• PREOKRET: PUČKA PRAVOBRANITELJICA POKREĆE ISPITNI POSTUPAK PROTIV HRT-a ZBOG MASOVNIH DOPISA O ZASTARJELIM DUGOVANJIMA!
    Zbog navodnih dugovanja za HRT pristojbu s početka stoljeća i ponuda odvjetničkih ureda za nagodbom i ovrhama koja su ovih dana stizala na adrese tisuća građana, zatražili smo očitovanje neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. Odgovor smo dobili vrlo brzo. S obzirom da je tema vrlo ozbiljna, za mnoge korisnike i obitelji od životnog značaja, a nacionalni mediji o tome šute (iz poznatih razloga), pozivamo vas da odmah nakon čitanja podijelite ovu objavu kako bi ista došla do što većeg broja zainteresiranih osoba.


    Naime, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je potvrdila da, na vlastitu inicijativu, pokreće postupak protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT):


    „Nakon Vašeg upita, a temeljem i medijskih objava, sukladno članku 20. stavak 2. i stavak 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, otvorit ćemo postupak na vlastitu inicijativu i tražiti očitovanje Hrvatske radio televizije, odnosno prikupiti sve informacije potrebne za donošenje zaključaka o problemu zbog kojeg ste nam se obratili“.
    Pravobraniteljica u svom očitovanju precizno navodi i razloge zbog kojih je ova kampanja uzrokovala opravdanu zabrinutost i nemir među građanima, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, umirovljenike i obitelji preminulih obveznika.


    Ured iznosi četiri ključna zaključka:


    1. Prvo, kada dobijete dopis odvjetničkog ureda, a osobito kad pri tom nemate pravno obrazovanje, lako je zaključiti da je riječ o nečemu što ste obvezni učiniti inače ćete trpjeti pravne posljedice, posebno ako dopis ne sadrži sve važne informacije.


    2. Drugo, ako je točno da dopisi ne sadrže podatke o tome kada je nastao dug, u kojem iznosu i slično, onda zabrinutost i nemir mogu i rasti jer nemate najvažnije informacije o temi zbog koje vam se odvjetnički ured obraća, a ne možete niti provjeriti potrebne podatke, uključujući postoji li uopće taj dug. Pri tome, nije niti nemoguće da dođe do pogreške u tako velikom sustavu kao što je HRT i s obzirom na iznimno veliki broj građana koji su obvezni plaćati pristojbu.


    3. Treće, ako i znate o kojem dugu je riječ i ako je on otišao u zastaru, takav dopis može i dalje zabrinjavati jer, bez potrebnog pravnog znanja, ne znate možete li trpjeti neke veće posljedice i koje. Pritom, zastara ne znači da dug više ne postoji niti da ga dužnik ne bi trebao podmiriti, već u pravnom smislu to znači da se on više ne može prisilno naplatiti.


    4. Četvrto, ako je pri tome riječ o dugu osobe koja je preminula, a ne znate o čemu se točno radi, onda je neizvjesnost dodatno pojačana, jer je životno i realno da ne znate za sve dugove osobe koja je preminula, bez obzira koliko vam bliska bila.


    Ured pravobraniteljice povlači jasnu granicu između formalnog prava na pokušaj naplate i postupanja institucije s javnim ovlastima. Konkretne metode u ovom slučaju zahtijevaju službenu istragu.


    „Zbog svega navedenog, već sada možemo načelno ukazati da je riječ o praksi zbog koje ćemo otvoriti predmet radi detaljne analize svih aspekata i njenih učinaka. Pri tome u ovom trenutku načelno ukazujemo da pravno gledano pokušaji naplate dugova, iako je nastupila zastara, mogu biti zakonito postupanje, ali konkretna praksa otvara različita pitanja vezana uz postupanje jednog tijela s javnim ovlastima, zbog čega ćemo i provoditi ispitni postupak“, zaključuje pravobraniteljica.


    Ured isto tako podsjeća da su problemi vezani uz ovrhe i blokade redoviti dio njihovih izvješća Hrvatskom saboru. Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već ranije uputila preporuku za izradu sveobuhvatne analize ovršnog sustava i donošenje potpuno novog Ovršnog zakona. Budući da ta preporuka još uvijek nije provedena, Ured potvrđuje da će je nastaviti ustrajno zagovarati.


    I na kraju recimo još i ovo: o ovom slučaju zatražili smo očitovanje i Odbora za pravosuđe i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora.


    #HRT #pristojba #ovrhe #nagodbe #odvjetnici #zabrinutostinemir #pučkapravobraniteljica #ispitnipostupak #zastara #pravnoznanje #službenaistraga
    PREOKRET: PUČKA PRAVOBRANITELJICA POKREĆE ISPITNI POSTUPAK PROTIV HRT-a ZBOG MASOVNIH DOPISA O ZASTARJELIM DUGOVANJIMA! Zbog navodnih dugovanja za HRT pristojbu s početka stoljeća i ponuda odvjetničkih ureda za nagodbom i ovrhama koja su ovih dana stizala na adrese tisuća građana, zatražili smo očitovanje neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. Odgovor smo dobili vrlo brzo. S obzirom da je tema vrlo ozbiljna, za mnoge korisnike i obitelji od životnog značaja, a nacionalni mediji o tome šute (iz poznatih razloga), pozivamo vas da odmah nakon čitanja podijelite ovu objavu kako bi ista došla do što većeg broja zainteresiranih osoba. Naime, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter službeno je potvrdila da, na vlastitu inicijativu, pokreće postupak protiv Hrvatske radiotelevizije (HRT): „Nakon Vašeg upita, a temeljem i medijskih objava, sukladno članku 20. stavak 2. i stavak 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, otvorit ćemo postupak na vlastitu inicijativu i tražiti očitovanje Hrvatske radio televizije, odnosno prikupiti sve informacije potrebne za donošenje zaključaka o problemu zbog kojeg ste nam se obratili“. Pravobraniteljica u svom očitovanju precizno navodi i razloge zbog kojih je ova kampanja uzrokovala opravdanu zabrinutost i nemir među građanima, s posebnim naglaskom na ranjive skupine, umirovljenike i obitelji preminulih obveznika. Ured iznosi četiri ključna zaključka: 1. Prvo, kada dobijete dopis odvjetničkog ureda, a osobito kad pri tom nemate pravno obrazovanje, lako je zaključiti da je riječ o nečemu što ste obvezni učiniti inače ćete trpjeti pravne posljedice, posebno ako dopis ne sadrži sve važne informacije. 2. Drugo, ako je točno da dopisi ne sadrže podatke o tome kada je nastao dug, u kojem iznosu i slično, onda zabrinutost i nemir mogu i rasti jer nemate najvažnije informacije o temi zbog koje vam se odvjetnički ured obraća, a ne možete niti provjeriti potrebne podatke, uključujući postoji li uopće taj dug. Pri tome, nije niti nemoguće da dođe do pogreške u tako velikom sustavu kao što je HRT i s obzirom na iznimno veliki broj građana koji su obvezni plaćati pristojbu. 3. Treće, ako i znate o kojem dugu je riječ i ako je on otišao u zastaru, takav dopis može i dalje zabrinjavati jer, bez potrebnog pravnog znanja, ne znate možete li trpjeti neke veće posljedice i koje. Pritom, zastara ne znači da dug više ne postoji niti da ga dužnik ne bi trebao podmiriti, već u pravnom smislu to znači da se on više ne može prisilno naplatiti. 4. Četvrto, ako je pri tome riječ o dugu osobe koja je preminula, a ne znate o čemu se točno radi, onda je neizvjesnost dodatno pojačana, jer je životno i realno da ne znate za sve dugove osobe koja je preminula, bez obzira koliko vam bliska bila. Ured pravobraniteljice povlači jasnu granicu između formalnog prava na pokušaj naplate i postupanja institucije s javnim ovlastima. Konkretne metode u ovom slučaju zahtijevaju službenu istragu. „Zbog svega navedenog, već sada možemo načelno ukazati da je riječ o praksi zbog koje ćemo otvoriti predmet radi detaljne analize svih aspekata i njenih učinaka. Pri tome u ovom trenutku načelno ukazujemo da pravno gledano pokušaji naplate dugova, iako je nastupila zastara, mogu biti zakonito postupanje, ali konkretna praksa otvara različita pitanja vezana uz postupanje jednog tijela s javnim ovlastima, zbog čega ćemo i provoditi ispitni postupak“, zaključuje pravobraniteljica. Ured isto tako podsjeća da su problemi vezani uz ovrhe i blokade redoviti dio njihovih izvješća Hrvatskom saboru. Pravobraniteljica je Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije već ranije uputila preporuku za izradu sveobuhvatne analize ovršnog sustava i donošenje potpuno novog Ovršnog zakona. Budući da ta preporuka još uvijek nije provedena, Ured potvrđuje da će je nastaviti ustrajno zagovarati. I na kraju recimo još i ovo: o ovom slučaju zatražili smo očitovanje i Odbora za pravosuđe i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. #HRT #pristojba #ovrhe #nagodbe #odvjetnici #zabrinutostinemir #pučkapravobraniteljica #ispitnipostupak #zastara #pravnoznanje #službenaistraga
    Yay
    1
    0 التعليقات 0 المشاركات 537 مشاهدة
  • ODVJETNIČKI URED DOPISIMA O HRT „DUGOVIMA“ IZ 2003. UTJERUJE STRAH U KOSTI GRAĐANIMA I NASLJEDNICIMA!
    Hrvatskom se širi novi val panike. Na adrese brojnih građana proteklih dana stigli su dopisi Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri, koji u ime Hrvatske radiotelevizije (HRT) pozivaju na „izvansudske nagodbe“ zbog navodnih nepodmirenih dugovanja. Iza pravnih i naizgled službenih formulacija krije se, tvrde pravni stručnjaci, dobro osmišljena taktika naplate potraživanja koja su već desetljećima u apsolutnoj zastari.


    Umirovljenici u suzama, obiteljski proračuni u grču, a telefonske linije odvjetničkog ureda potpuno blokirane – to je epilog masovne kampanje koja je preplavila društvene mreže i sandučiće diljem zemlje. Građani opravdano pitaju: kako je moguće da im se danas na teret stavljaju navodni dugovi iz 2008., pa čak i daleke 2003. godine, za koje je zakonski rok naplate odavno istekao?!


    Posebno okrutna dimenzija ovog masovnog slanja dopisa jest činjenica da su na udaru starije osobe i umirovljenici. Poučeni dugogodišnjim strahom od ovrha i blokada FINA-e, ovi građani u panici pokušavaju stupiti u kontakt s odvjetnicima, spremni platiti bilo kakav iznos samo da izbjegnu sudske troškove.


    Još gora situacija pogađa nasljednike preminulih osoba. Na adrese sinova, kćeri ili supružnika stižu dopisi naslovljeni na pokojnike ili izravno na nasljednike, u kojima se traži podmirenje dugova nastalih prije 15 ili 20 godina. Nasljednici, koji u pravilu nemaju niti mogu imati uplatnice iz tog razdoblja, dovedeni su u situaciju da pod pritiskom krivnje i straha plaćaju tuđe navodne zaostatke.
    Iz udruga koje se bave pravima građana (uključivo i Halo, inspektore ) stižu oštre reakcije na ovakvu praksu i upozorenja da se radi o klasičnom APP sistemu („Ako prođe, prođe“).


    Odvjetnički ured igra na kartu neukosti građana. Računaju na to da prosječan građanin, a pogotovo umirovljenik, ne zna razliku između poziva na nagodbu i rješenja o ovrsi. Prestrašeni ljudi plaćaju jer misle da će im FINA u protivnom blokirati mirovinu. Na to su već i ranije ukazivali i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP).


    Budući da je od tada prošlo više od 10 godina, čak i da je tada doneseno pravomoćno sudsko rješenje, ono je prema Zakonu o obveznim odnosima palo u apsolutnu zastaru. HRT i Hanžeković su zakonski propustili sve rokove za prisilnu naplatu i svjesni su da su izgubili pravnu bitku na sudu. Zato sada koriste psihološki pritisak, pojašnjavaju iz HUZP-a.


    Zašto šalju dopise, a ne ovrhe?


    Pažljivom analizom spornog dopisa jasno je da se ne radi o rješenju o ovrsi, već o običnom pozivu na nagodbu. Odvjetnički ured u pismu namjerno izbjegava navesti ključne podatke jer: nema točnog iznosa navodnog duga, nema godine iz koje dug potječe i nema broja nikakvog ranijeg ovršnog rješenja.


    Razlog za skrivanje ovih podataka je jednostavan: kada bi pravno specificirali da traže novac za HRT pristojbu iz npr. 2003. godine, sami bi u pisanom obliku priznali da je nastupila zastara. Rok zastare za samu HRT pristojbu iznosi svega jednu godinu, dok je rok za pokretanje naplate na temelju starih sudskih odluka deset godina. Budući da dugove redovnim, pravnim putem i preko FINA-e više ne mogu naplatiti, preostala im je jedino metoda psihološkog pritiska na terenu.


    Građani javljaju kako se na navedene brojeve ureda nitko ne javlja, dok poslani e-mailovi ostaju bez odgovora. Pravnici upozoravaju da je neodgovaranje dio poznate odvjetničke strategije. No, još je opasnije ako građani ipak uspiju uspostaviti telefonski poziv koji se u pravilu snima.


    Usmene informacije koje operateri daju preko telefona nemaju nikakvu pravnu težinu na sudu, ali služe da se građana navede na priznanje duga. Ako nasjednete na pritisak i preko telefona pristanete na otplatu, ili uplatite makar i 5 eura „kako biste pokazali dobru volju“, zakonski ste prekinuli zastaru. Tim jednim potezom oživljavate mrtav dug star dva desetljeća i dajete im pravno uporište da vas doista ovrše.


    Što građani moraju učiniti odmah?


    Pravni stručnjaci apeliraju na građane da ne paničare i pridržavaju se tri zlatna pravila:
    1. Nemojte zvati navedene brojeve niti odlaziti u urede. Sve što vam kažu usmeno, pravno je neobvezujuće i služi za pritisak.
    2. Uložite isključivo pisani prigovor zastare. Na službenu e-mail adresu ureda (hanzekovic.hrt@hanzekovic.hr) pošaljite kratak dopis u kojem se pozivate na zastaru i tražite pismenu specifikaciju duga.
    3. Ne dokazujte uplate iz 2003. godine! Zakonski niste dužni čuvati uplatnice dulje od godinu dana, odnosno 10 godina za sudske odluke. Teret dokaza da dug nije u zastari je isključivo na onome tko novac potražuje, a u ovom slučaju, oni taj dokaz nemaju.


    Ova masovna kampanja slanja dopisa nije ništa drugo doli „statistički lov u mutnom“: ako tek mali postotak prestrašenih građana i nasljednika podlegne panici i uplati traženi iznos, pokretači ove akcije ostvarit će milijunsku zaradu na račun pravno nepostojećih dugova. Građani, ne nasjedajte – zakon je u ovom slučaju na vašoj strani.


    Mi čekamo očitovanja odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri i HRT RJ PRISTOJBA… bit će zanimljivo čuti kako to i zašto opravdavaju.


    #staridugovi #odvjetnici #Hanžekovićipartneri #HRT #zastare #lovumutnom
    ODVJETNIČKI URED DOPISIMA O HRT „DUGOVIMA“ IZ 2003. UTJERUJE STRAH U KOSTI GRAĐANIMA I NASLJEDNICIMA! Hrvatskom se širi novi val panike. Na adrese brojnih građana proteklih dana stigli su dopisi Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri, koji u ime Hrvatske radiotelevizije (HRT) pozivaju na „izvansudske nagodbe“ zbog navodnih nepodmirenih dugovanja. Iza pravnih i naizgled službenih formulacija krije se, tvrde pravni stručnjaci, dobro osmišljena taktika naplate potraživanja koja su već desetljećima u apsolutnoj zastari. Umirovljenici u suzama, obiteljski proračuni u grču, a telefonske linije odvjetničkog ureda potpuno blokirane – to je epilog masovne kampanje koja je preplavila društvene mreže i sandučiće diljem zemlje. Građani opravdano pitaju: kako je moguće da im se danas na teret stavljaju navodni dugovi iz 2008., pa čak i daleke 2003. godine, za koje je zakonski rok naplate odavno istekao?! Posebno okrutna dimenzija ovog masovnog slanja dopisa jest činjenica da su na udaru starije osobe i umirovljenici. Poučeni dugogodišnjim strahom od ovrha i blokada FINA-e, ovi građani u panici pokušavaju stupiti u kontakt s odvjetnicima, spremni platiti bilo kakav iznos samo da izbjegnu sudske troškove. Još gora situacija pogađa nasljednike preminulih osoba. Na adrese sinova, kćeri ili supružnika stižu dopisi naslovljeni na pokojnike ili izravno na nasljednike, u kojima se traži podmirenje dugova nastalih prije 15 ili 20 godina. Nasljednici, koji u pravilu nemaju niti mogu imati uplatnice iz tog razdoblja, dovedeni su u situaciju da pod pritiskom krivnje i straha plaćaju tuđe navodne zaostatke. Iz udruga koje se bave pravima građana (uključivo i Halo, inspektore ) stižu oštre reakcije na ovakvu praksu i upozorenja da se radi o klasičnom APP sistemu („Ako prođe, prođe“). Odvjetnički ured igra na kartu neukosti građana. Računaju na to da prosječan građanin, a pogotovo umirovljenik, ne zna razliku između poziva na nagodbu i rješenja o ovrsi. Prestrašeni ljudi plaćaju jer misle da će im FINA u protivnom blokirati mirovinu. Na to su već i ranije ukazivali i u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP). Budući da je od tada prošlo više od 10 godina, čak i da je tada doneseno pravomoćno sudsko rješenje, ono je prema Zakonu o obveznim odnosima palo u apsolutnu zastaru. HRT i Hanžeković su zakonski propustili sve rokove za prisilnu naplatu i svjesni su da su izgubili pravnu bitku na sudu. Zato sada koriste psihološki pritisak, pojašnjavaju iz HUZP-a. Zašto šalju dopise, a ne ovrhe? Pažljivom analizom spornog dopisa jasno je da se ne radi o rješenju o ovrsi, već o običnom pozivu na nagodbu. Odvjetnički ured u pismu namjerno izbjegava navesti ključne podatke jer: nema točnog iznosa navodnog duga, nema godine iz koje dug potječe i nema broja nikakvog ranijeg ovršnog rješenja. Razlog za skrivanje ovih podataka je jednostavan: kada bi pravno specificirali da traže novac za HRT pristojbu iz npr. 2003. godine, sami bi u pisanom obliku priznali da je nastupila zastara. Rok zastare za samu HRT pristojbu iznosi svega jednu godinu, dok je rok za pokretanje naplate na temelju starih sudskih odluka deset godina. Budući da dugove redovnim, pravnim putem i preko FINA-e više ne mogu naplatiti, preostala im je jedino metoda psihološkog pritiska na terenu. Građani javljaju kako se na navedene brojeve ureda nitko ne javlja, dok poslani e-mailovi ostaju bez odgovora. Pravnici upozoravaju da je neodgovaranje dio poznate odvjetničke strategije. No, još je opasnije ako građani ipak uspiju uspostaviti telefonski poziv koji se u pravilu snima. Usmene informacije koje operateri daju preko telefona nemaju nikakvu pravnu težinu na sudu, ali služe da se građana navede na priznanje duga. Ako nasjednete na pritisak i preko telefona pristanete na otplatu, ili uplatite makar i 5 eura „kako biste pokazali dobru volju“, zakonski ste prekinuli zastaru. Tim jednim potezom oživljavate mrtav dug star dva desetljeća i dajete im pravno uporište da vas doista ovrše. Što građani moraju učiniti odmah? Pravni stručnjaci apeliraju na građane da ne paničare i pridržavaju se tri zlatna pravila: 1. Nemojte zvati navedene brojeve niti odlaziti u urede. Sve što vam kažu usmeno, pravno je neobvezujuće i služi za pritisak. 2. Uložite isključivo pisani prigovor zastare. Na službenu e-mail adresu ureda (hanzekovic.hrt@hanzekovic.hr) pošaljite kratak dopis u kojem se pozivate na zastaru i tražite pismenu specifikaciju duga. 3. Ne dokazujte uplate iz 2003. godine! Zakonski niste dužni čuvati uplatnice dulje od godinu dana, odnosno 10 godina za sudske odluke. Teret dokaza da dug nije u zastari je isključivo na onome tko novac potražuje, a u ovom slučaju, oni taj dokaz nemaju. Ova masovna kampanja slanja dopisa nije ništa drugo doli „statistički lov u mutnom“: ako tek mali postotak prestrašenih građana i nasljednika podlegne panici i uplati traženi iznos, pokretači ove akcije ostvarit će milijunsku zaradu na račun pravno nepostojećih dugova. Građani, ne nasjedajte – zakon je u ovom slučaju na vašoj strani. Mi čekamo očitovanja odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri i HRT RJ PRISTOJBA… bit će zanimljivo čuti kako to i zašto opravdavaju. #staridugovi #odvjetnici #Hanžekovićipartneri #HRT #zastare #lovumutnom
    Angry
    1
    0 التعليقات 0 المشاركات 784 مشاهدة
Virtuala FansOnly https://virtuala.site