilježit će i vožnju u nepropisnom smjeru te pretjecanje preko pune crte. Kućišta će biti postavljena na više lokacija nego što ima uređaja, a tehničari će radare povremeno premještati među njima, pa će dio kućišta u svakom trenutku biti prazan. Svaki radar istodobno će mjeriti brzinu na najmanje tri prometne trake i "hvatati“ vozila u oba smjera, i ona koja mu prilaze i ona koja se udaljavaju. Prema tehničkim specifikacijama, mora raditi i danju i noću te u uvjetima smanjene vidljivosti, uz infracrveno osvjetljenje koje ne zasljepljuje vozače. Također mora moći očitavati registarske oznake za sve članice Europske unije te za niz drugih zemalja, među kojima su Švicarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Ukrajina i Rusija. Prikupljeni podaci s fotografijom prekršaja, lokacijom, prometnom trakom, smjerom kretanja i izmjerenom brzinom prenosit će se u informacijski sustav MUP-a, a sama nabava provodi se u sklopu projekta Unapređenja i modernizacije rada prometne policije. 🔗danas.hr

Natječaj za sustav bez rampi na autocestama srušen jer stručnjaci s FOI-ja nisu “tehnički znanstvenici” Provedba novog sustava elektroničke naplate cestarine Crolibertas, vrijednog 160,5 milijuna eura, suočava se s ozbiljnim kašnjenjima zbog kojih je upitan zakonski rok ukidanja rampi planiran za 1. ožujka 2027. godine. Ključni razlog zastoja je odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), koja je krajem srpnja poništila HAC-ov odabir izvođača za izradu prodajnog web-portala i mobilne aplikacije, piše Jutarnji list. Poništenje natječaja uslijedilo je nakon žalbe tvrtke Abysalto jer odabrani stručnjaci nisu formalno zadovoljavali traženi uvjet iz dokumentacije. Naime, iako se radi o stručnjacima s višegodišnjim iskustvom u programiranju, njihove diplome potječu s Fakulteta organizacije i informatike te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, koji su akreditirani u području društvenih i prirodnih znanosti, dok je natječajem izričito traženo usmjerenje u tehničkim znanostima. Budući da je rok za izradu aplikacije šest mjeseci, a slovački izvođač SkyToll zahtijeva spremnost cjelokupnog sustava već u siječnju radi testiranja, raspored je izuzetno gust. HAC sada mora odlučiti hoće li poništiti natječaj i ići na izravnu pogodbu ili odabrati neku od preostalih, skupljih ponuda. Iako je od planiranih 213 portala na autocestama dosad postavljeno njih 99, a 74 vozila za mobilni nadzor su već opremljena i isporučena, iz HAC-a neslužbeno priznaju da rok od 1. ožujka nije fiksan. Izostanak gotove aplikacije koči i pokretanje edukativne kampanje za vozače, no u HAC-u naglašavaju kako je najvažnije da novi sustav bude u punoj funkciji prije početka sljedeće turističke sezone. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dkom-srusio-izbor-za-aplikaciju-odgoda-e-naplate-cestarine-crolibertas-15743989

Taktičko-tehnički zbor MORH-a u Sisku! Razgledajte vojna vozila, opremu i tehniku Hrvatske vojske! 🇭🇷 Pridružite nam se na središnjem obilježavanju Dana hrvatskih branitelja grada Siska!

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

Hrvatska je među državama koje su Entry/Exit sustav uvele pravodobno i u potpunosti. Od 1. ožujka kreirali smo gotovo 2 milijuna biometrijskih dosjea za državljane trećih zemalja i provjerili gotovo 7 milijuna putnika kroz EES. Na našim granicama ne bilježimo veće poteškoće u primjeni sustava zahvaljujući dobroj pripremi i angažmanu policijskih službenika. Istodobno smo spremni i za ETIAS te očekujemo da se na razini Europske unije uskoro otklone preostali tehnički izazovi kako bi novi sustavi dodatno ojačali sigurnost vanjskih granica Schengena.

🇭🇷 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐚 𝐦𝐞đ𝐮 𝐩𝐞𝐭 𝐝𝐫ž𝐚𝐯𝐚 𝐄𝐔 𝐧𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐯𝐢š𝐨𝐣 𝐫𝐚𝐳𝐢𝐧𝐢 𝐎𝐎𝐓𝐒 𝐀𝐜𝐜𝐞𝐥𝐞𝐫𝐚𝐭𝐨𝐫𝐦𝐞𝐭𝐞𝐫𝐚! 🎉 📢 Europska komisija ažurirala je OOTS Acceleratormeter novom, sedmom razinom "Going Live", koja označava potpuno operativno korištenje OOTS sustava od strane građana i poslovnih subjekata. ✅ Hrvatska je, uz 🇦🇹 Austriju, 🇧🇪 Belgiju, 🇫🇮 Finsku i 🇱🇹 Litvu, među prvim državama članicama na toj razini, s aktivnim statusima Evidence Requester i Evidence Provider. 📊 OOTS Acceleratormeter prati napredak država članica u provedbi Tehničkog sustava "Samo jednom" (OOTS). 🚀 𝐒̌𝐭𝐨 𝐳𝐧𝐚𝐜̌𝐢 𝐫𝐚𝐳𝐢𝐧𝐚 "𝐆𝐨𝐢𝐧𝐠 𝐋𝐢𝐯𝐞"? ✅ Prema kriterijima Europske komisije, država članica doseže ovu, najvišu razinu kada je OOTS sustav: • operativan • povezan s barem jednom stvarnom procedurom i/ili jednom vrstom dokaza • sustav tehnički spreman i javno dostupan za stvarne korisničke transakcije 🔄 aktivni statusi Evidence Requester (ER) i Evidence Provider (EP) hrvatskim tijelima omogućuju da u prekograničnim postupcima i zatraže i razmjenjuju službene dokaze, poput potvrda, izvoda iz registara i diploma. 🚀 𝐎𝐝 𝐭𝐞𝐡𝐧𝐢𝐜̌𝐤𝐞 𝐬𝐩𝐫𝐞𝐦𝐧𝐨𝐬𝐭𝐢 𝐝𝐨 𝐬𝐭𝐯𝐚𝐫𝐧𝐞 𝐩𝐫𝐢𝐦𝐣𝐞𝐧𝐞 🇭🇷 Hrvatska je među rijetkim državama članicama EU koje OOTS sustav ne samo da imaju tehnički spreman, već ga i aktivno koriste u stvarnim prekograničnim administrativnim postupcima. 🤝 To je rezultat kontinuiranog rada Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na povezivanju nadležnih tijela (davatelja i primatelja dokaza) na nacionalnu infrastrukturu, kao i na uspostavu Središnjeg sustava interoperabilnosti. 🌍 Za građane i poslovne subjekte to znači jednostavnije ostvarivanje načela "Samo jednom" – bez potrebe za pribavljanjem i dostavljanjem dokumenata drugim državama članicama pri studiranju, radu, poslovanju ili preseljenju unutar EU. #OnceOnly #DigitalEU #DigitalnaTransformacija

[GRAD SISAK PONOVO POVUKAO BESPOVRATNA SREDSTVA, GOTOVO ŠEST MILIJUNA EURA ZA OSNOVNU ŠKOLU VIKTOROVAC] Za projekt rekonstrukcije i opremanja Osnovne škole Viktorovac osigurano je gotovo šest milijuna eura bespovratnih sredstava kroz Poziv „Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Svečanoj dodjeli ugovora nazočila je zamjenica gradonačelnika Grada Siska Sanja Mioković, a ugovore je korisnicima uručio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković uz nazočnost ministra Radovana Fuchsa i ravnatelja SAFU-a Dragana Jelića. NASTAVA U JEDNOJ SMJENI, VEĆA SPORTSKA DVORANA, NOVA OPREMA U UČIONICAMA Veliko ulaganje u objekt Osnovne škole Viktorovac donijet će jednosmjensku nastavu, novu sportsku dvoranu, suvremene učionice i bolje uvjete za učenike i učitelje. Grad Sisak nastavlja snažno ulagati u obrazovanje i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za djecu. Riječ je o jednom od važnijih projekata za budućnost sisačkog obrazovanja ukupne vrijednosti 7.446.722,65 eura, kojim će se Osnovnoj školi Viktorovac omogućiti prijelaz na jednosmjensku nastavu, čime će učenici dobiti kvalitetnije uvjete za učenje, više vremena za izvannastavne aktivnosti, sport i razvoj svojih interesa. Projekt predviđa potpunu rekonstrukciju i dogradnju škole. Uklonit će se dio postojeće zgrade te izgraditi dva nova paviljona u kojima će se nalaziti moderne učionice, kabineti i sanitarni čvorovi. Dogradit će se mala školska sportska dvorana s pratećim prostorijama, proširiti postojeća blagovaonica te izgraditi evakuacijsko stubište koje će dodatno unaprijediti sigurnost učenika i zaposlenika. NOVA ČITAONICA, UREĐENJE KUHINJE, NOVI KABINETI Posebna vrijednost projekta je nova čitaonica koja će biti smještena uz blagovaonicu te će, osim unutarnjeg, imati i zaseban vanjski ulaz. Time će njezine sadržaje moći koristiti i učenici izvan redovnog radnog vremena škole, čime škola postaje još otvorenija zajednici. Projektom je predviđena i prenamjena postojećih prostora radi proširenja školske kuhinje te uređenja novih gospodarskih i tehničkih prostora, radionice kućnog majstora, spremišta, garderoba i sanitarija za zaposlenike. Dosadašnja čitaonica prenamijenit će se u kabinete, uredit će se vanjski okoliš i otvoreni sportski teren, novo parkiralište i gospodarski prilaz kuhinji, a škola će dobiti novu opremu, namještaj te cjeloviti sustav protupožarne zaštite. Po završetku projekta Osnovna škola Viktorovac ispunit će sve infrastrukturne i materijalne uvjete za prelazak s dosadašnjeg rada u dvije smjene na jednosmjenski rad. Jednosmjenska nastava učenicima donosi više od promjene rasporeda. Ona omogućuje kvalitetniju organizaciju nastave, više vremena za individualni rad s učenicima, izvannastavne aktivnosti, sport, produženi boravak i razvoj talenata. Roditeljima donosi lakšu organizaciju obiteljskog života, a djeci sigurnije, kvalitetnije i poticajnije okruženje za odrastanje. Tom je prilikom zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković istaknula kako je riječ o projektu koji će obilježiti budućnost obrazovanja u Sisku. „Ovo nije samo ulaganje u jednu školsku zgradu. Ovo je ulaganje u našu djecu, njihove prilike i njihovu budućnost. Svako dijete zaslužuje učiti u sigurnom, modernom i kvalitetno opremljenom prostoru, a svaki roditelj zaslužuje znati da njegovo dijete ima najbolje moguće uvjete za obrazovanje. Gotovo šest milijuna eura bespovratnih sredstava koje smo osigurali za Osnovnu školu Viktorovac potvrda su da Grad Sisak sustavno i odgovorno ulaže u obrazovanje. Naš cilj nije samo obnoviti škole koje su godinama vapile za obnovom i uređenjem, već stvoriti uvjete u kojima će škole moći raditi u jednoj smjeni, uz više sadržaja, više sporta, više znanja i jednake prilike za svu djecu. To je ulaganje koje će se našem gradu vraćati desetljećima.“ VELIKI INVESTICIJSKI CIKLUS U PODRUČJU OBRAZOVANJA Projekt Osnovne škole Viktorovac dio je šireg investicijskog ciklusa kojim Grad Sisak sustavno ulaže u obnovu i modernizaciju školskih objekata na području grada. Za Osnovnu školu Sela izrađena je projektna dokumentacija te je potpisan ugovor o sufinanciranju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih za projekt rekonstrukcije i opremanja škole. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.115.819,49 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 1.879.695,77 eura. Za Osnovnu školu Ivana Kukuljevića također je izrađena projektna dokumentacija i potpisan ugovor o sufinanciranju projekta dogradnje i opremanja školske sportske dvorane. Vrijednost projekta iznosi 3.458.561,25 eura, dok bespovratna sredstva iznose 2.763.799,10 eura. Istodobno je za Osnovnu školu Braća Bobetko izrađena projektna dokumentacija za energetsku obnovu škole, dok je za Osnovnu školu 22. lipnja u tijeku postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za cjelovitu i energetsku obnovu, kako bi se škola mogla prijaviti na budući poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Kontinuiranim ulaganjima u školske objekte, njihovu energetsku obnovu, dogradnju i opremanje, Grad Sisak gradi obrazovni sustav prilagođen potrebama današnjih učenika i budućih generacija, nešto što je bilo zapostavljeno godinama, a trebalo je biti prioritet. Cilj je jasan, svako dijete u Sisku treba imati jednake mogućnosti za kvalitetno obrazovanje, suvremene uvjete rada i školu koja će biti mjesto znanja, razvoja, sigurnosti i zajedništva.

Ratni zapovjednik odlučio prekinuti šutnju: ‘Ovo je prava istina o Škabrnji’ Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) uputila je oštar javni zahtjev i službeni apel Ministarstvu hrvatskih branitelja, tražeći hitan prekid prakse selektivnog pamćenja povijesti i uvrštavanje 5. rujna – Dana utemeljenja Samostalnog bataljuna Škabrnja – u službeni Kalendar obljetnica od nacionalnog značaja. Iz udruge upozoravaju kako se državni vrh i estradne domoljubne elite, Škabrnje i njezinih heroja sjete isključivo 18. studenoga, kada pred upaljenim kamerama odrađuju protokolarni performans nad grobovima žrtava, čime se u javnosti stvara lažna slika o Škabrnji kao pasivnoj i bespomoćnoj žrtvi koja je pala u jednom danu. “To je gruba povijesna neistina i uvreda za svakog hrvatskog ratnika koji je krvario u Ravnim kotarima jer rat tamo nije počeo onog dana kada je završio nezapamćenim masakrom, nego upravo 5. rujna 1991. godine, kada je pod vodstvom pukovnika Marka Miljanića osnovan Samostalni bataljun Škabrnja”, kažu iz udruge. Žilavo su se branili od napada Ratka Mladića Tada je, podsjećaju, šačica loše naoružanih domaćih sinova, opremljena uglavnom vlastitim lovačkim sačmaricama, karabinima i trofejnim puškama M-48 iz Drugog svjetskog rata, dok se automatska puška smatrala luksuzom koji je imao tek svaki peti ili šesti branitelj u rovu, odlučila reći “ne” trećoj vojnoj sili Europe i njezinim lokalnim krvnicima: “Bez ijednog tenka, oklopnog vozila ili ozbiljnog minobacačkog uporišta, kupujući oružje vlastitim novcem na crnom tržištu i izrađujući improvizirane ručne bombe od vodovodnih cijevi i eksploziva iz starih mina, ovi su ljudi puna tri mjeseca na svojim leđima držali nevjerojatna 32 kilometra dugu liniju fronte. Upornim i žilavim otporom, koji se oslanjao na stratešku uzvisinu Ražovljeve glavice, branitelji Škabrnje nanosili su gubitke i tjerali u očaj tehnički višestruko nadmoćniji 9. kninski korpus, najveću i najjaču vojnu formaciju u bivšoj zločinačkoj JNA 9., pod zapovjedništvom ratnog zločinca pukovnika Ratka Mladića.” U naoružanju branitelja Škabrnje osobitu je ulogu, po riječima Marka Miljanića, odigrao general Mirko Norac, jer bez pomoći koju je, u naoružanju, slao u Škabrnji branitelji ovog mjesta teško bi izdržali do 18. studenoga, već bi pali mnogo prije. A i o tome se danas šuti: “Izdržali su bjesomučne tenkovsko-topničke napade koji su započeli već 17. rujna, preživjeli preko dvije tisuće projektila i razorne aviobombe u samo tjedan dana listopada te pokopali svog prvog heroja, zapovjednika Stanka Bilavera, još 5. listopada 1991. godine, kupujući time dragocjeno vrijeme za organizaciju obrane Zadra i cijele Hrvatske.” https://www.dnevno.hr/domovina/ratni-zapovjednik-odlucio-prekinuti-sutnju-ovo-je-prava-istina-o-skabrnji-3332093/

Što smijete prenijeti iz BiH i Srbije u Hrvatsku i EU bez drakonskih kazni? Sezona putovanja u 2026. godini donijela je još strože kontrole na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine, Srbije i Republike Hrvatske. Kao vanjska granica Schengena, Hrvatska provodi rigorozne provjere – usmjerene i na najsitnije detalje u vašim putnim torbama. Ako ste mislili da će "domaći sir u gepeku" proći nezapaženo – razmislite još jednom. Kazne su ove godine dosegnule rekordne iznose. Meso i mliječni proizvodi – najbrži put do kazne Unos mesa i mlijeka iz trećih zemalja (uključujući BiH i Srbiju) u EU strogo je zabranjen. · Zabranjeno: svježe meso, suhomesnati proizvodi (pršut, kulen, slanina, kobasice), paštete, masti, mlijeko, sir, jogurt, pa čak i gotova jela koja sadrže meso. · Carinu ne zanima je li riječ o 10 deka ili 10 kilograma – sve će biti oduzeto i uništeno, a vi ćete platiti kaznu. · Sendviči: tehnički, sendvič sa salamom ili sirom je prekršaj. Iako carinici ponekad "progledaju kroz prste" za jedan sendvič – vrećica puna sendviča za cijelu obitelj gotovo sigurno znači problem. Duhan i cigarete – dvije kutije, ne dva šteka! Za cestovni promet (automobilom) ograničenja su izuzetno niska: · Cigarete: samo 40 cigareta po osobi (točno 2 kutije) · Duhan za pušenje: do 50 grama · Cigare i cigarilosi: 10 cigara ili 20 cigarilosa Ova pravila vrijede samo za putnike starije od 17 godina. Ako vas je četvero u autu – smijete imati ukupno 8 kutija cigareta. Sve preko toga smatra se švercom i kažnjava se drakonski. Alkoholna pića – koliko "žestice" smije proći? Limit po osobi (17+ godina): · Žestoka pića (iznad 22% alkohola): maksimalno 1 litra · Međuproizvodi (likeri, pjenušci do 22%): maksimalno 2 litre · Mirno vino: do 4 litre · Pivo: do 16 litara Voće, povrće i fitosanitarna pravila Većina svježeg voća i povrća zahtijeva fitosanitarni certifikat (kojeg kao privatna osoba ne možete dobiti). · Zabranjeno: jabuke, kruške, šljive, jagode, rajčice, paprike, te obavezno krumpir (unos čak jednog kilograma krumpira strogo je zabranjen). · Dozvoljeno (tropsko voće): ananas, kokos, durian, banane, datulje. · Orašasti plodovi i suho voće: u razumnim količinama za osobnu upotrebu obično prolaze (ako su čisti i bez štetnika). Med, jaja i proizvodi ribarstva · Med i jaja: do 2 kg po osobi. · Riba: do 20 kg po osobi (svježa, očišćena, sušena ili kuhana). · Dječja hrana i hrana za kućne ljubimce: do 2 kg (originalno, neotvoreno pakiranje, ne zahtijeva hladnjak prije otvaranja). Gotovina i lijekovi – ne zaboravite prijaviti! · Gotovina: ako kod sebe imate 10.000 eura ili više – obavezno prijaviti cariniku (besplatno). Neprijavljivanje može dovesti do privremenog oduzimanja cijelog iznosa. · Lijekovi: količina za najviše mjesec dana (uz nalaz liječnika). Lijekovi koji sadrže narkotike – samo doza za 5 dana uz strogu medicinsku dokumentaciju. Vrijednost ostale robe – limit od 300 eura · Cestovni promet: do 300 eura po putniku. · Zračni i pomorski promet: do 430 eura. · Djeca do 15 godina: do 150 eura. Trik s dijeljenjem računa ne funkcionira – ako vas je dvoje u autu i kupili ste predmet od 500 eura, ne možete reći "to je 250 po osobi". Predmet je nedjeljiv – platit ćete carinu i porez na puni iznos. Tehnologija na granici u 2026. godini Carinske uprave koriste naprednije mobilne skenere i pse obučene za detekciju hrane životinjskog podrijetla. Pitanje "Imate li što za prijaviti?" vaša je posljednja prilika. Ako tada priznate – oduzet će vam hranu i vjerojatno vas pustiti bez kazne. Ako kažete da nemate ništa, a carinik pronađe – kreće prekršajni postupak. Kazne za manje količine hrane kreću se od 600 do 1.500 eura. Za veće količine ili pokušaj skrivenog unosa (npr. u rezervnom kotaču) – iznosi premašuju 5.000 eura, uz mogućnost oduzimanja vozila. Najbolji savjet – ne nosite hranu. Sve što vam treba možete kupiti u Hrvatskoj, a uštedjet ćete si sate čekanja i potencijalne tisuće eura kazne. Budite ljubazni prema carinicima, imajte dokumente spremne i poštujte ograničenja za duhan i alkohol. #Granica #Carina #BiH #Srbija