Ilon Mask: "Amerika će 1000% bankrotirati, mogu je spasiti samo AI i roboti" Direktor Tesle Ilon Mask upozorio je na, kako je naveo, eksplozivan rast američkog javnog duga, poručivši da je finansijski slom Sjedinjenih Američkih Država neizbježan ukoliko umjetna inteligencija i robotika ne transformiraju ekonomiju i ne ublaže teret zaduženosti, piše Forbes. U opširnom intervjuu s podcasterom Dvarkešom Patelom, u kojem je učestvovao i suosnivač te predsjednik kompanije Stripe, Džon Kolison, Mask je upitan zbog čega je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodio Odjel za efikasnost vlade (DOGE), ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaći rast bruto domaćeg proizvoda i olakšati otplatu duga. Bez umjetne inteligencije i robotike mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom - poručio je Mask. Dodao je da samo kamate na američki dug, koji iznosi oko 38,5 biliona dolara, dosežu približno jedan bilion dolara godišnje, čime već premašuju godišnji budžet američke vojske. Troškovi servisiranja duga veći su čak i od izdvajanja za socijalne programe poput Medicarea. Ipak, američki predsjednik Donald Tramp obećao je povećanje godišnje potrošnje na odbranu na 1,5 biliona dolara, zbog čega bi vojni budžet ponovo mogao premašiti iznos kamata, barem privremeno. "Bez toga Amerika ide u bankrot" Osvrćući se na svoj angažman u DOGE-u, Mask je rekao da mu je cilj bio usporiti, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju Sjedinjenih Američkih Država i kupiti vrijeme dok umjetna inteligencija i robotika ne podstaknu snažniji ekonomski rast. - To je jedino što može riješiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000 posto bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez umjetne inteligencije i robota - upozorio je Mask. Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo umjetnu inteligenciju i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga - dodao je. Slične stavove Mask je iznio i krajem novembra u podcastu Nihila Kamata, kada je rekao da je primjena umjetne inteligencije i robotike "u izuzetno velikim razmjerima" jedino realno rješenje za američku dužničku krizu. Istovremeno je upozorio da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, potaknut ovim tehnologijama, vjerovatno doveo do snažne deflacije. - To se čini vjerovatnim jer jednostavno nećete moći povećavati novčanu masu istom brzinom kojom raste količina proizvedene robe i usluga - rekao je Mask. Rizici deflacije i upozorenja stručnjaka Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku mogla olakšati situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovo doveo do naglog rasta troškova kamata. Sjedinjene Američke Države, ipak, imaju određene strukturne prednosti jer dolar i dalje služi kao globalna rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućava zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće. Mogućnost da SAD izdaje dug u vlastitoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke da otkupljuje državne obveznice, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota. Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet upozorio je prošlog mjeseca da se Sjedinjene Američke Države nalaze na fiskalnoj putanji koja bi mogla dovesti do čak šest različitih vrsta kriza javnih finansija. Iako je, kako su naveli, "nemoguće" precizno predvidjeti trenutak sloma, "neki oblik krize gotovo je neizbježan" ukoliko se pravac fiskalne politike ne promijeni, poručeno je u njihovom izvještaju. https://www.youtube.com/watch?v=BYXbuik3dgA

Razmišljao sam se kako povezati današnja čitanja i došao sam do jedne vertikale koja se proteže kroz sve njih: ustrajna molitva srca znajući tko si i kome se moliš. U evanđelju nam Isus donosi 2 primjera molitve. Jedan je primjer ustrajne molitve gdje kaže da će čak i tvoj prijatelj koji je u krevetu s djecom ustati usred noći i dati što ga moliš radi tvoje upornosti, a gdje ne bi Bog koji je daleko darežljiviji od bilo kojeg čovjeka! Tu nas Isus potiče na ustrajnu molitvu, makar i ne primili instantno uslišanje. U drugom primjeru govori kako i mi kao često zli nikad nećemo svom djetetu dati nešto podlo ako nas dijete zamoli za neku dobru stvar. Ako tako mi postupamo, pa gdje nas neće Bog obdariti dobrim darovima! Mi često imamo jako krivu sliku o njemu i molimo ne nadajući se ničemu ili očekujući da ćemo dobiti suprotno od onoga što molimo. No u tom primjeru Isus ukazuje na jednu bitnu stvar. Nije rekao da ćemo uvijek primiti sve za što molimo jer često kroz svoju požudu tijela molimo za stvari koje su na našu propast, a ne na naše posvećenje. No, obećaje nam da ćemo uvijek dobiti uslišanje za jednu molitvu - kad molimo za Duha Svetoga. Bog čezne za tim da nastani svog Duha u nama i da budemo korisni udovi Tijela Kristova, zato tu molitvu nikad nikome ne uskraćuje. Još jedan primjer ustrajne molitve imamo u 1. čitanju gdje Abraham ide poprilično daleko u "žicanju". Kad bi imao krivu sliku o Bogu, stao bi odma na 50, ali on ide dalje i dalje sve dok nije došao na 10. Bog želi da imamo takav odnos prema njemu. Ne kao prema strogom Bogu koji će se izvikati na nas kao što su to činili naši očevi kad bi bili dosadni, nego kao prema Bogu koji pozna naša srca i zna sve prije nego nam riječi dođu na jezik. Bog želi da se svi ljudi spase i draga mu je nesebična molitva za druge i njihovo spasenje. U molitvi očenaša nema mnogo riječi. To je molitva srca u kojoj je sadržano sve što nam je potrebno. Kako smo danas krstili naše 6. dijete, došao je pomoćni biskup Ivan Šaško, pa je lijepo primijetio kako u molitvi očenaša nema 1. lica jednine. Nikad ne molimo "oče moj" ili "kruh moj svagdanji daj mi danas". Uvijek je to molitva Crkve, molitva jedinstva mnogih u Kristu koja podrazumijeva da smo pomireni s drugima, jer Duh Sveti ne prebiva tamo gdje je razdor. Zato jedino možemo moliti da nam Bog oprosti kad mi opraštamo drugima i tu nema pogovora. Volio bih se osvrnuti na svaki zaziv te prekrasne molitve, no radije bih se usredotočio na 2. čitanje. Prekrasno se poklopilo da to čitanje bude baš danas kad smo krstili našu Jacintu Mariju. Sv. Pavao kaže da smo po krštenju suukopani s Kristom i suuskrsli zajedno s njime po vjeri u Boga koji nam je milostivo sve oprostio pribivši na križ zadužnicu za naše grijehe. Poprilično slikovit opis onoga što se događa u krštenju. Iako nam je to možda teško shvatiti, po krštenju naš stari čovjek umire! Kako god da je netko živio do tog trenutka, on umire zajedno s Kristom, a mrtvacu ne možeš suditi - sva krivica se briše smrću. Ne samo da je stari "ja" umro, nego postajemo novo stvorenje, oblačimo se u Krista i njegove zasluge i već sad po vjeri zajedno s njime postajemo učesnici u njegovom uskrsnuću kojem se nadamo u posljednji dan. I upravo svjesni tog sinovstva po krštenju, obučeni u Krista se Bogu obraćamo sa "Oče naš". Više nije dalek bog, nego *Abba - Tata*. Probaj ga tako zvati. Čudno je, ali prekrasno da Boga možeš zvati tata! To sve dugujemo Isusu i njegovoj smrti na križu gdje nam je grijeh oprošten. To ne primamo samo na krštenju, nego u svakoj sv. ispovijedi kad po njegovim zaslugama na križu dobivamo oproštenje grijeha i novu priliku da povratimo tu krsnu posvetnu milost, da se vratimo u zajedništvo s Bogom i da ponovo živimo kao djeca Božja. Možda sve to zvuči apstraktno, ali što prije povjerujemo u to, to će naša molitva biti drukčija. Ne moli sumnjajući, jer tako ništa nećeš izmoliti. Moli s pouzdanjem u dobrog Oca svjestan da si njegovo ljubljeno dijete nad kojim se raduje i kojemu želi sve dati. Nama su danas na svim prognozama najavljivali pljuskove i poplave cijeli dan. Molili smo s djecom za lijepo vrijeme i izmolili smo ga. Na kraju nam je bilo vruće kako je Sunce grijalo. Naš Bog je silan Bog, gospodar oluja, dobar Otac! On nam želi dati toliko toga, ali jedini način na koji išta možemo primiti je molitva. Zato - molite, molite, molite dok vam molitva ne postane radost! Bog te blagoslovio! https://hilp.hr/liturgija-dana/nedjelja-27-7-2025/

Znanstvenici tvrde: Izračunali smo datum propasti naše civilizacije U medijima se pojavila informacija kako je skupina znanstvenika moderne tehnologije odlučila iskoristiti kako bi pokušala utvrditi točan trenutak kada će društvo kakvo danas poznajemo propasti, a rezultati koje su prezentirali mnoge su poprilično zabrinuli, piše LADBible. Tim istraživača s Massachusetts Institute of Technology (MIT), te je prednosti iskoristio za pokušaj izračuna trenutka kada će s lica Zemlje biti izbrisano društvo kakvo danas poznajemo. Još 1972. godine MIT-ov tim koristio je računalne modele za analizu obrazaca povezanih s populacijom, prirodnim resursima i potrošnjom energije. Nakon istraživanja, objavljena je studija u kojoj su istaknuti nadolazeći 'limiti rasta' koji bi mogli uzrokovati konačni kolaps ljudskog društva. Prema istraživanju, kolaps civilizacije mogao bi nastupiti sredinom 21. stoljeća – stoljeća u kojem se trenutno nalazimo. Točnije, procijenjeno je da će do raspada doći oko 2040. godine, što znači da nam je ostalo manje od dva desetljeća, odnosno približno 15 godina. Postoje i druge studije koje podržavaju ovo predviđanje U vrijeme objave izvještaj nije bio shvaćen ozbiljno i izazvao je podsmijeh, piše The Guardian. No, 2009. godine druga skupina istraživača provela je sličnu studiju, koja je dala gotovo iste rezultate. Prema časopisu American Scientist, novija analiza pokazala je da su rezultati modela iz 1972. godine 'gotovo savršeno točni' čak i 35 godina kasnije, uz nekoliko prilagođenih pretpostavki. 'Važno je shvatiti da predviđanja nisu opovrgnuta i zapravo se čine vrlo preciznima. Ne znamo niti za jedan ekonomski model koji je bio toliko točan kroz tako dugo vremensko razdoblje', navodi se u studiji. Osim toga, 2021. godine nizozemska istraživačica održivosti Gaya Herrington također je potvrdila mračne prognoze. 'S istraživačke strane, činilo mi se zanimljivim provjeriti podatke desetljećima starog modela u usporedbi s današnjim empirijskim podacima', rekla je Herrington za The Guardian. Zaključila je da su podaci i dalje u skladu s prognozama iz 1972., prema kojima bi ekonomski rast mogao stati do kraja ovog desetljeća, a društveni kolaps uslijediti deset godina kasnije. Ipak, Herrington je ponudila i tračak optimizma. 'Ključni zaključak mog istraživanja je da još uvijek imamo priliku usmjeriti se prema scenariju koji ne završava kolapsom. S inovacijama u poslovanju, novim politikama vlada i angažmanom civilnog društva, moguće je ažurirati modele i pronaći rješenja za održiviju budućnost', poručila je. #SmakSvijeta #AI #propast #civilizacija #zemlja

Hrabri glumac kaže da ništa ne može poljuljati njegovu vjeru u Isusa <3 🙏 Nedavni intervju s poznatim glumcem i redateljem Melom Gibsonom otkrio je duboko osobnu priču o gubitku, vjeri i otpornosti. Nakon što mu je dom uništen u razarajućem požaru koji je pogodio Los Angeles i okolna područja, Gibson je podijelio svoja razmišljanja o tragediji i kako mu vjera pomaže u prevladavanju teških trenutaka. Gibson je opisao gubitak doma kao „mješavinu tuge i blagoslova“. Premda ga boli gubitak vrijednih i sentimentalnih stvari, vjeruje da ga Bog „priprema za nešto veće“. U njegovim riječima osjeća se poniznost i prihvaćanje prolaznosti materijalnih dobara: „Bog daje, Bog uzima. Dođemo bez ičega, isto tako odlazimo.“ Vjera kao izvor snage Gibsonova vjera u Boga i njegovo oslanjanje na Evanđelje pomogli su mu pronaći mir usred kaosa. Citirao je Matejevo Evanđelje o cvijeću na polju i pticama na nebu, naglašavajući kako je važno ne brinuti o prolaznim stvarima i pouzdati se u Božju providnost. Istaknuo je da ga je njegov otac od malih nogu učio o vrijednosti duhovne snage, što mu je ostalo duboko usađeno. Osim duhovnih razmišljanja, Gibson je otvoreno kritizirao vlasti zbog lošeg upravljanja resursima i pripreme za prirodne katastrofe. Posebno je ukazao na neuspjeh u održavanju rezervi vode i smanjenje financiranja vatrogasnih službi. Prema njegovim riječima, sustavne pogreške dodatno su pogoršale razmjere tragedije. Prilika za novi početak Unatoč teškoj situaciji, Gibson gubitak vidi kao „priliku za pročišćenje i novi početak“. Smatra da su ovakve situacije prilika za preispitivanje životnog puta i fokusiranje na ono što je zaista važno: vjeru, obitelj i međusobnu podršku. Glumac i redatelj je naglasio važnost zajednice, obitelji i prijatelja u vremenima krize. Pozvao je ljude da se oslanjaju jedni na druge i na Boga kada sustavi zakažu. Njegova poruka poziva na odgovornost lidera, ali i na osobnu odgovornost svakog pojedinca da doprinese obnovi zajednice. Gibson je spomenuo kako gubitak doživljava i kao duhovnu pripremu za svoj nadolazeći projekt, nastavak filma “Pasija”. Smatra da je pravo vrijeme za ovaj film jer suvremeno društvo prolazi kroz izazove koji podsjećaju na propast civilizacija iz povijesti. Mel Gibsonova priča o vjeri i otpornosti inspirira nas da i sami preispitamo svoje prioritete. Njegove riječi podsjećaju na snagu koja dolazi iz vjere i zajedništva te na potrebu da tragedije doživljavamo kao prilike za rast. U svijetu koji je često fokusiran na materijalno, Gibson nas poziva da se usredotočimo na ono što je zaista važno: vjeru, obitelj i međusobnu podršku. https://youtu.be/QhZCy8GrjMw?si=3wbjHwylIZymktZU