Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Kina poručuje da smrtna kazna za seksualno zlostavljanje djece šalje jasnu poruku. Trebaju li i druge zemlje slijediti taj primjer? Vrhovni narodni sud Kine ponovno je potvrdio stav nulte tolerancije prema seksualnim zločinima nad djecom. U slučajevima koji se smatraju „iznimno gnusnima“ i s „iznimno teškim posljedicama“, sudovi su ovlašteni izreći smrtnu kaznu — što su i učinili. U svibnju 2025. godine pogubljena su trojica muškaraca nakon što je najviši sud potvrdio njihove presude. Jedan je vodio ilegalni obrazovni centar u kojem je silovao osam maloljetnih učenica. Drugi se koristio društvenim mrežama kako bi mamio djecu, snimao napade te koristio snimke za ucjenu. Treći je bio povratnik koji je organizirao grupna silovanja djevojčice mlađe od 14 godina. Smrtna kazna se ne primjenjuje automatski u svakom slučaju. Ipak, poruka Vrhovnog suda bila je izravna: nema popuštanja za najgore prijestupnike. Kina je također uspostavila nacionalnu bazu podataka seksualnih prijestupnika te zabranila osuđenim zlostavljačima rad s djecom. IZVOR: Supreme People's Court of the People's Republic of China, Xinhua, China Daily, Associated Press, Reuters, BBC News. #cinjenice #china #justice #childprotection #law #breakingnews #worldnews #debate #trending

Zastupnica Nancy Mace predstavila je novi savezni zakon koji bi omogućio uvođenje smrtne kazne za osobe osuđene za silovanje djece i određene teške oblike seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema američkom zakonu. Predloženi nacrt zakona, pod nazivom „Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece” (Death Penalty for Child Rapists Act), teži proširenju saveznih propisa o najstrožoj kazni kako bi obuhvatili teški seksualni napad na dijete, seksualno zlostavljanje maloljetnika i zlostavljački seksualni kontakt s djecom. Zakon bi se primjenjivao i unutar vojnog pravosuđa, što znači da bi se i pripadnici oružanih snaga osuđeni za ova djela mogli suočiti sa smrtnom kaznom. U javnoj izjavi, Mace je istaknula kako je cilj zakona poslati jasnu poruku: oni koji vrebaju djecu moraju snositi najteže moguće zakonske posljedice. Ako bude usvojen, ovaj bi akt značajno proširio krug djela za koja se može izreći smrtna kazna na saveznoj razini, što će vjerojatno izazvati oštre ustavne rasprave, posebno s obzirom na dosadašnju praksu Vrhovnog suda koja je ograničavala smrtnu kaznu u slučajevima u kojima nije počinjeno ubojstvo. Prijedlog sada ulazi u zakonodavnu proceduru, gdje ga očekuje strogi politički i pravni nadzor. Kongresmenka Nancy Mace (R-SC) zvanično je predstavila "Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece" (Death Penalty for Child Rapists Act) 26. februara 2026. godine. Predloženi zakon predviđa uvođenje smrtne kazne za teška krivična djela seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema saveznom zakonu SAD-a, uključujući izmjene Vojnog krivičnog zakona (UCMJ). Mace je u zvaničnom saopštenju istakla da za ovakve predatore ne treba biti milosti i da oni zaslužuju najstrožu moguću kaznu koju država može izreći. Ova zakonodavna inicijativa dio je njenog kontinuiranog rada na pooštravanju kazni za seksualne prijestupnike i zaštiti najranjivijih kategorija društva. Fotografija koja prati vijest je autentičan portret kongresmenke koji se koristi u zvaničnim komunikacijama njenog kabineta. IZVOR: Mace.house.gov (Official Website of Representative Nancy Mace), Fox News, Associated Press, Reuters. #cinjenice #politics #law #BreakingNews #justice #protection #WorldNews

Europska unija mogla bi Srbiji uskratiti sredstva 1,6 milijardi eura vrijednog paketa zajmova i bespovratnih sredstava, nakon što je Beograd donio zakone koji 'nagrizaju povjerenje' u predanost vladavini prava, izjavila je povjerenica EU-a za proširenje Reforme usmjerene na centralizaciju pravosuđa, koje su stupile na snagu ovoga tjedna, izazvale su kritike sudaca i tužitelja koji smatraju da jačaju kontrolu predsjednika Aleksandra Vučića nad vlašću, slabe borbu protiv organiziranog kriminala i potkopavaju nastojanja Srbije da se pridruži EU-u. 'U pitanju su izmjene koje nagrizaju povjerenje. Postaje sve teže onima u Bruxellesu koji su spremni ići naprijed sa Srbijom iznijeti argumente u prilog tome', rekla je povjerenica za proširenje EU-a Marta Kos za Reuters. Kos je rekla da Komisija preispituje financiranje Srbije u okviru EU-ova Plana rasta za zapadni Balkan, kojim se regiju nastoji uskladiti s pravilima EU-a i u konačnici dovesti zemlje poput Srbije u Uniju. Srbiji je u okviru programa dodijeljeno 1,6 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava. Srbija je službene pristupne pregovore s EU-om započela 2014., no raširena korupcija i slabe institucije usporile su napredak. Pravosudne reforme uključuju ograničavanje mandata glavnih javnih tužitelja te davanje većih ovlasti predsjednicima sudova, koji su zaduženi za upravljanje sudovima, nad sucima. Kritičari strahuju da će reforme narušiti neovisnost sudaca i ugroziti postupke u slučajevima korupcije na visokoj razini koje vodi Posebno tužiteljstvo za organizirani kriminal. Ministarstvo pravosuđa poručilo je da će novi zakoni povećati učinkovitost pravosuđa pojednostavnjenjem procesa odlučivanja. Nakon kritika, Srbija je zatražila mišljenje Venecijanske komisije, panela stručnjaka za ustavno pravo pri Vijeću Europe, tijelu za ljudska prava. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/srbija-ostaje-bez-europskog-novca-bruxelles-bijesan-zbog-pravosudnih-zakona-20260213

🔗 Mini vodič kroz preventivne preglede: Što i kada obaviti? 4. veljače je Svjetski dan borbe protiv raka. 👉 Zato vas podsjećamo- ovisno o vašoj dobi i obiteljskoj anamnezi, ovo su ključni pregledi koje ne biste trebali odgađati. (Napomena: Ako u obitelji imate povijest malignih oboljenja, o terminima pregleda posavjetujte se sa svojim liječnikom – u tim slučajevima s probirom je često potrebno krenuti ranije). Za sve što vas zanima o karcinomima, prevenciji i preventivnim pregledima, možete nazvati besplatni info telefon Zavoda za javno zdravstvo 0800 200 159.

Državljanima BiH, koji će u Hrvatskoj služiti vojni rok, prijeti oduzimanje državljanstva? Oni koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu. 'Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obavezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obavezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu. Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obavezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obavezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu', naveli su iz MORH-a. Problem nastaje za one državljane Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo BiH i Hrvatske, a takvih je prema procjenama nekoliko stotina tisuća, navodi Klix.ba. Naime, prema zakonskim regulativama Bosne i Hercegovine, tamošnjim državljanima je zabranjeno služenje vojnog roka u drugim državama i ako posjeduju dvojno državljanstvo. U Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine u članku 23. kojim se definira oduzimanje državljanstva, točka b navodi: 'Državljanstvo BiH može biti oduzeto u sljedećim slučajevima: kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama unatoč pravne zabrane takve službe'. Prema Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine, u članku 51. se navodi: 'Državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država'. Izvor:👇 www.tportal.hr

[Poštanska 25-Zloglasna adresa s koje mnogim Hrvatima stižu prevarantske pošiljke] Molim vas da upozorite vaše čitatelje na prijevaru - opet mi je stigao paket u kojem nije bila roba koju sam naručio i opet, naravno, s iste prevarantske adrese, požalio se ovih dana jedan čitatelj Velikoj škrtici jutarnjeg.hr. I nije bio prvi. I prije su mu u poštanski sandučić pristizali slučajevi prevarenih potrošača koji bi, ne sumnjajući, od poštara preuzeli neki paket, a tek naknadno, kad bi ga otvorili, shvatili kako se unutra nalazi neka roba koju nitko od ukućana nije naručio te zaključili da su prevareni. Ono što je većini tih paketa bilo zajedničko jest adresa pošiljatelja - Poštanska ulica 25, adresa koja je u međuvremenu postala sinonim za prevarantsku poštu i koja je dobrom dijelu potrošača automatski znak da takve pošiljke - ne preuzimaju. Ukratko, adresa nije prevarantska, a mnogi će se iznenaditi kad shvate da je riječ o ulici i kućnom broju na kojem se nalazi objekt Hrvatske pošte, točnije prijamno mjesto za dio pošiljaka iz međunarodnog prometa koje stižu kao roba Europske unije. "Dakle, navedena lokacija je ulazna točka u Hrvatsku za pošiljke čiji je put počeo na području Europe", potvrdili su nam iz HP-a, a u to smo se uvjerili kad smo prije nekoliko dana stigli na adresu. Na tu adresu, rekli su, pristiže roba poznatih e-brendova koji su ugovorni korisnici Hrvatske pošte i roba putem konsolidatora ili logističkih tvrtki koje s njima surađuju.Nisu odgovorni za sadržaj Poštanska 25, dakle, bit će kao adresa pošiljatelja navedena i na mnogim posve legitimnim pošiljkama, pa činjenica da ih potrošači odbijaju može zapravo ići na njihovu štetu. "Napominjemo kako je poštanska pošiljka vlasništvo pošiljatelja sve dok nije uručena primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi, osim kada je zaplijenjena na temelju posebnog zakona. Hrvatska pošta nije odgovorna za sadržaj i pakiranje pošiljke, za što je odgovoran pošiljatelj koji je dužan pridržavati se zakona i propisa, a što je regulirano Zakonom o poštanskim uslugama", poručili su, prenosi jutarnji.hr.

NEVJEROJATNO: "SPAR" i "BONDUELLE" NAM "SERVIRAJU" KUKCE U AKCIJI !?! Svako malo imamo slučaj s proizvodima Bonduelle. Ili je u njemu "babin zub", odnosno kozoglav (u prvom komentaru imate link na tu objavu) ili imaju kamenčiće, ili konzerve graha koje nisu u cijelosti zatvorene pa se povlače diljem Europe. U Mađarskoj se povukla cikla zbog krhotina stakla u pakiranju. Baš kao i u Njemačkoj, godinu prije. Prije dva mjeseca Luksemburška uprava za veterinarstvo i hranu (ALVA) proglasila je narančasti stupanj uzbune zbog salate od kupusa marke Bonduelle zbog možebitne bakterije Listeria monocytogenes. Sada imamo novi slučaj, ovaj put iz splitskog Spara gdje pod akciju prodaju Bonduelle kukuruz šećerac s rokom trajanja do 31.8.2027. od 170 grama s hrpom - kukaca!?! "To je sigurno neki od razvojnih oblika kukaca...teško je ovako na prvi pogled reći ali sigurno da se radi o kukuruzu koji nije tijekom uzgoja zaštićen, možda čak i bio proizvodu. Rizici za veću manifestaciju nametnika kod bio proizvoda su veći. Jasno, tu je očito i nedostatak kontrole ulaznih sirovina, a tako i konačnog proizvoda. Također, vidi se nedostatak senzibiliteta proizvođača odnosno trgovca koji bi, kad već mijenja cijenu, skrenuo pogled na očiti problem s proizvodima. Kako bilo to je neispravan proizvod i nije smio biti u prodaji," komentirao je mr.sc. Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane. A potrošači s pravom pitaju: nije li ta "akcijska" prodaja upravo zbog toga i smišljena, zbog prodaje proizvoda koji ne bi smio biti na polici? Ako jeste, onda je to vrlo GNJUSNA podvala i proizvođača i trgovca. U takvim i sličnim slučajevima u svim civiliziranim zemljama gdje poštuju potrošače iste minute nakon ovakve objave bi se povukla cijela serija, ako ništa drugo iz preventivnih razloga. Ali ovo je Spar i ovo je Hrvatska. Zato će, očito, inspekcije imati što raditi... https://www.facebook.com/100066974921362/posts/1088488913393596/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v #Plodine #Split #Bonduelle #kukci

Procurili su novi podaci iz 12-dnevnog rata. I sad je jasno - američka vojska ima ogroman problem Tri su stvari koje sad ozbiljnu brinu ljude koji su zaduženi za dugoročno planiranje u Pentagonu! Prema podacima koje je prvi objavio The Wall Street Journal, američka vojska je tijekom 12-dnevnog rata Izraela i Irana ispalila čak 150 projektila-presretača iz sustava THAAD, namijenjenom zaštiti od balističkih projektila. Kao najveći saveznik Izraela, SAD je u tom kratkotrajnom ratu bio aktivno uključen u obranu teritorija Izraela od "kiše projektila" kojom ga je zasipao Teheran. Osim toga, Amerikanci su se aktivno uključili i u napad na sam Iran i to tako da su u operaciji ‘Ponoćni čekić‘ B-2 Spirit bombarderima i MOP bombama pogodili (i čini se znatno oštetili) iranska nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu (njih je projektila Tomahawk gađala nuklearna podmornica klase Ohio, u varijanti prilagođenoj za djelovanje krstarećim projektilima). Što se tiče obrane samog Izraela, SAD je u nju aktivno bio uključen i u dva prethodna napada Irana koji su se dogodili prošle godine (travanj i listopad) i to tako da je dronove i projektile koji su došli iz smjera Islamske Republike obarao svojim borbenim avionima i PZO sustavima na zemlji, kao i onima koji se nalaze na razaračima klase Arleigh Burke. I to sve uz ionako gusti i višeslojni sustav protuzračne obrane koji ima sam Izrael. S obzirom na navodno više od 550 balističkih projektila koje je Iran ispalio na Izrael tijekom sukoba u lipnju, tada je i potreba za protuzračnom obranom bila najveća. A budući da je balističke projektile, zbog njihove putanje i brzine kojom se obrušavaju na mete, najteže presresti, Izrael i SAD bili su prisiljeni koristi svoje najbolje i najskuplje sustave - prvenstveno Arrow 2 i Arrow 3, u nekim slučajevima i Davidovu praćku, Patriot te THAAD. Osim toga, američka mornarica je koristila i projektile SM-2, SM-3 i SM-6, lansiranih s razarača klase Arleigh Burke. Ono što dosad nije bilo poznato, jest broj tih projektila-presretača koji su upotrijebljeni u sukobu - 150 za THAAD, te najmanje 80 komada SM-3 (Standard Missile-3). Kao izvor za ove brojke WSJ naveo je anonimne američke dužnosnike. Zašto je ovo zapravo ozbiljan problem za američku vojsku? Tri su razloga. Prvo, ovih projektila-presretača (i za THAAD i SM-3) ima izrazito malo. Drugo, njihova proizvodnja vrlo je spora i komplicirana, a proizvodni kapaciteti su ozbiljno nedostatni za trenutačne potrebe. Treće, a to je zapravo i najmanji problem za golemi američki vojni budžet (849 milijardi dolara za 2025. godinu), vrlo su skupi. Link 🔗 👇 https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/kako-izrael-stiti-svoje-nebo-i-sto-je-tocno-iran-pogodio-u-zracnoj-bazi-nevatim-sjetite-se-rijeci-jednog-pukovnika-15515983

Samoozljeđivanje među adolescentima dosegnulo je alarmantno visoku razinu. Procjenjuje se da se svaka treća ili četvrta mlada osoba u Hrvatskoj barem jednom u životu namjerno samoozlijedila kako bi se lakše nosila s teškim životnim situacijama, osjećajima i iskustvima. "Samoozljeđivanje je najčešće poziv u pomoć, a ne izraz želje za suicidom", kaže autorica digitalne knjige "Samoozljeđivanje kod adolescenata" i nastavnica u Medicinskoj školi Pula Kristina Majer Čekada. Pojašnjava da namjerno samoozljeđivanje i nanošenje boli bez suicidalne nakane uključuje rezanje, grebanje i paljenje kože, grizenje, udaranje sebe ili udaranje o zid, sprečavanje rana da zarastu i uzimanje manjih, netoksičnih doza otrovnih supstanci. "Istraživanja pokazuju kako se između 10 i 40 posto mladih osoba barem jednom u životu samoozljeđivalo, a pretpostavlja se da je brojka veća jer mnogi to taje. Rezultati istraživanja iz 2023. među zagrebačkim srednjoškolcima ukazuju da se u samo pet godina samoozljeđivanje srednjoškolaca povećalo gotovo za 50 posto; 2021. godine bilo ih je 29 posto, u usporedbi s 2016., kada je taj postotak bio 17 posto", kazala je Čekada. Dodala je da je potpuno jasno da je na to povećanje utjecala pandemija covida. Samoozljeđivanje je najčešće tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, iako se može javiti bilo kada. Čekada kaže da je samoozljeđivanje češće kod adolescentica, a kada se adolescenti samoozljeđuju, skloniji su nasilnijim metodama poput udaranja predmeta šakom, udaranja glavom. Specijalist adolescentske psihijatrije u pulskoj bolnici Ivica Šain kaže da samoozljeđivanje nije specifična dijagnoza, nego uvijek dolazi u sklopu nekih drugih poremećaja. Objašnjava da je adolescencija osjetljivo razdoblje u kojem mladi često prolaze kroz krizu identiteta, spolnosti i pripadnosti, što može dovesti do povećane anksioznosti. "U pokušaju da se nose s tim osjećajima, neki adolescenti pribjegavaju samoozljeđivanju kao načinu privremenog olakšanja, iako je to nezdrav mehanizam suočavanja", kaže Šain. Dodaje da takvo ponašanje često ostaje neprimijećeno jer se ozljede najčešće nalaze na rukama i nogama pa, ako mladi nose odjeću dugih rukava i nogavica, ono lako može ostati skriveno. Šain poručuje da promjene u ponašanju, povlačenje, izbjegavanje škole ili fizičkih aktivnosti, nošenje dugih rukava na visokim temperaturama te druženje s novim osobama mogu biti znakovi za uzbunu i da je u tim slučajevima važno razgovarati s adolescentom i uključiti stručnjake za mentalno zdravlje. https://www.jutarnji.hr/life/zdravlje/vise-mladih-hrvatska-samoozljedivanje-sokantni-razmjeri-15607788

Snimili najotrovnije stvorenje u Jadranskom moru Video je snimljen u plitkoj priobalnoj zoni, tamo gdje se ova riba najčešće i krije zakopana u pijesak. Upravo ta neupadljivost čini je potencijalno opasnom za kupače, prenosi City Magazine. Uz snimku, koji je brzo postao viralan, stoji i upozorenje svim onima koji planiraju rashladiti se u moru: budite posebno oprezni na mjestima s pješčanim dnom. Stručnjaci potvrđuju da riba pauk nije agresivna i da ne napada ljude. Do uboda dolazi isključivo slučajno, najčešće kada neko nagazi na nju bosom nogom. Ugriz izaziva jaku bol, otečenje, a u nekim slučajevima i ozbiljnije posljedice, posebno ako se ne reagira na vrijeme. Tokom ljetnje sezone, kada tisuće turista svakodnevno ulaze u Jadran, ovakvi snimci služe kao važan podsjetnik da priroda, koliko god bila očaravajuća, može imati i svoju opasnu stranu. Zato – oprez, obuća za vodu i informiranost mogu biti najbolja zaštita od neprijatnog susreta sa ribom paukom. Video👇 https://n1info.hr/magazin/lifestyle/u-plitkoj-vodi-snimili-najotrovnije-stvorenje-u-jadranskom-moru-ubod-je-strasan-bol-je-neopisiva/