Pritzker poziva na Trumpovu smjenu prema 25. amandmanu Politička temperatura porasla je za još jednu razinu nakon što je JB Pritzker otvoreno predložio da se Donald Trump smijeni s dužnosti koristeći 25. amandman na Ustav Sjedinjenih Država. U intervjuu za NBC Chicago, Pritzker se nije suzdržavao. Tvrdio je da Trumpovo nedavno ponašanje izaziva ozbiljnu zabrinutost oko njegove sposobnosti za vođenje, ukazujući na kontroverzne izjave, nepravilne odluke i postupke za koje kritičari kažu da štete i na domaćoj i na međunarodnoj razini. „Nešto stvarno nije u redu s ovim čovjekom i trebalo bi se pozvati na 25. amandman.“ To nije suptilna politička kritika, već izravan poziv na ustavnu akciju. ***Što se ovdje zapravo događa?*** Pristalice Pritzkerovog stava vjeruju da se ovdje radi o odgovornosti. Tvrde da kada se predsjednikovo ponašanje čini nestabilnim ili nepromišljenim, posebno tijekom međunarodnih napetosti, to postaje pitanje nacionalne sigurnosti, a ne samo političko neslaganje. S druge strane, Trumpovi pristaše to vide vrlo drugačije. Tvrde da su ovakvi pozivi politički motivirani i dio šireg napora da ga se potkopa, a ne istinska ustavna zabrinutost. ***Zašto je 25. amandman važan*** 25. amandman nije nešto što se koristi olako. On omogućuje potpredsjedniku i većini kabineta da proglase predsjednika nesposobnim za službu. U američkoj povijesti nikada nije korišten za prisilno uklanjanje aktualnog predsjednika, tako da je čak i samo sugeriranje toga velika stvar. Ovaj trenutak odražava koliko je duboko podijeljena postala američka politika. Ono što jedna strana smatra nužnom zaštitom, druga vidi kao prekoračenje. Slažete li se s Pritzkerom ili ne, jedno je jasno: razgovori poput ovog signaliziraju rastuću napetost na najvišim razinama moći i oni obično oblikuju ono što slijedi. #Pritzker #Trump #smjena 👇https://straighttalkpolitics0.blogspot.com/2026/04/pritzker-drops-bombshell-calls-for.html

📌Gojko Šušak ministar obrane i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana 🇭🇷 📌Gojko Šušak rođen je u ožujku 1945. u Širokom Brijegu u ustaškoj obitelji, a otac i brat nestali su mu u svibnju iste godine, nakon partizanskog oslobođenja Zagreba. Mladi Šušak osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Širokom Brijegu, no 1963. započeti studij matematike i fizike u Rijeci nikad nije završio. Prije nego što je morao otići na odsluženje vojnog roka u JNA, Šušak je 1968. emigrirao prvo u Austriju, a potom u Kanadu, u kojoj je već živio dio njegove obitelji. U Kanadi se Šušak isprva zapošljava u lancu restorana Scott’s Chicken Villa, a nakon toga osniva vlastitu tvrtku za ugostiteljstvo i soboslikarstvo. U brak sa suprugom Đurđom ulazi 1973. godine, a s vremenom su dobili troje djece: Katarinu, Tomislava i Jelenu. Šušak je bio aktivni pripadnik hrvatske dijaspore u Kanadi te se priključio krugu koji se okupljao oko franjevačkog samostana u Norvalu, koji je, pak, Franjo Tuđman posjetio na svojem putu po Kanadi 1987., kad je i upoznao Šuška. Šuškovo političko djelovanje u kanadskoj emigraciji bilo je ponajprije usmjereno protiv Jugoslavije kao takve i Josipa Broza Tita, a njegova najpoznatija prosvjedna akcija dogodila se 1979., kad je ispred tadašnje jugoslavenske ambasade u Ottawi pokušao postaviti lijes sa svinjom na kojoj je bilo napisano “TITO”. S obzirom na to da je svinja bila živa, cijeli je slučaj doveo do istrage kanadskih vlasti zbog kršenja zakona o okrutnosti prema životinjama. 📌U Hrvatsku se vratio 1990. i postao ministar iseljeništva. Šušak se iz emigracije vratio 1990. godine i sudjelovao na Prvom općem saboru HDZ-a u Lisinskom, a nakon demokratskih izbora postaje član hrvatske vlade na poziciji ministra iseljeništva. Šušak se već tada počinje profilirati u lidera tzv. hercegovačke struje u HDZ-u. I s pozicije ministra useljeništva Šušak se bavio pitanjima naoružavanja Hrvatske, što mu je i službeno postala zadaća kad je 18. rujna imenovan ministrom obrane. Prethodno su se na toj poziciji u nekoliko mjeseci izredali Martin Špegelj, Šime Đodan i Luka Bebić, no Šušak ju je zadržao sedam godina, sve do svoje smrti od raka. Kao ministar obrane, Šušak se brzo sukobio s generalom Antunom Tusom, koji je bio načelnik Glavnog stožera, i to zbog Tusova plana probijanja obruča oko Vukovara. Tus je kasnije izjavio da je Šušak, kako bi zaobišao generale HV-a koji su došli iz JNA, uspostavio dvostruku liniju zapovijedanja, na što se požalio i predsjedniku Tuđmanu, no Šušak je očito imao slobodne ruke u vođenju MORH-a. Dvostruka linija zapovijedanja je, prema nekim svjedočenjima upućenih, dovela do pada Bosanske Posavine 1992., a, prema jednoj verziji događaja, to je bila posljedica dogovora Šuška i vođe bh. Srba, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Neprijeporno je da su lideri bh. Hrvata i lideri bh. Srba međusobno pregovarali o podjeli BiH, kao i da je Šušak bio ključna osoba za upravljanje HDZ-om BiH u skladu sa željama Franje Tuđmana. Šušak je bio i jedan od najvećih zagovornika osnivanja tzv. Herceg-Bosne te velik poklonik Mate Bobana, a takvu je hrvatsku politiku, predvođenu Franjom Tuđmanom, Haški sud proglasio udruženim zločinačkim pothvatom. Prijeporno je i kakva je bila uloga u započinjanju rata između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Umro od raka u 53. godini života. Svoj posljednji javni istup Šušak je imao u veljači 1998., kad je u saboru HDZ-a održao govor i bio izabran za potpredsjednika stranke. U govoru se naročito založio za to da se Hrvatska usmjeri na pomaganje Hrvatima u BiH. Šušku je rak pluća dijagnosticiran 1996., a umro je 3. svibnja 1998. u bolnici u Dubravi, u kojoj će nekoliko godina kasnije umrijeti i Franjo Tuđman.

S dolaskom toplijih dana i početkom nove motociklističke sezone, policijski službenici Policijske uprave međimurske proveli su redovitu trening vožnju s ciljem podizanja razine spremnosti, sigurnosti i profesionalnosti u svakodnevnom radu. Ovakve aktivnosti ne predstavljaju samo tehničko usavršavanje policijskih motociklista, već i snažnu poruku svim sudionicima u prometu o važnosti odgovornog ponašanja na prometnicama. Izvor: policija.gov.hr

Poruka Ane Kasparian Izraelcima izazvala je reakcije milijuna ljudi. Neki je nazivaju istinom, drugi antisemitizmom, no nitko je ne ignorira. Ana Kasparian, voditeljica emisije „The Young Turks”, uputila je oštru kritiku Izraelu u videu koji je postao viralan. Izravno se obraćajući Izraelcima, izjavila je da su „omraženi na međunarodnoj razini” te optužila državu da se ponaša „poput apsolutnih demona” dok istovremeno tvrdi da je Božji izabrani narod. Poručila je kako se njezina kritika ne odnosi na religiju, već na ubijanje civila. Kontroverza se dodatno zaoštrila kada je Kasparian na platformi X objavila da je Izrael „zao, genocidan i da je uništio našu zemlju”. Kada su je kritičari proglasili antisemitkinjom, odgovorila je psovkama i upotrebom riječi „goyim”, a potom je istaknula objavu u kojoj se odbija ispričati. Inzistirala je na tome da su njezine kritike usmjerene protiv cionizma i izraelske politike, a ne protiv judaizma, navodeći židovsko-američke komentatore koje cijeni. Židovske zagovaračke skupine, uključujući ADL, osudile su njezine izjave kao antisemitske prema IHRA-inoj definiciji. S druge strane, njezini pobornici branili su njezino pravo na kritiku postupaka izraelske vlade. Kasparian, koja je armenskog podrijetla, nije povukla nijednu svoju izjavu. Citirana izjava je tačan i direktan izvod iz video-ranta Ane Kasparian (su-voditeljice The Young Turks) u kojem se direktno obraća Izraelcima koji su joj slali prijetnje smrću zbog kritike izraelskih akcija u Gazi. Više video-klipova i dijeljenja na društvenim mrežama potvrđuju identičnu formulaciju ključnih dijelova citata. Nema nikakvog zapisa da je izdala izvinjenje za ove komentare, te je nastavila potvrđivati svoje stavove u kasnijim javnim nastupima i objavama. Kružni umetak izraelske zastave je digitalno dodan kao simbolični element, a pozadinska fotografija potiče iz nepovezanog događaja (vidljivi logotipi "California Fire Foundation" i "PfRMA"), ali ovo ne mijenja niti falsifikuje činjeničnu osnovu same izjave. Slika nije izvučena iz drugog vremenskog perioda niti pogrešno pripisana. 📰 IZVORI: The Jerusalem Post, National Today #AnaKasparian #Israel #TheYoungTurks #controversy #BreakingNews #WorldPolitics #viralvideo

Trump se gubi naočigled svih, a nitko mu se to ne usudi reći. AMERIČKI predsjednik Donald Trump, koji će u lipnju napuniti 80 godina, u javnim nastupima sve češće djeluje nesuvislo, uz nejasan i nepovezan govor, povremene besmislene ispade i propuste u pamćenju. Uz činjenicu da se okružio ljudima koji ga ne propituju nego mu isključivo povlađuju, te u kontekstu rata koji su Sjedinjene Države s Izraelom pokrenule protiv Irana, takvo ponašanje najmoćnijeg čovjeka svijeta postaje ozbiljan rizik za cijeli svijet. Trumpovi problemi postaju sve očitiji. CNN je emitirao prilog u kojem je prikazao montažu izjava predsjednika Donalda Trumpa s njegove nedavne konferencije za novinare, ističući kako je sam sebi proturječio nekoliko puta u samo nekoliko minuta. Tema Trumpovih izjava bila je američka strategija prema Iranu i formiranje međunarodne koalicije za osiguranje Hormuškog tjesnaca. CNN je prikazao niz Trumpovih izjava s pripadajućim vremenskim oznakama kako bi ilustrirao nedosljednost. U 12:21 Trump je rekao: "Neće biti uz nas ako nam ne zatreba pomoć. To govorim već dugo." Nedugo zatim, u 12:53, izjavio je: "Imamo neke koji su doista oduševljeni. Već dolaze." Minutu kasnije, u 12:54, dodao je: "Ne radi se o nuždi. Da jest, radilo bi se o jednom od velikih igrača." 👇https://x.com/atrupar/status/2033636307692322976?s=20

Od danas petka, 13. ožujka, ZABRANJENI SU MOBITELI U ŠKOLAMA! Na snagu je stupila zabrana korištenja mobitela u svim osnovnim i srednjim školama, mjera kojom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih želi vratiti fokus u učionice, potaknuti druženje među učenicima i stati na kraj digitalnom nasilju tijekom nastave. Dok dio roditelja i učenika pozdravlja odluku, drugi izražavaju zabrinutost, no jedno je sigurno: školski dani kakve smo poznavali doživjet će značajnu promjenu. Promjene su uvedene kroz izmjene i dopune Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, koje je ministar Radovan Fuchs predstavio početkom mjeseca. Pravila su jasna i razlikuju se ovisno o uzrastu učenika. Učenici će i dalje smjeti donijeti uređaje u školu, prvenstveno zbog sigurnosti na putu od kuće i komunikacije s roditeljima nakon završetka nastave, no oni će za vrijeme boravka u školi morati biti isključeni i spremljeni u torbe ili školske ormariće. Iznimke će biti moguće, ali isključivo u opravdanim situacijama, poput korištenja uređaja u obrazovne svrhe uz izričito dopuštenje nastavnika ili za učenike sa zdravstvenim potrebama, primjerice za praćenje razine šećera u krvi. Obvezna zabrana odnosi se samo na vrijeme trajanja nastave. Tijekom malih i velikih odmora, srednjoškolci će, prema nacionalnom pravilniku, i dalje smjeti koristiti svoje uređaje. Međutim, Ministarstvo je ostavilo školama autonomiju da, u dogovoru s vijećem roditelja i učenika, vlastitim kućnim redom postrože pravila i prošire zabranu na cijeli dan ako procijene da je to potrebno. Korištenje mobitela suprotno ovim pravilima sada se službeno smatra neprihvatljivim ponašanjem i podlijegat će pedagoškim mjerama. Ovom odlukom Hrvatska se pridružuje sve većem broju zemalja koje su prepoznale negativne posljedice nekontrolirane upotrebe pametnih telefona u obrazovnom okruženju. Prema globalnom izvješću UNESCO-a, koje poziva na ograničavanje korištenja tehnologije u školama, postotak zemalja s nekim oblikom zabrane porastao je s 23 posto na 40 posto u razdoblju od samo godinu dana.

izjava potpredsjednika Skupštine Vojvodine „svi Hrvati su ustaše" U Srbiji ne prestaju reakcije na izjavu potpredsjednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića povodom odluke hrvatskog pjevača Tonija Cetinskog da otkaže koncert u novosadskoj dvorani SPENS. Hrvatski pjevač tu je odluku obrazložio time što je, kako je rekao, SPENS 1991. godine bio „logor za hrvatske civile i branitelje". Zavišić je na svojem Facebooku tim povodom napisao da „možda nisu sve ustaše Hrvati, ali svi Hrvati su ustaše" i da „nema bratstva i jedinstva". Njegova izjava privukla je pozornost i srpskih, ali i medija u Hrvatskoj te izazvala oštre reakcije nevladinih organizacija, među kojima je i Fond za humanitarno pravo u Srbiji. Ta je organizacija priopćila da Zavišićeva izjava „predstavlja govor mržnje i kršenje Zakona o zabrani diskriminacije, potiče neprijateljstvo i stigmatizira čitavu zajednicu". Zavišić je, međutim, i nakon toga naglasio da stoji iza svake izgovorene riječi i da isprike i povlačenja neće biti. „Diskurs iz devedesetih" Član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Darko Baštovanović za DW kaže da je Zavišićeva izjava „samo jedna u nizu eskalacija" te da je „neprimjerena kada su u pitanju hrvatsko-srpski odnosi". „Bilježimo porast narativa koji je apsolutno nepriličan, posebno od ljudi koji su na visokim funkcijama, a naročito ako su dio izvršne vlasti. Nažalost, suočeni smo s razdobljem narušavanja hrvatsko-srpskih odnosa i mislim da, kada je u pitanju javni diskurs, ovakvu situaciju nismo imali od nesretnih i tragičnih devedesetih godina", ocjenjuje Baštovanović. Dodaje da je u takvim okolnostima i imajući u vidu situaciju na globalnoj razini „posljednja stvar koja treba dodatno zaoštravanje odnosa između Srbije i Hrvatske", za koje kaže da su „možda i dvije najsnažnije države na Balkanu". Bez reakcije predsjednika Skupštine Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić izjavila je da ta institucija „nedvosmisleno osuđuje ovakav govor mržnje". „Izjava u kojoj se Hrvati kolektivno tako označavaju apsolutno je neprihvatljiva i ne smije imati mjesta u javnom prostoru, a posebno ne kada dolazi od visokog pokrajinskog dužnosnika. O spornoj izjavi potpredsjednika Skupštine Vojvodine trebaju se prije svega očitovati njegovi politički kolege i institucija iz koje ta izjava dolazi", navela je Vojnić. DW je upitao predsjednika Skupštine Vojvodine Balinta Juhása hoće li pokrenuti očitovanje Skupštine o Zavišićevoj izjavi i misli li da bi njegov kolega trebao snositi posljedice – ali iz njegova kabineta su nam poručili da nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja jer je na službenom putu. „Nužno smirivanje napetosti" Osvrćući se na ocjenu Jasne Vojnić, Baštovanović naglašava da na Zavišićevu izjavu „sve institucije trebaju reagirati". „Treba raspravljati, ali ne treba pokretati nekakav lov na vještice i upirati prstom u jednu instituciju koja treba nekoga smijeniti s položaja. To neće riješiti probleme." Naglašava da su „problemi dublji i fenomenološki" te da situacija „može samo dodatno eskalirati". „Zato je potrebno smirivati napetosti i poruke koje se šalju moraju imati humanističku notu. Mora se voditi računa o objema zajednicama – o hrvatskoj u Srbiji i srpskoj u Hrvatskoj, jer se problemi jednih često prelijevaju na one druge", objašnjava Baštovanović. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 39.107 Hrvata. Baštovanović kaže da njihov položaj može samo biti otežan govorom mržnje koji se ponavlja. „Slično je i sa Srbima u Hrvatskoj. Naravno, tamo su drugačiji mehanizmi i mogućnosti reagiranja. I kada hrvatska zajednica nije izravno uključena, sve što je izrečeno u vezi s Hrvatskom u negativnom kontekstu negativno se odražava i na položaj zajednice ovdje", naglašava on. Podsjećajući da DSHV „na neki način participira unutar sustava", dodaje da je potrebno raditi na tome da se glas hrvatske zajednice čuje unutar institucija, i to prije svega onih koje se bave unapređenjem prava nacionalnih manjina. „Jedan od problema hrvatske zajednice je i siromaštvo. Hrvati u Srbiji jedna su od najsiromašnijih zajednica i društveno su u dosta nepovoljnom položaju", navodi član DSHV-a, na čijem je čelu Tomislav Žigmanov, koji je i potpredsjednik Vlade Vojvodine. Odakle ideja o logoru u SPENS-u? Izjava Tonija Cetinskog da je SPENS bio logor za civile i hrvatske branitelje izazvala je oštru reakciju gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina, koji je od hrvatskog pjevača zatražio da se ispriča „zbog širenja neistina". https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zavisiceva-izjava-osude-kaznena-prijava-rast-napetosti-srbija-hrvatska-15688636

Znanstvenik u Nu2 poručio; živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava Astronom i učitelj Korado Korlević, gostovao je u emisiji Nedjeljom u 2 gdje je govorio o svemiru, oružju, ratovima i ljudskoj gluposti. Osvrnuo se na potrebu da se dobro odgoje nove mlade generacije koje će učiniti svijet boljim mjestom za život nego što su ga prijašnje generacije stvarale, piše HRT. Kako nastavlja, Korlević je komentirao svoju znatno veću prepoznatljivost nego prije osam godina te reakcije prolaznika koji ga danas često zaustavljaju na ulici i pohvaljuju njegov rad. - Bilo bi krivo reći da ne osjetiš ponos za nešto što si napravio, da je bilo vrijedno. Znaš da tvoja misija ima smisla. Jer veoma u poslu koji mi učitelji radimo, mi ne vidimo rezultate odmah. Rezultati se vide tek kad ta djeca odrastu, postanu odrasli ljudi i onda ti kažu hvala, kazao je naglasivši kako nije cilj da te hvale, već da svijet bude bolje mjesto nakon tebe. Govoreći o aktualnim globalnim zbivanjima i širenju demokracije na Bliskom istoku, smatra da živimo u razdoblju koje podsjeća na propast velikih carstava. Kaže da je riječ o zanimljivom, ali i opasnom povijesnom trenutku u kojem se, unatoč nekadašnjim očekivanjima o stabilnoj globalizaciji i "kraju povijesti", povijesni ciklusi ponavljaju, a suvremeno "zapadno-rimsko carstvo" postupno se raspada. Dodaje da zasad nije jasno tko će predvoditi sljedeći razvojni ciklus - Europa, Singapur ili neka treća sila - no ističe kako je jasno da živimo u iznimno turbulentnom vremenu. Osvrnuo se i na tehnološki napredak u kontekstu suvremenih ratova, ističući da su sukobi došli do razine u kojoj se, zahvaljujući tehnologiji, gotovo nitko više ne može sakriti, a napadi se mogu provoditi na daljinu bez izravnog kontakta s protivnikom. - Tvoja najbolja zaštita je da budeš u principu nevidljiv. U smislu da nisi interesantan. Nije možda više u modi pjesništvo, ali ona pjesma Vladimira Nazora, Šikara, objašnjava da ima šikaru, ali munje biraju hrastove. I šikaru nikad ne tuku. Tako da mi se nadamo u ovom svijetu da je Hrvatska u stvari jedna šikara i da nismo interesantni baš za neke ratove. Osim toga prošli smo taj dio i nije nam više interesantan. Onaj dio koji možemo očekivati su ekonomske krize, ekonomski problemi koji nam dolaze, ali ima jedna matematička teorija kaosa koja u stvari objašnjava da kaos je najsigurniji sustav koji postoji. Mi smo hodajući kaos, tako da smo u redu i zaštićeni, objasnio je. Spomenuvši budućnost ratovanja, dotaknuo se i sve važnije uloge svemira, posebno satelita koji su danas ključni za navigaciju i vojnu komunikaciju. Smatra da se rat u svemiru već događa, navodeći primjere špijunskih satelita koji presreću komunikaciju te razvoj svemirskih vojnih kapaciteta poput američkih svemirskih snaga. Dodaje i da postoji mogućnost tehnologija koje bi elektromagnetskim impulsom mogle onesposobiti velik broj satelita u orbiti. Ističe i da razlike u satelitskim sposobnostima među državama danas nisu toliko velike kao prije, pa i države s nešto slabijom tehnologijom i dalje mogu dobivati važne informacije s terena. Kao primjer navodi Ukrajinu, koja je nakon prekida pristupa američkim podacima počela koristiti francuske satelitske informacije bez velike promjene na bojištu. Prema njegovu mišljenju, zbog sve veće ovisnosti vojske o satelitima, dio budućih sukoba gotovo će se sigurno preseliti i u svemir. https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/znanstvenik-u-nu2-porucio-zivimo-u-razdoblju-koje-podsjeca-na-propast-velikih-carstava-opasnom-povijesnom-trenutku-15686839 Video 👉https://www.youtube.com/live/qZiFXejPaM0?is=fUZEOIDBQY8l5d60

Krajem siječnja, kompanija Type One Energy pod pokroviteljstvom Bill Gates gradi umjetno sunce ? Kompanija je podnijela početni zahtjev za izdavanje dozvola kako bi započela izgradnju futurističke nuklearne fuzijske elektrane u Claxtonu, u američkoj saveznoj državi Tennessee, prenosi magazin Popular Mechanics. Generiranje električne energije na način koji oponaša procese u jezgri Sunca i drugih zvijezda trenutno predstavlja "sveti gral" u oblasti energetike. Fuzijski reaktori, koji bi čovječanstvu osigurali relativno jeftinu i čistu električnu energiju direktno iz vode, postaju sve izvodljiviji i bliži stvarnosti. "Vještačko sunce" na 100 miliona stupnjeva" Fuzijski reaktor nazvan Infinity One, koji planira izgraditi ova američka kompanija, pripada specifičnoj vrsti reaktora poznatoj kao stelarator. Ovaj dizajn zadržava plazmu na sličan način kao i poznatiji tokamak, ali koristi isprepleteni i izuzetno složen sistem magnetnih zavojnica. Te zavojnice omogućavaju da temperatura plazme poraste na nevjerovatnih 100 miliona stupnjeva Celzijusa, što je neophodan uslov za pokretanje fuzije – spajanja atomskih jezgara vodika pri čemu nastaje helij i oslobađa se ogromna količina energije. Obje tehnologije koriste proces nuklearne fuzije kako bi proizvele energiju, ali se suštinski razlikuju u načinu na koji stabilizuju plazmu: Stelarator: Prvi put dizajniran 1951. godine u SAD-u (Lyman Spitzer). Sadrži plazmu isključivo pomoću kompleksnog sistema vanjskih magnetnih zavojnica. Iako je inženjerski i konstrukcijski izuzetno složen za izgradnju, smatra se dugoročno stabilnijim i znatno pogodnijim za kontinuirani rad komercijalne elektrane. Tokamak: Razvijen sredinom 1950-ih u Sovjetskom Savezu. Koristi kombinaciju vanjskih magneta i jake električne struje unutar same plazme (najčešće u obliku torusa). Njegov dizajn je jednostavniji, zbog čega su ovakvi reaktori trenutno bliži postizanju energetskog viška (poput ITER projekta u Francuskoj). Međutim, plazma u tokamaku je manje stabilna i reaktor obično radi u kratkim impulsima. Kompanija Type One Energy ambiciozno najavljuje da će reaktor pokrenuti već 2029. godine. Iako je ideja da bi funkcionalni stelarator mogao isporučivati energiju u električnu mrežu za samo tri godine dočekana sa određenom dozom naučnog skepticizma, ova kompanija ne počinje od nule. Nekoliko osnivača kompanije direktno je učestvovalo u projektovanju i izgradnji trenutno najvećeg i najnaprednijeg eksperimentalnog stelaratora na svijetu, postrojenja Wendelstein 7-X smještenog u Greifswaldu, u Njemačkoj. Pored vrhunskog znanja, kompanija ima i pragmatičan plan. Reaktor planiraju izgraditi na mjestu bivše termoelektrane na ugalj. To znači da će, umjesto gradnje novih dalekovoda i sistema za prijenos, jednostavno iskoristiti postojeću energetsku infrastrukturu. Povezivanje znanja iz prošlosti s napuštenim postrojenjima kako bi se izgradila održiva budućnost čini se kao odličan početak razvoja nove energetske ere.

Što je otkrila studija o osobama s nižim kvocijentom inteligencije Inteligencija nije samo brojka; način na koji se netko izražava može puno otkriti o njegovim sposobnostima, ističe YourTango. Iako niži IQ ne utječe na upornost, kreativnost ili sposobnost uspostavljanja odnosa, može imati utjecaja na razvoj društvenih vještina. "Ne znam što želim" Samosvijest i introspekcija usko su povezane s emocionalnom inteligencijom, ali za postavljanje ciljeva i promišljanje o vlastitim potrebama neophodne su i kognitivne sposobnosti. Kada se suoče s neizvjesnošću, pojedinci s nižim IQ-om često upadaju u krizu i tvrde da ne znaju što žele, umjesto da posvete vrijeme promišljanju o svojim opcijama. Studija objavljena u časopisu Journal of Intelligence pokazuje da ove osobe često imaju poteškoća s unutarnjom refleksijom, što otežava razvoj zdravih odnosa temeljenih na otvorenoj komunikaciji. "To je za mene nemoguće" Izjave poput "Nema šanse da to uspijem" ili "To je za mene nemoguće" često izgovaraju ljudi koji nemaju povjerenja u vlastite sposobnosti. Teško im je zamisliti napredak ili postizanje nečeg više, posebno ako im nedostaju prethodni uspjesi koji bi im ulili samopouzdanje. Iako neka istraživanja pokazuju da način razmišljanja ne utječe uvijek na rezultate, "fiksni" stav može kočiti napredak. Ako netko unaprijed vjeruje da ne može uspjeti i ne postavlja si ostvarive ciljeve, male su šanse da će ih ikada i ostvariti. "Nisam u krivu" Osobe s nižim IQ-om nisu nužno one koje ne znaju, već one koje odbijaju priznati vlastito neznanje. Nedostaje im intelektualna poniznost u suočavanju sa sukobima ili raspravama. Ovakav stav proizlazi iz nesigurnosti, često uzrokovane nedostatkom potvrde, zbog čega obrambeno reagiraju na propitivanje svojih uvjerenja. Odbijanjem da prihvate kada su u krivu, često prekidaju poticajne razgovore i rasprave koje kod intelektualno znatiželjnih ljudi potiču rast. "Koji je točan odgovor?" Pojedinci s nižim IQ-om često su više usredotočeni na pronalaženje "točnog" odgovora nego na sam proces učenja. Studija objavljena u časopisu Psychological Assessment ukazuje na povezanost između nedostatka intelektualne znatiželje i istraživačkog ponašanja kod osoba s nižim IQ-om. S obzirom na to da je "otvorenost uma" osobina povezana s višim kognitivnim sposobnostima, logično je da će ljudi s nižim IQ-om biti manje skloni potrazi za znanjem, a više usmjereni na potvrdu "točnog" konačnog rezultata. "Prijeđi na stvar" Mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju se isključeno u dubljim razgovorima i intelektualnim raspravama, gdje im je ponekad teško sudjelovati na razini svojih sugovornika. To se može manifestirati kao obrambeni stav, pa frazu "prijeđi na stvar" često koriste kao sredstvo samoobrane od nelagode, a ne kao izraz stvarne frustracije. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su osobe s "granično niskim IQ-om" podložnije problemima mentalnog zdravlja, što vjerojatno proizlazi iz temeljne nesigurnosti, tjeskobe i obrambenog stava. "Nešto nedostaje" Iako osobe s nižim kvocijentom inteligencije mogu biti emocionalno intuitivne, često se bore s osjećajem ispunjenosti i sreće u svakodnevnom životu. Bez kognitivnih sposobnosti koje njihovi vršnjaci s višim IQ-om mogu primijeniti na emocionalnu inteligenciju, teže održavaju zdrave odnose koji definiraju naše živote. Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Medicine otkrilo je da su ljudi s nižim IQ-om prijavili najniže razine sreće, što se često objašnjava vezom između intelektualnih sposobnosti i razine prihoda, mentalnog zdravlja te socioekonomske sigurnosti. "Nemam planova za budućnost" Budući da su skloniji živjeti u sadašnjem trenutku i teže razmišljaju o budućnosti izvan sljedećeg dana ili mjeseca, osobe s nižim IQ-om često izgovaraju ovu rečenicu. Iako genetika ima ulogu, nedostatak obrazovanja također može imati velik utjecaj. To mnoge pojedince s nižim rezultatima stavlja u nepovoljan položaj pri planiranju budućnosti, osnivanju obitelji ili postizanju financijske sigurnosti. Iskustvo siromaštva, kao posljedica ograničenih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, također dokazano ometa kognitivne funkcije. "Snalažljiv sam na ulici" Zbog intelektualne nesigurnosti, mnogi pojedinci s nižim IQ-om zauzimaju obrambeni stav i koriste apstraktne pojmove poput "ulične pameti" kako bi potvrdili svoja mišljenja i osobnost. Oslanjaju se na svoje emocionalne i "praktične" vještine kako bi doprinijeli razgovorima. Naravno, intelekt ne definira našu ljudskost, empatiju ili autentičnost. Ipak, on utječe na to kako se snalazimo u svijetu, zbog čega se mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju prisiljenima "dokazivati" kako bi napredovali. "Moja budućnost nije u mojim rukama" Istraživanje objavljeno u Personality and Social Psychology Bulletin sugerira da su ljudi s nižim IQ-om skloniji religiji od svojih vršnjaka s višim rezultatima. Osobe s višim IQ-om naginju racionalnijim i analitičkim pristupima životu te se manje oslanjaju na vjeru pri donošenju odluka. Sklonost osoba s nižim IQ-om da svoju budućnost prepuste "sudbini" može se dijelom objasniti njihovim poteškoćama u osmišljavanju budućih planova. Lakše je i ugodnije prepustiti budućnost višoj sili nego svakodnevno nositi teret nestabilnosti. "Ne znam i nije me briga" Iako je priznanje neznanja ili nezainteresiranosti za neku temu sasvim u redu, bez obzira na IQ, osobe s nižim kvocijentom inteligencije ovu frazu često koriste kako bi izbjegle osjećaj srama ili neznanja. Često nesigurni u svoj intelekt ili sposobnost komunikacije u raspravi gdje ne znaju "pravi odgovor", povlače se i izbjegavaju teške razgovore, posebno s ljudima za koje smatraju da znaju mnogo o određenoj temi. "Živim za vikend" Dok svi uživaju u vikendu, mnoge osobe s nižim IQ-om doslovno žive za poroke koji se često povezuju s vikend izlascima i odmorom od posla. Mnogi ljudi koji se bore s nezdravim navikama često imaju i probleme s mentalnim zdravljem, poput ADHD-a ili anksioznosti, slično kao i osobe s nižim IQ-om, što ih potiče da traže bijeg u porocima. U aktivnoj potrazi za tim, manje su zaokupljeni produktivnim ili poticajnim aktivnostima, već radni tjedan provode u iščekivanju pauze. 👇https://www.zagorje.com/mobile/clanak/lifestyle/studija-otkrila-osobe-s-nizim-kvocijentom-inteligencije-cesto-izgovaraju-ovih-11-recenica

Kad Anja Šimpraga i SDSS dignu glas zbog jedne pjesme, tada se odmah traže osude, moralizira se i docira svima drugima kako bi se trebali ponašati. Ali gdje su bile te iste reakcije kada je Porfirije pjevao četničke pjesme? Gdje je tada bila ta silna briga za vrijednosti i osjećaje drugih? Gdje su bili kada su godinama stajali četnički spomenici ljudima koji su sudjelovali u ubojstvima hrvatskih branitelja i policajaca? Tek nakon 35 godina uklonjeni su zahvaljujući inicijativi Domovinskog pokreta. Od tada, muk. Ni riječi. Jedna pjesma smeta, ali veličanje četničkih zločina, to ne smeta? To su ti “principi” koji vrijede samo kad odgovaraju! | Stipo Mlinarić

Kineski istraživači razvili su proizvod koji pomiče granice aerodinamike. Robota koji ne samo da oponaša izgled već i složenu mehaniku ptičjeg leta. Tvrtka Click Petróleo e Gás izvještava da ova inovacija prevladava desetljeća tehničkih prepreka u robotici korištenjem pokretnih krila i autonomnog polijetanja https://www.youtube.com/watch?v=uMeVuOTUFCE