PRIOPĆENJE ZA JAVNOST o repatrijaciji hrvatskih državljana s Bliskog istoka Nakon američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pokrenute 28. veljače 2026., sigurnosna situacija na Bliskom istoku naglo se pogoršala. Zbog ratnih operacija iznad Irana, zatvaranja zračnog prostora u više država regije te znatnih poremećaja u međunarodnom zračnom prometu, dio hrvatskih državljana našao se blokiran na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Kuvajta. U takvim izvanrednim okolnostima, uz stroga sigurnosna ograničenja civilnog zrakoplovstva te ograničen broj odobrenja za slijetanje i polijetanje u zračnim lukama u Dubaiju i Dohi, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poduzimaju sve raspoložive mjere kako bi hrvatskim državljanima koji su zatražili povratak omogućili siguran povratak u Hrvatsku u najkraćem mogućem roku. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske uputili su zrakoplov Croatia Airlinesa, preko Herakliona u Grčkoj, kapaciteta 149 mjesta, radi repatrijacije najranjivijih skupina hrvatskih državljana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekivano polijetanje navedenog zrakoplova iz Dubaija je u četvrtak, 5. ožujka, oko 17:30 sati po lokalnom vremenu, dok je dolazak u Zagreb planiran oko 22:40 sati po hrvatskom vremenu. Republika Hrvatska pritom je prva država članica Europske unije koja uspjela ishoditi odobrenje za korištenje nacionalnih zrakoplova radi repatrijacije svojih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Uz navedeni let, planirana su još dva charter leta lokalnih prijevoznika s ukupnim kapacitetom od 340 mjesta. Očekivano polijetanje tih zrakoplova iz Dubaija predviđeno je u četvrtak, 5. ožujka, u kasnim popodnevnim satima po lokalnom vremenu. Detaljnije informacije o tim letovima bit će objavljene sutra u prijepodnevnim satima. Isti charter letovi na relaciji Dubai - Zagreb planirani su i za sljedeći dan, u petak, 6. ožujka, također s ukupnim kapacitetom od 340 mjesta. Hrvatsko veleposlanstvo u Dohi (Katar) dodatno je osiguralo 30 mjesta za hrvatske državljane na sutrašnjem letu austrijskog avioprijevoznika iz Rijada za Beč. Sutra će ujedno biti završena repatrijacija svih hrvatskih državljana koji su zatražili povratak iz Sultanata Oman. Naime, preostalih 19 hrvatskih državljana bit će evakuirano letom austrijskog prijevoznika za Beč. Podsjećamo kako je Republika Hrvatska već uspješno provela niz evakuacijskih aktivnosti. Svi hrvatski državljani iz Izraela i Jordana koji su zatražili evakuaciju već su repatrirani. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u stalnom su kontaktu su s domaćim, lokalnim i međunarodnim zrakoplovnim prijevoznicima te kontinuirano rade na osiguranju dodatnih mogućnosti repatrijacije hrvatskih državljana, u skladu sa sigurnosnim uvjetima i raspoloživim kapacitetima zračnog prometa. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poziva hrvatske državljane zainteresirane za povratak da se što prije jave nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Prioritet će imati djeca, bolesne osobe, trudnice te članovi njihovih obitelji. Nove informacije bit će objavljene sutra u prijepodnevnim satima. UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI Generalni konzulat Republike Hrvatske u Dubaiju NAPOMENA: Hrvatski državljani koji se trenutačno nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i zainteresirani su za evakuaciju najavljenim letovima pozivaju se da se žurno jave na adresu: registar.dubai@mvep.hr te dostave sljedeće podatke za sebe i članove obitelji s kojima namjeravaju putovati: ime i prezime datum i mjesto rođenja broj putovnice datum isteka putovnice broj mobilnog telefona trenutačnu lokaciju (grad/emirat) Dežurni telefon: +971 50 905 5980 Telefon: +971 4 701 8300 E-mail: croconsulate.dubai@mvep.hr KATAR I OMAN Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Katar Telefon: +974 3311 1526 E-mail: croemb.doha@mvep.hr BAHREIN I KUVAJT Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Kuvajt Telefon: 00965 253 88 705 E-mail: croemb.kuwait@mvep.hr SAUDIJSKA ARABIJA, JORDAN, LIBANON I SIRIJA Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat (Kairo) Dežurni telefon: +20 128 140 0344 Telefon: +20 2 2738 3155 E-mail: crocons.cairo@mvep.hr E-mail: croemb.cairo@mvep.hr IRAK Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Irak (Bagdad) Dežurni telefoni: +9647866880080, +9647866880081 E-mail: crobagdad@mvep.hr IRAN Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Islamskoj Republici Iran (Teheran) Telefon: +98 21 22705090 E-mail: iran@mvep.hr IZRAEL Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Izrael (Tel Aviv) Telefon: +972 (0) 3 640 3000 E-mail: croemb.israel@mvep.hr TURSKA Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Turskoj (Ankara) Dežurni telefon: +90 533 303 4882 E-mail: ankara@mvep.hr CIPAR Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Helenskoj Republici (Atena) Dežurni telefon: 0030 693 657 2421 E-mail: crocons.athens@mvep.hr https://mvep.gov.hr/press/priopcenje-za-javnost-u-vezi-sigurnosne-situacije-na-bliskom-istoku/277028

[ Saborska zastupnica Dalija Orešković ovih dana puni medijske stupce svojim kontroverznim izjavama. Njen mandat sveo se na borbu protiv HDZ-a i “ustaša”. ] Orešković je već drugi mandat do saborske klupe došla preko leđa drugih stranaka. No, ona ima vlastitu stranku koja se, ni više ni manje, zove “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom”. O stranci je malo toga poznato: nema popisa članova stranke, kao ni dostupnih financijskih izvješća. Nedavno je tek revizija DIP-a pokazala nepravilnosti u izvješću. Državno izborno povjerenstvo u siječnju je objavilo izvješće o obavljenom nadzoru godišnjeg financijskog poslovanja i godišnjih financijskih izvještaja za 2024. političkih stranaka i neovisnih zastupnika. U izvješću stoji da stranka “Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom” – “DO i SIP” nije u Izvještaju o prihodima i rashodima (PR-RAS-NPF) prikazala sve rashode koje je ostvarila u tijeku izvještajnog razdoblja. Revizija otkrila nepravilnosti Državna revizija je ranije, krajem 2025., već objavila Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji za stranku “DO i SIP” u kojemu su uočeni propusti i nepravilnosti u računovodstvu i evidencijama stranke. Na primjer, stranka je nepravilno evidentirala prihode i rashode povezane s izbornom kampanjom: prihodi za naknadu troškova izborne promidžbe nisu u potpunosti ili točno prikazani: Ukupni prihodi su u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u iznosu od 90.607,38 eura, a trebalo ih je evidentirati i iskazati u iznosu od 86.631,29 eura, odnosno 3.976,09 eura manje. Ukupni rashodi su u poslovnim knjigama evidentirani i u financijskim izvještajima iskazani u iznosu od 31.834,46 eura, a trebalo ih je evidentirati i iskazati u iznosu od 55.940,37 eura, odnosno 24.105,91 euro više. Iz navedenog proizlazi da je i višak prihoda trebalo evidentirati i iskazati u iznosu od 30.690,92 eura, a ne u iznosu od 58.772,92 eura. Također, pogrešno su evidentirane i iskazane obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za osobe izvan radnog odnosa u iznosu od 381,76 eura umjesto u okviru obveza za naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa. Pogrešno su navedene i obveze za porez i prirez u iznosu od 463,35 eura itd. Cijelo izvješće dostupno OVDJE👇 https://www.revizija.hr/UserDocsImages/izvjesca-novo/Revizije%20-%202025/IZVJESCA_%20O_OBAVLJENIM_REVIZIJAMA/FIN_REVIZIJE/POL_STR_NEZ_ZAS/POJEDINACNA/POLITICKE_STR/DALIJA_ORESKOVIC_I_LJUDI_S_IMENOM_I_PREZIMENOM.pdf

Zastupnica Nancy Mace predstavila je novi savezni zakon koji bi omogućio uvođenje smrtne kazne za osobe osuđene za silovanje djece i određene teške oblike seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema američkom zakonu. Predloženi nacrt zakona, pod nazivom „Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece” (Death Penalty for Child Rapists Act), teži proširenju saveznih propisa o najstrožoj kazni kako bi obuhvatili teški seksualni napad na dijete, seksualno zlostavljanje maloljetnika i zlostavljački seksualni kontakt s djecom. Zakon bi se primjenjivao i unutar vojnog pravosuđa, što znači da bi se i pripadnici oružanih snaga osuđeni za ova djela mogli suočiti sa smrtnom kaznom. U javnoj izjavi, Mace je istaknula kako je cilj zakona poslati jasnu poruku: oni koji vrebaju djecu moraju snositi najteže moguće zakonske posljedice. Ako bude usvojen, ovaj bi akt značajno proširio krug djela za koja se može izreći smrtna kazna na saveznoj razini, što će vjerojatno izazvati oštre ustavne rasprave, posebno s obzirom na dosadašnju praksu Vrhovnog suda koja je ograničavala smrtnu kaznu u slučajevima u kojima nije počinjeno ubojstvo. Prijedlog sada ulazi u zakonodavnu proceduru, gdje ga očekuje strogi politički i pravni nadzor. Kongresmenka Nancy Mace (R-SC) zvanično je predstavila "Zakon o smrtnoj kazni za silovatelje djece" (Death Penalty for Child Rapists Act) 26. februara 2026. godine. Predloženi zakon predviđa uvođenje smrtne kazne za teška krivična djela seksualnog zlostavljanja maloljetnika prema saveznom zakonu SAD-a, uključujući izmjene Vojnog krivičnog zakona (UCMJ). Mace je u zvaničnom saopštenju istakla da za ovakve predatore ne treba biti milosti i da oni zaslužuju najstrožu moguću kaznu koju država može izreći. Ova zakonodavna inicijativa dio je njenog kontinuiranog rada na pooštravanju kazni za seksualne prijestupnike i zaštiti najranjivijih kategorija društva. Fotografija koja prati vijest je autentičan portret kongresmenke koji se koristi u zvaničnim komunikacijama njenog kabineta. IZVOR: Mace.house.gov (Official Website of Representative Nancy Mace), Fox News, Associated Press, Reuters. #cinjenice #politics #law #BreakingNews #justice #protection #WorldNews

Keleminec 45 minuta urlao i prijetio sto metara od kuće Dežulovićevih roditelja Splitska policija naložila je Autohtonoj – Hrvatskoj stranci prava da promijeni mjesto prosvjednog skupa protiv kolumniste Novosti, novinara i pisca Borisa Dežulovića, s objašnjenjem da se adresa Dežulovićevih roditelja “ne može smatrati prikladnim prostorom”, stoji u službenoj policijskoj obavijesti koje su Novosti dobile na uvid. Prosvjed je, da podsjetimo, predviđen za subotu u 10.30 sati. “Provjerama je utvrđeno, a sukladno javno dostupnim informacijama cijenimo da ste i sami upoznati kako na navedenoj adresi ne živi osoba prema kojoj su usmjereni ciljevi prosvjednih aktivnosti, pa se održavanjem ovog mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na toj adresi ne ostvaruje svrha prosvjeda”, stoji u dopisu Splitsko-dalmatinske policijske uprave A-HSP-u, u kojemu se dodaje kako “postoje utemeljeni razlozi da će prosvjed uznemiriti druge osobe/obitelji koje tamo žive, a većinom se radi o posebno ranjivoj skupini osoba starije životne dobi”. “Slijedom navedenog, ova policijska uprava (…) poziva organizatora da odredi drugo mjesto za održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda i o tome dostavi nadopunjenu i izmijenjenu prijavu javnog okupljanja s podacima o točno određenom drugom mjestu održavanja”, stoji također u dopisu koji je A-HSP-u, prema informaciji iz zaglavlja poslan u četvrtak, 26. veljače. Više informacija možete pronaći ovdje: 👇 https://www.portalnovosti.com/policija-nalozila-kelemincu-da-promijeni-mjesto-prosvjeda-protiv-dezulovica/

U tom avionu snimljene su fotografije raskopčane Ghislaine Maxwell kako masirala stopala svom nekadašnjem ljubavniku i partneru u zločinu. Ona služi zatvorsku kaznu. Via Express U tom avionu snimljene su fotografije raskopčane Ghislaine Maxwell kako masirala stopala svom nekadašnjem ljubavniku i partneru u zločinu. Ona služi zatvorsku kaznu. Zvali su ga "Lolita Express", zloglasni privatni mlažnjak Jeffreyja Epsteina trune na groblju u Georgiji već desetljeće kao mračni podsjetnici na izopačeni način života pokojnog pedofila. U njemu je razvozio djevojke, najčešće maloljetne u svoje rezidencije gdje ih je iskorištavao i "podvodio" milijarderima ili svjetskim moćnicima poput britanskog princa Andrewa. Fotografije NY Posta prikazuju kako mlažnjak, Boeing 727 dug 40 metara korodira i raspada se na odlagalištu otpada tvrtke Stambaugh AViation u Brunswicku u Georgiji. Više nikad neće letjeti. Kukci i plijesan danas žive na sjedalima gdje je, prema fotografijama što ih je objavio Department of Justice, Ghislaine Maxwell masirala stopala svom nekadašnjem ljubavniku i partneru u zločinu. Ona služi zatvorsku kaznu dok se njeni odvjetnici bore protiv objave 90 tisuća novih dokumenata o slučaju Jefrey Epstein. Avion oznake N908JE - gdje posljednja dva slova podsjećaju na perverznjakove inicijale - prevozio je bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšeg ministra financija Larryja Summersa i druge VIP osobe, navodi NY Post. Pročitajte više na: 👇https://express.24sata.hr/crni-svijet/jezivi-avion-pronasli-su-epsteinov-lolita-express-na-letu-bi-silovali-djevojke-32254

Dežulovići od Božinovića i MUP-a traže zabranu prosvjeda ispred stana svojih roditelja oris Dežulović i njegova sestra Branka Dežulović podnijeli su zahtjev za zabranu javnog skupa “Operacija Boris Dežulović” u Glagoljaškoj ulici u Splitu, koji je za subotu sazvao predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec, tvrdeći da na toj adresi živi kolumnist Novosti. Zahtjev za zabranu skupa podnesen je Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Davoru Božinoviću. Dežulovići su također podnijeli kaznenu prijavu protiv A-HSP-a i Keleminca, ustvrdivši da ovakav poziv na prosvjed predstavlja prijetnju Borisu Dežuloviću i njegovim roditeljima. U zahtjevu za zabranu javnog skupa objašnjavaju da u Glagoljaškoj ulici, gdje Keleminec namjerava prosvjedovati, Boris Dežulović ne živi već 40 godina. Upozoravaju da u stanu žive njihovi roditelji, otac i majka, koji su zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja posebno ranjivi te da u zgradi ne stanuju javne osobe ni sudionici političkog života. U zahtjevu se naglašava da je iz samog vizualnog poziva organizatora vidljivo da se skup zlokobno naziva “Operacija”, čime se koristi ratna retorika s ciljem zastrašivanja, kao i da sadržava elemente nacionalne nesnošljivosti (spominje se “financiranja preko Milorada Pupovca“), što potvrđuje da cilj skupa nije mirno izražavanje mišljenja, već huškanje i stvaranje atmosfere linča ispred obiteljskog doma njihovih roditelja. Upozoravajući na zloupotrebu prava na okupljanje i povredu nepovredivosti doma te poštovanje privatnog i obiteljskog života, Dežulovići objašnjavaju da je odabir adrese protesta dokaz da krajnji cilj nije politički prosvjed, nego grubi pokušaj zastrašivanja i obiteljska odmazda. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u zahtjevu. Također se navodi da su ciljevi skupa usmjereni na poticanje mržnje i nesnošljivosti prema pojedincu i njegovoj obitelji, što je vidljivo iz samog naslova skupa “Operacija Boris Dežulović” kojim se izravno potiče na linč prema njemu i njegovoj obitelji, što je zakonska osnova za apsolutnu zabranu skupa. Dodatno objašnjavaju da će održavanje skupa pred privatnim ulazom dovesti do ozbiljnog remećenja javnog reda i izravne ugroze psihofizičkog zdravlja njihovih roditelja, što država ne smije dopustiti. Dopuštanje održavanja skupa predstavljalo bi propust države u zaštiti ljudskih prava, jer je njegov cilj zastrašivanje i uznemiravanje trećih osoba, što je kazneno djelo, baš kao i poticanje nacionalne mržnje i nasilja Premda u pozivu na prosvjed nije objašnjeno zašto je on sazvan baš u Glagoljaškoj ulici, “jasno je da je to konkretno mjesto izabrano svjesno, ciljano i maliciozno i to samo zato što je novinar Boris Dežulović ondje odrastao, a na toj adresi (i) danas žive (samo) njegovi roditelji… Organizator skupa zna da na toj adresi ne živi novinar Boris Dežulović!” navodi se u prijavi, uz upozorenje da se radi o zloupotrebi prava na okupljanje i povredi nepovredivosti doma. “Ovakvo ciljanje na obitelj pojedinca zbog njegovog novinarskog rada predstavlja nedopustiv čin koji prelazi okvire slobode govora i javnog okupljanja te predstavlja oblik zastrašivanja, uznemiravanja i zadiranja u privatnost građana. Unatoč tome što očekujemo da će odlukom nadležnog tijela najavljeni skup biti zabranjen, smatramo da je organizator već samom javnom objavom adrese naših roditelja postigao dio svog cilja, a to je stigmatiziranje njihovog doma i njih samih te zastrašivanje. Jasno je da cilj skupa nije dijalog s novinarom”, piše u prijavi. Podsjetimo da je prije nekoliko tjedana povodom prijava Hrvatskog društva političkih zatvorenika i Hrvatskog žrtvoslovnog društva te nekoliko braniteljskih udruga u kojima su tvrdili da je Dežulović lažno prijavio prebivalište, policija utvrđivala točnu adresu na kojoj živi kolumnist Novosti. Isti slučaj bio je i s Viktorom Ivančićem. Najavljeni protest A-HSP-a u tom smislu predstavlja nastavak hajke i linča kojima su izloženi novinari Novosti. Treba podsjetiti i da se desetak pripadnika i simpatizira desno-ekstremističkog A-HSP-a godinama okuplja ispred sjedišta SNV-a u centru Zagreba, gdje su palili primjerke našeg tjednika, kao i da više godina pokušavaju spriječiti održavanje proslave Dana ustanka u Srbu. Pripadnici iste stranke održali su prosvjed i ispred stana zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i stana zastupnice Anke Mrak-Taritaš, te pred zgradom u kojoj živi zastupnica Dalija Orešković, puštajući preko razglasa pjesme notornog Marka Perkovića Thompsona. Povodom ovog desničarskog putujućeg cirkusa novinari su MUP-u bili poslali upit bi li policija dopustila prosvjede ispred stana Andreja Plenkovića. Odgovoreno im je suhim citiranjem zakona koji uređuje gdje se i kako može prosvjedovati. -Slika: Boris Dežulović foto Srećko Niketić/PIXSELL 👇🔗https://www.portalnovosti.com/dezulovici-od-bozinovica-i-mup-a-traze-zabranu-prosvjeda-ispred-stana-svojih-roditelja/

Što je otkrila studija o osobama s nižim kvocijentom inteligencije Inteligencija nije samo brojka; način na koji se netko izražava može puno otkriti o njegovim sposobnostima, ističe YourTango. Iako niži IQ ne utječe na upornost, kreativnost ili sposobnost uspostavljanja odnosa, može imati utjecaja na razvoj društvenih vještina. "Ne znam što želim" Samosvijest i introspekcija usko su povezane s emocionalnom inteligencijom, ali za postavljanje ciljeva i promišljanje o vlastitim potrebama neophodne su i kognitivne sposobnosti. Kada se suoče s neizvjesnošću, pojedinci s nižim IQ-om često upadaju u krizu i tvrde da ne znaju što žele, umjesto da posvete vrijeme promišljanju o svojim opcijama. Studija objavljena u časopisu Journal of Intelligence pokazuje da ove osobe često imaju poteškoća s unutarnjom refleksijom, što otežava razvoj zdravih odnosa temeljenih na otvorenoj komunikaciji. "To je za mene nemoguće" Izjave poput "Nema šanse da to uspijem" ili "To je za mene nemoguće" često izgovaraju ljudi koji nemaju povjerenja u vlastite sposobnosti. Teško im je zamisliti napredak ili postizanje nečeg više, posebno ako im nedostaju prethodni uspjesi koji bi im ulili samopouzdanje. Iako neka istraživanja pokazuju da način razmišljanja ne utječe uvijek na rezultate, "fiksni" stav može kočiti napredak. Ako netko unaprijed vjeruje da ne može uspjeti i ne postavlja si ostvarive ciljeve, male su šanse da će ih ikada i ostvariti. "Nisam u krivu" Osobe s nižim IQ-om nisu nužno one koje ne znaju, već one koje odbijaju priznati vlastito neznanje. Nedostaje im intelektualna poniznost u suočavanju sa sukobima ili raspravama. Ovakav stav proizlazi iz nesigurnosti, često uzrokovane nedostatkom potvrde, zbog čega obrambeno reagiraju na propitivanje svojih uvjerenja. Odbijanjem da prihvate kada su u krivu, često prekidaju poticajne razgovore i rasprave koje kod intelektualno znatiželjnih ljudi potiču rast. "Koji je točan odgovor?" Pojedinci s nižim IQ-om često su više usredotočeni na pronalaženje "točnog" odgovora nego na sam proces učenja. Studija objavljena u časopisu Psychological Assessment ukazuje na povezanost između nedostatka intelektualne znatiželje i istraživačkog ponašanja kod osoba s nižim IQ-om. S obzirom na to da je "otvorenost uma" osobina povezana s višim kognitivnim sposobnostima, logično je da će ljudi s nižim IQ-om biti manje skloni potrazi za znanjem, a više usmjereni na potvrdu "točnog" konačnog rezultata. "Prijeđi na stvar" Mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju se isključeno u dubljim razgovorima i intelektualnim raspravama, gdje im je ponekad teško sudjelovati na razini svojih sugovornika. To se može manifestirati kao obrambeni stav, pa frazu "prijeđi na stvar" često koriste kao sredstvo samoobrane od nelagode, a ne kao izraz stvarne frustracije. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su osobe s "granično niskim IQ-om" podložnije problemima mentalnog zdravlja, što vjerojatno proizlazi iz temeljne nesigurnosti, tjeskobe i obrambenog stava. "Nešto nedostaje" Iako osobe s nižim kvocijentom inteligencije mogu biti emocionalno intuitivne, često se bore s osjećajem ispunjenosti i sreće u svakodnevnom životu. Bez kognitivnih sposobnosti koje njihovi vršnjaci s višim IQ-om mogu primijeniti na emocionalnu inteligenciju, teže održavaju zdrave odnose koji definiraju naše živote. Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Medicine otkrilo je da su ljudi s nižim IQ-om prijavili najniže razine sreće, što se često objašnjava vezom između intelektualnih sposobnosti i razine prihoda, mentalnog zdravlja te socioekonomske sigurnosti. "Nemam planova za budućnost" Budući da su skloniji živjeti u sadašnjem trenutku i teže razmišljaju o budućnosti izvan sljedećeg dana ili mjeseca, osobe s nižim IQ-om često izgovaraju ovu rečenicu. Iako genetika ima ulogu, nedostatak obrazovanja također može imati velik utjecaj. To mnoge pojedince s nižim rezultatima stavlja u nepovoljan položaj pri planiranju budućnosti, osnivanju obitelji ili postizanju financijske sigurnosti. Iskustvo siromaštva, kao posljedica ograničenih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, također dokazano ometa kognitivne funkcije. "Snalažljiv sam na ulici" Zbog intelektualne nesigurnosti, mnogi pojedinci s nižim IQ-om zauzimaju obrambeni stav i koriste apstraktne pojmove poput "ulične pameti" kako bi potvrdili svoja mišljenja i osobnost. Oslanjaju se na svoje emocionalne i "praktične" vještine kako bi doprinijeli razgovorima. Naravno, intelekt ne definira našu ljudskost, empatiju ili autentičnost. Ipak, on utječe na to kako se snalazimo u svijetu, zbog čega se mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju prisiljenima "dokazivati" kako bi napredovali. "Moja budućnost nije u mojim rukama" Istraživanje objavljeno u Personality and Social Psychology Bulletin sugerira da su ljudi s nižim IQ-om skloniji religiji od svojih vršnjaka s višim rezultatima. Osobe s višim IQ-om naginju racionalnijim i analitičkim pristupima životu te se manje oslanjaju na vjeru pri donošenju odluka. Sklonost osoba s nižim IQ-om da svoju budućnost prepuste "sudbini" može se dijelom objasniti njihovim poteškoćama u osmišljavanju budućih planova. Lakše je i ugodnije prepustiti budućnost višoj sili nego svakodnevno nositi teret nestabilnosti. "Ne znam i nije me briga" Iako je priznanje neznanja ili nezainteresiranosti za neku temu sasvim u redu, bez obzira na IQ, osobe s nižim kvocijentom inteligencije ovu frazu često koriste kako bi izbjegle osjećaj srama ili neznanja. Često nesigurni u svoj intelekt ili sposobnost komunikacije u raspravi gdje ne znaju "pravi odgovor", povlače se i izbjegavaju teške razgovore, posebno s ljudima za koje smatraju da znaju mnogo o određenoj temi. "Živim za vikend" Dok svi uživaju u vikendu, mnoge osobe s nižim IQ-om doslovno žive za poroke koji se često povezuju s vikend izlascima i odmorom od posla. Mnogi ljudi koji se bore s nezdravim navikama često imaju i probleme s mentalnim zdravljem, poput ADHD-a ili anksioznosti, slično kao i osobe s nižim IQ-om, što ih potiče da traže bijeg u porocima. U aktivnoj potrazi za tim, manje su zaokupljeni produktivnim ili poticajnim aktivnostima, već radni tjedan provode u iščekivanju pauze. 👇https://www.zagorje.com/mobile/clanak/lifestyle/studija-otkrila-osobe-s-nizim-kvocijentom-inteligencije-cesto-izgovaraju-ovih-11-recenica

SVJETSKI TJEDAN GLAUKOMA 2026. Odjel za oftalmologiju i optometriju Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić Sisak poziva građane na javnozdravstveni događaj: Osjeti glaukom - iskustvena zona Cilj događaja je podizanje svijesti o glaukomu i važnosti pravodobne prevencije nepovratnog gubitka vida, kroz iskustveni pristup koji omogućuje bolje razumijevanje svakodnevnih izazova s kojima se suočavaju osobe s glaukomom. Veselimo se Vašem dolasku i zajedničkom obilježavanju Svjetskog tjedna glaukoma.

Nove prilike za zapošljavanje predstavljene na Danima poslova u Sisku Dani poslova održani su danas u Hotelu Panonija u Sisku, gdje se predstavilo 25 poslodavaca s ponudom zapošljavanja u različitim sektorima, od poslova u turizmu na Jadranu do različitih poslova na području Sisačko-moslavačke županije i Zagreba. Događaj je okupio nezaposlene osobe, učenike završnih razreda srednjih škola, studente i sve zainteresirane za nove poslovne prilike. Gradonačelnik Domagoj Orlić istaknuo je kako Sisak prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilježi rekordno nisku nezaposlenost od oko 6 %, odnosno oko 900 nezaposlenih osoba. „Ovo nije samo prilika za nova radna mjesta, već i za umrežavanje i stvaranje novih poslovnih priča u Sisku. Naš je cilj da mladi ostaju ovdje i svoju budućnost grade upravo u svom gradu“, poručio je gradonačelnik. Opširnije 👇🔗https://www.facebook.com/share/1D87xRXqDW/

Paravinja: 'Antonia je bila ljepotica, upucavao sam joj se, nije htjela. Poludio sam ' Antonia Bilić, djevojka iz malog mjesta Kričke kod Drniša, danas bi slavila 32. rođendan da je nije ubio vozač kamiona Dragan Paravinja. Ovaj članak o slučaju brutalnog ubojstva maturantice srednje Trgovačke škole Expressa je objavio u rujnu 2024. godine. Antonia je nestala 11. lipnja 2011. godine, a njezino tijelo pronađeno je više od godinu dana kasnije, u studenome 2012. blizu odmorišta Modruš. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 2017. presudu da se Dragan Paravinja, proglašen krivim za pokušaj silovanja i ubojstvo Antonije Bilić, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Paravinji će se u uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 18. srpnja 2002. g. do 14. kolovoza 2002. i od 26. lipnja 2011. godine nadalje, stoji u presudi Vrhovnog suda, koji je ovime prepolovio prvostupanjsku presudu od zakonski maksimalnih 40 godina. Sudska praksa je da nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenik može tražiti da ga se pusti na slobodu, zakonski to može zatražiti već nakon pola odslužene kazne. A Dragan Paravinja odslužio je dvije trećine od 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić, 17-godišnje maturantice Trgovačke škole. Izvjesno je da će zatražiti puštanje na slobodu, no malo je vjerojatno da će hrvatski sud njegovom zahtjevu i udovoljiti, s obzirom na težinu počinjenog kaznenog djela. Podsjetimo, Antonia Bilić posljednji put je viđena na Čikolskome mostu 7. lipnja 2011. a njeno tijelo pronađeno je godinu i tri mjeseca nakon njezina nestanka, 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, blizu mjesta gdje je 7. lipnja u 15.40 posljednji put lociran signal njenog mobitela. DNA analizom potvrđeno je da posmrtni ostaci pripadaju djevojci iz sela Kričke kraj Drniša. "Molim vas, kažite mojoj ženi i sinovima da je nisam silovao", kazao je Dragan Paravinja policajcima tijekom ispitivanja u Banjoj Luci gdje je uhićen 26. lipnja 2011. Na njihova pitanja odgovarao je u nazočnosti dvojice odvjetnika prilično spremno, kao da je već unaprijed pripremio sve odgovore. Teško ubojstvo Drnišanke Antonije Bilić priznao im je, objasnio što je učinio s tijelom tvrdeći kako on nije silovatelj. "Na putu prema Zagrebu, na raskrižju puteva Split - Drniš, Drniš - Šibenik, pored puta sa svoje lijeve strane primijetio sam djevojku koja je stopirala u suprotnom smjeru. Primijetio sam da je bila lijepa, crne duže kose i da je na sebi imala farmerice i majicu, ne mogu se sjetiti koje boje, dok je o ramenu držala žensku torbu", ispričao je Paravinja policajcima kako je sreo nesretnu djevojku. "Hoćeš li sa mnom za Zagreb?", dobacio joj je kroz prozor. Djevojka mu je odgovorila da hoće u Split, nakon čega je produžio pedesetak metara dalje, okrenuo vozilo i vratio se k Antoniji. Ušla je u kamion te su započeli neobvezan razgovor, tijekom kojeg joj se, priznao je, nabacivao. Policajcima je objasnio kako je zaustavio kamion jer je zapravo želio prijeći na stranu djevojčina sjedišta. Antoniju je njegova nakana uzrujala pa ju je, rekao je, pokušao smiriti. Tvrdio je da joj je zbog toga i nudio da izađe iz kamiona. Djevojka je odbila poziv pa je Paravinja s njezine strane ušao u kamion. Antonia je u tom trenutku, kazao je, bezuspješno pokušavala otvoriti vozačeva vrata kako bi pobjegla. Nažalost, nije uspjela. "Počela je da me psuje i vrijeđa. Uspjela me nekoliko puta odgurnuti nogom od sebe. U jednom je trenutku pokušala da izađe iz kabine pored mene i dalje me glasno psujući. U tom sam trenutku izgubio živce", ispričao je Paravinja svoju verziju zločina. To je bio trenutak kad je ubio djevojku. Kazao je da čitavo vrijeme nije bio pri sebi i da se ne sjeća je li kasnije upalio kamion ili je on čitavo vrijeme radio. Nastavio je voziti prema Solinu te se ubrzo okrenuo i krenuo voziti u smjeru Zagreba. Tijekom vožnje se, priznao je, opet zaustavio kako bi tijelo djevojke stavio na krevet iza sjedišta u kabini. Nastavio je vožnju. "Nakon što sam djevojku prebacio na stražnje sjedište, krećem od Drniša prema Kistanju. Na toj dionici, na jednom od tri mosta na rijeci Krki, mahinalno sam zaustavio kamion te sam ušao na mjesto suvozača odakle sam iznio djevojku te je ponio prema ogradi mosta. Ograda je bila izuzetno niska pa sam djevojku samo spustio iza ograde, dok nisam bio siguran da je tijelo otišlo u vodu ili se zaustavilo negdje na obali. Ne mogu se sjetiti koliko je sati tada bilo. Nakon toga sam nastavio vožnju", opisao je policajcima na koji se način riješio tijela žrtve. Nastavio je vožnju prema Ogulinu. "Na jednom od odmorišta, čijeg se imena ne mogu sjetiti, zaustavio sam kamion i u jedan od kontejnera odbacio djevojčinu torbu. Torbu nisam otvarao niti sam se zanimao za njen sadržaj, a želim i da napomenem da nisam ni znao kako se djevojka zvala niti se mogu sjetiti je li se predstavila", kazao je Paravinja. Nakon dolaska u Ogulin, nastavio je pripovijedati, vraćao se u Split. "Ponovo sam se uputio u Split, nakon čega dolazim svojoj kući. Presvukao sam garderobu koju sam imao na sebi, a nisam siguran šta sam od garderobe tog dana imao na sebi. Obično radim ili u farmericama ili u crnoj trenirci i majici kratkih rukava s natpisom firme u kojoj sam prije radio", kazao je policajcima. Inače, tijekom iznošenja obrane, Paravinja je policajcima nacrtao skicu mjesta na kojem je navodno djevojčino tijelo bacio u rijeku. No policiju je navodio na pogrešan trag. Godinu i tri mjeseca nakon Antonijina nestanka, u studenome 2012. njeni posmrtni ostaci, od tijela je ostao samo kostur, pronađeni su u zaseoku Fulaja kod sela Modruš, na ugibalištu za kamione. Pronašli su ih mještani Miran Rendulić i Veljko Dadasović. Uglibalište na kojem su našli kostur bilo je pretvoreno u obično smetlište. - Nakon obdukcije u jutarnjim satima dobili smo u laboratorij i naknadne uzorke i kosti N.N. osobe, a pravovremeno smo iz Centra za forenzična istraživanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić dobili nesporne uzorke članove obitelji i njihove genotipe, tj. elektroforegrame koje su kolege iz MUP-a napravili već u prethodnom tijeku postupka. Analizom genomske DNA uzorka kosti i zuba, moram reći i DNA kose no međutim detektirana količina DNA koja nije bila dovoljna da bi se dobio genotip iz kose, ali je uspješno dobiven iz uzorka kosti i zuba. Usporedbom tog genotipa nestale osobe i članova obitelj, gdje smo imali majku, oca i dvije sestre, došli smo do statističke vjerojatnosti od 99,99999999 posto da je N.N. osoba tražena kći Milke i Mile Bilić, te sestra Katarine i Ane Bilić. Tako da smo definitivno utvrdili da se radi o Antoniji Bilić - rekao je Milovan Kubat,voditelj DNK laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i dijagnostiku. No uzrok smrti nisu uspjeli utvrditi. - Temeljem kostiju koje smo dobili na analizu nismo uspjeli utvrditi nikakve ozljede i nikakve tragove koji bi upućivali na uzrok smrti što je kod ovakvih slučajeva moguće i često, pošto mi imamo iskustva s ovakvom vrstom obrade posmrtnih ostataka iz Domovinskog rata. No, u ovom slučaju ne znamo uzrok smrti na temelju obdukcije koju smo izvršili – rekao je Strinović. Paravinju su ispitivali i o pokušaju silovanja 25-godišnjakinje u Omišu. "Ustopala me jedna atraktivna djevojka. Koliko se mogu sjetiti, imala je crnu dužu kosu i nakon ulaska u kamion bilo je intimnih razgovora i kontakata s njom. Ali nije htjela bilo kakav seksualni odnos", kazao je Paravinja policajcima tijekom ispitivanja koje je okončano tek poslije ponoći. Iskaz je u lipnju 2011. objavio Večernji list. Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/paravinja-2011-nije-htjela-seks-izgubio-sam-zivce-i-ubio-je-11257

Tragedija na rijeci Uni kod H. Kostajnice – jedan mrtav, više nestalih U ponedjeljak, 23. veljače oko 4,45 sati, na području Hrvatske Kostajnice u mjestu Rosulje policijski su službenici tijekom nadzora državne granice začuli poziv u pomoć nepoznate osobe iz rijeke Une. Na mjesto događaja upućene su policijske ophodnje te su pozvane i druge žurne službe. Dosad je pronađena jedna živa muška osoba te jedno beživotno tijelo nepoznate muške osobe. Utvrđeno je da je došlo do prevrtanja čamca u kojem se nalazilo više osoba. Policijski službenici i pripadnici HGSS-a uz pomoć plovila i bespilotnih letjelica intenzivno tragaju za nestalim osobama. Kako se neslužbeno doznaje riječ je o čamcu koji je prelazio Unu iz BIH na hrvatsku stranu te se u njemu, prema izjavi preživjeloga, nalazilo pet osoba – migranti i krijumčar. Čamac se pri tome prevrnuo. https://www.sisak.info/2026/02/23/tragedija-na-rijeci-uni-kod-h-kostajnice-jedan-mrtav-vise-nestalih/

EU bi mogla dobiti novu članicu preko noći. A nije ni Crna Gora ni Ukrajina Island razmatra mogućnost raspisivanja referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji već u kolovozu, tvrde dvije osobe upoznate s pripremama za pristupanje, a objavljuje jutros ekskluzivno Politico. Sve se događa u trenutku kada se zamah proširenja Unije ponovno osjeća u Bruxellesu, piše ugledni medij. Europska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, trenutačno najnaprednija kandidatkinja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje. Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je referendum o obnovi pregovora najkasnije do 2027., nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula proces. No rok se sada ubrzava, u ozračju geopolitičkih potresa, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda. https://www.politico.eu/article/iceland-fast-track-vote-eu-membership/