Benjamin Netanyahu ovih dana nema drugu temu osim napada na Tursku.

Izašao je s izravnim napadima na Recepa Tayyipa Erdoğana optužujući ga za odnose s Iranom i šire regionalne poteze.

Zatim su se uključili i drugi izraelski dužnosnici, dodatno pojačavajući retoriku.

Što to znači?

Ne govorimo o običnoj razmjeni izjava.

Ovo je jasan pokušaj da se promijeni percepcija Turske unutar Izraela, ali i prema Europi i SAD-u.

To potvrđuje da je Turska sada službeno ušla u izraelske strateške kalkulacije.

Netanyahu je vjerojatno očekivao da će njegove izjave stvoriti pritisak unutar Turske.

Ali dogodilo se suprotno.

Opozicija i vlast su jednako reagirale:

– Kemal Kılıçdaroğlu odbacio je svako vanjsko uplitanje

– Ekrem İmamoğlu oštro je kritizirao izraelske poteze

Devlet Bahçeli ide korak dalje u političkom tonu traži hitan prekid napada na Libanon i otvoreno optužuje Izrael da stoji iza destabilizacije cijele regije.

To znači da ovo više nije sukob vlasti i opozicije.

Ovo postaje pitanje države sa svim njezinim komponentama.

Zašto Izrael uopće napada Tursku?

Jer se nalazi pod pritiskom i traži novi okvir sukoba.

U tom kontekstu, Turska se pokušava prikazati kao nova prijetnja.

To nije slučajno nego dio šire strategije.

Ali problem s tom strategijom je očit:

Turska nije Iran.

Ima odnose s Europom, ulogu u NATO-u i fleksibilniju regionalnu politiku.

Zbog toga ju je teže izolirati.

Zato vidimo medijske kampanje, pripisane izjave i kontinuirane pokušaje diskreditacije.

U međuvremenu, što radi Turska?

Ankara ne odgovara samo riječima.

Prati poteze, priprema scenarije i podiže spremnost.

Hakan Fidan jasno je poručio:

činjenica da Izrael trenutno ne djeluje prema Siriji ne znači da to neće učiniti kasnije.

To znači da se Turska priprema za sljedeću fazu.

Istovremeno, društvenim mrežama kruži govor Erdogana:

“smrt s čašću bolja je od života bez dostojanstva.”

Što to znači?

Erdoğan ovdje ne govori o interesima ni ravnoteži nego postavlja dostojanstvo kao crvenu liniju.

To znači:

Turska ne vidi sebe kao aktera koji će pristati na pritisak.

Zatim dodaje:

“nijedna sila ne može prijetiti Turskoj… ne tumačite našu smirenost kao slabost…”

To dodatno potvrđuje:

trenutni mir nije znak slabosti.

Zašto baš sada?

Jer regija ulazi u fazu otvorenog sukoba, kompleksnih pregovora i redefiniranja odnosa snaga.

U tom trenutku Turska poručuje:

nije na margini.

Ali postoji i dublja dimenzija.

Ovo nije prijetnja ratom.

Ovo je podizanje cijene pritiska.

Jer kada država kaže da neće popustiti ni uz veći trošak šalje jasnu poruku.

Što to znači za sljedeću fazu?

– čvršći stavovi

– veća sigurnost u donošenju odluka

– spremnost na eskalaciju ako bude potrebno

Zato…

ono što je Erdoğan rekao nije samo izjava.

To je poruka faze u kojoj se regija nalazi.

https://www.facebook.com/share/1JtR2kkCwf/

Autentičnosti doživljaja osobe s autizmom pridonosi činjenica da je Jasmin Salkić prije svega magistar društvenih znanosti iz područja socijalne pedagogije. Profesionalno radi u školi kao defektolog – oligofrenolog, a u slobodno vrijeme bavi se glumom.

Upravo kroz ovu predstavu uspješno povezuje svoje stručno znanje i umjetnički rad, stvarajući jedinstven pristup koji istodobno educira i potiče promjenu društvenih stavova. Uz ozbiljne i emotivne trenutke, monodrama donosi i dozu satire, primjerice kroz humoristične osvrte na svakodnevne teme poput mode, ali istodobno ostaje prožeta toplinom i porukama zahvalnosti za ljubav, podršku i razumijevanje.

Predstava je namijenjena širokom krugu gledatelja – od odgojno-obrazovnih djelatnika i medicinskog osoblja, do roditelja, učenika i svih zainteresiranih koji žele bolje razumjeti autizam i život osoba koje s njim žive. Zato dođite i zavirite i doživite na trenutak sve ono što svakodnevno žive obitelji s djecom s teškoćama u razvoju. Posebice ako se i u svom životu profesionalno susrećete s njima.

Obzirom na ograničen broj mjesta, rezervacije za ulaznice primamo unaprijed, na broj telefona 091/4050 533, radnim danom, u vremenu od 9 do 15 sati. Možete ih odmah preuzeti i platiti u sjedištu udruge u Petrinji, u Ulici Jelene Babić 18 (Mala kuća) ili sat vremena prije predstave u subotu 18. travnja u Sisku u zgradi bivše Komande. Donacijska cijena je 5 eura po osobi.

Nakon predstave organizirat će se i kraći razgovor s autorom i glumcem Jasminom Salkićem koji će rado odgovoriti na sva stručna i roditeljska pitanja vezana uz poremećaje iz spektra autizma i iskustva koje je stekao kroz stručni rad s djecom s teškoćama u razvoju.

Svojim dolaskom dokažite da živimo u inkluzivnoj zajednici koja razumije i prihvaća djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju na novu, iznimno opasnu prevaru koja cilja korisnike Gmaila pomoću zlonamjerne web stranice koja do savršenstva oponaša službenu Googleovu sigurnosnu provjeru, piše Daily Mail. Žrtve se navode kroz proces od četiri koraka koji se čini potpuno legitimnim, no umjesto da zaštiti račun, ovaj lažni alat tiho prikuplja sve osjetljive informacije koje napadači kasnije mogu iskoristiti za provalu u Gmail i druge Googleove servise. Prevaranti žrtve usmjeravaju na lažnu stranicu putem phishing e-mailova, tekstualnih poruka i zlonamjernih skočnih prozora u kojima se tvrdi da korisnikov Google račun zahtijeva hitnu sigurnosnu provjeru, često uz naslov poruke “Security Check Required – Your Google Account May Be At Risk.”

Jednom kada korisnik dospije na stranicu, od njega se traži da instalira ono što se čini kao sigurnosni alat. Međutim, zapravo se radi o progresivnoj web aplikaciji (PWA) koja, nakon instalacije, skriva adresnu traku preglednika, čime stvara iluziju prave, izvorne Googleove aplikacije. Kako su objasnili istraživači iz tvrtke Malwarebytes Labs, žrtva tada vidi i koristi nešto što izgleda kao autentična aplikacija, nesvjesna da kibernetičkim kriminalcima time daje pristup kontaktima s uređaja, GPS lokaciji u stvarnom vremenu te podacima iz međuspremnika (clipboarda). Ova metoda je posebno opasna jer zaobilazi uobičajene znakove upozorenja na koje su korisnici naučili paziti, piše Večernji list.