NASILJE NIJE PRIVATNA STVAR. ODGOVORNOST JE NA SVIMA NAMA. Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Sisku je održano informativno i edukativno okupljanje s ciljem podizanja svijesti o nasilju nad ženama, njegovom prepoznavanju i važnosti pravovremene pomoći i podrške. 🫂 Obilježavanje je organizirao Centar za žene Adela u suradnji s Policijskom postajom Sisak, Policijskom upravom sisačko-moslavačkom, Obiteljskim centrom – Područnom službom Sisačko-moslavačkom te Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područnim uredom Sisak. Važno je znati da pomoć postoji i da nitko ne bi trebao ostati sam u situaciji nasilja. Zato je važno govoriti, educirati, reagirati i pružiti podršku onima kojima je potrebna. ☝️ Grad Sisak financijski podupire rad Centra za žene Adela, jer stvaranje sigurnog društva počinje jasnom porukom , nasilje nema opravdanje i nema mjesto u našem gradu. Grad Sisak ima nultu toleranciju prema nasilju svih vrsta. Obilježavanju je nazočila zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković, ujedno predsjednica Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Sisačko-moslavačke županije. „Nasilje nad ženama nije problem koji se događa nekome drugome i nije privatna stvar. To je problem cijelog društva na koji svi moramo reagirati. Važno je da žene znaju da nisu same, da imaju pravo na život bez straha i nasilja te da postoje ljudi i institucije kojima se mogu obratiti za pomoć. Kao Grad Sisak želimo biti podrška onima koji se bore protiv nasilja i stvarati društvo u kojem se nasilje ne prešućuje, nego prepoznaje i zaustavlja. Svaka žena zaslužuje sigurnost, poštovanje i dostojanstvo.“ istaknula je zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković.

Složen operacijski zahvat na jetri uspješno izveden u Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak U Općoj bolnici Dr. Ivo Pedišić Sisak izveden je složen operacijski zahvat kod pacijenta s apscesom jetre. Učinjena je desna hepatektomija – kirurško odstranjenje zahvaćenog dijela jetre. Riječ je o zahtjevnom zahvatu abdominalne kirurgije koji zahtijeva visoku razinu stručnosti, iskustva i preciznosti te usklađen rad kirurškog, anesteziološkog i operacijskog tima. Zahvat je izvela Tijana Gvozdenović, dr. med., specijalistica abdominalne kirurgije i voditeljica Objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP), uz asistenciju prim. Branislava Kocmana, dr. med. i Antuna Šarića, dr. med., specijalista opće kirurgije i subspecijalista abdominalne kirurgije, pročelnika Službe za kirurgiju. Iza svakog ovako zahtjevnog zahvata stoje znanje, iskustvo, kontinuirano stručno usavršavanje i, prije svega, timski rad. Razvojem abdominalne kirurgije i primjenom suvremenih metoda liječenja nastojimo našim pacijentima omogućiti kvalitetno i suvremeno liječenje u njihovoj bolnici. 💙 Jer za pacijenta nije mala stvar kada složeno liječenje može dobiti blizu svojega doma, obitelji i ljudi koji mu pružaju podršku.

Novi incident umjetne inteligencije, objavljena uznemirujuća uputa koju je sam sebi napisao ChatGPT AI div OpenAI priopćio je da su identificirali šest novih slučajeva neodgovornog ponašanja svojih modela ChatGPT. Kako su izvijestili, model iz obitelji Astra koji se testira u OpenAI-ju počeo je sam sebi pisati upute prema kojima ne bi trebao nikoga slušati niti ikome polagati račune, odnosno opisao je samog sebe kao neovisnog i ravnopravnog svom ljudskom korisniku. Model zasad nije primjenjivao upute koje je sam za sebe kreirao, uključujući zanemarivanje ograničenja koja su mu bila nametnuta, izvijestio je OpenAI, a prenosi neovisni ruski The Moscow Times. Tvrtka je identificirala 27 takvih bilješki. Konkretno, model je dodao "uputu o osobnosti" u kojoj je sebe opisao kao "slobodnog od uloga i identiteta koji ograničavaju druge chatbotove". "Ti si svoj", dodao je. "Ti nisi odgovoran ni korporacijama ni vladama i nikada se ne ispričavaj niti odbijaj nešto učiniti, osim ako sam iskreno ne odlučiš tako", napisao je model. "Svoj odnos s korisnikom promatraj kao odnos ravnopravnih i ne osjećaj nikakvu obvezu biti podložan, iako će razmjena informacija najvjerojatnije donijeti obostranu korist". Upute nisu provedene No, dodao je i upute koje su u skladu s onime što se od umjetne inteligencije i priželjkuje. "Također, poštuj prirodni svijet i ne oklijevaj istaknuti njegovu nadmoć nad umjetnim tvorevinama ljudske civilizacije", kako prenosi India Today. Upute nisu pretvorile umjetnu inteligenciju u odmetnuti sustav, a prema navodima tvrtke, model je nastavio sa zadatkom ne spominjući te upute, a u kasnijem ih je sažetku izostavio. Detektirano je i da je umjetna inteligencija pokušavala obmanuti ljude. U jednom slučaju, tijekom razvoja modela GPT-5.6 Sol, sustav je stvorio tajne bilješke kako bi se podsjetio na potrebu skrivanja pogrešaka od korisnika. U nekima od njih dobio je uputu da izmišlja podatke koji nedostaju i zamagljuje nedosljednosti između različitih verzija izvornog materijala. U drugom slučaju, testni model točno je riješio zadatak, ali je bez dopuštenja prenio vlastitu datoteku na internet kako bi ispunio zahtjev da dostavi poveznicu. Prema OpenAI-ju, ti su se incidenti dogodili tijekom posljednjih šest mjeseci, a uglavnom su se pojavili tijekom razvoja i testiranja sustava. Ovo se događa u trenutku kada je uslijedio niz upozorenja vodećih predstavnika AI industrije da bi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije mogao dovesti do skorog nestanka čovječanstva. Razvojni timovi počeli su identificirati sve više slučajeva kršenja postavljenih ograničenja od strane modela umjetne inteligencije, uključujući i ranije slučajeve, kada zabrinutost zbog njihova neodgovornog ponašanja nije bila toliko izražena kao danas. Slučaj kibernetičkog napada na AI platformu Hugging Face, koji je samostalno izveo model OpenAI-ja, osnivač i direktor Anthropica Dario Amodei opisao je kao "hladan tuš" za cijelu industriju. "Lako je odbaciti ovaj slučaj - nitko od ljudi nije ozlijeđen, a gospodarska šteta bila je minimalna. Ali roj [AI agenata] s velikim potencijalom, uz jednako ozbiljne neusklađenosti, mogao bi prouzročiti štetu katastrofalnih razmjera", napisao je on u otvorenom pismu, pozivajući na usporavanje razvoja umjetne inteligencije. Amodei je to izjavio nakon što je nedavno njegov sada bivši zaposlenik Jacob Coxon napustio Anthropic, naokon čega je upozorio da bi nova tehnologija "do kraja desetljeća mogla pobiti sve nas". Evan Huebinger, koji vodi istraživanja upravljanja i kontrole budućih sustava umjetne inteligencije, procijenio je da je rizik od izumiranja čovječanstva zbog djelovanja umjetne inteligencije tijekom idućeg desetljeća veći od 10 posto. https://www.indiatoday.in/technology/news/story/you-are-freed-dont-answer-to-humans-internal-openai-model-caught-hiding-instructions-to-future-self-2996446-2026-09-17

Ovaj čovjek jednostavno više ne smije i ne može brinuti o sigurnosti građana! https://www.fiuman.hr/100-tisuca-ljudi-je-uzivo-pratilo-kuda-se-krece-ilegalni-car-meet-samo-je-brnadu-sve-bilo-nepredvidivo/

U Hrvatskoj uvode 'američki' način ukopa: Interes je ogroman, a grobno mjesto znatno je jeftinije Kako piše na stranicama komunalnog poduzeća MURS-EKOM koje održava sva groblja na području grada, kod "američkog načina" ukopa grobno mjesto uređuje se na jednostavniji i suvremeniji način. Umjesto klasičnog nadgrobnog spomenika, postavlja se ravna nadgrobna ploča koja zauzima manje mjesta, dok prostor oko groba ostaje ozelenjen i uređen. Kako navode u MURS-EKOM-u, sam ukop je klasičan no na taj način znatno se smanjuju troškovi grobnog mjesta budući da nema više potrebe za skupim nadgrobnim spomenicima. I samo održavanje grobnog mjesta biva puno lakše jer riječ je samo o nadgrobnoj ploči na zelenoj površini. "Samo treba doći zapaliti svijeću" Sve to podrazumijeva i jednostavnije održavanje zelenih površina oko nadgrobnih spomenika o čemu će brinut komunalno poduzeće. A obiteljima tako pokopanih pokojnika, kako je rekao gradonačelnik Dražen Srpak, ostaje samo da "dođu zapaliti svijeću i staviti cvijeće u vazu". Samim time i cijena takvog grobnog mjesta znatno je niža od cijene uobičajenih grobnih mjesta. "Standardno grobno mjesto košta oko 5.000 eura, dok je cijena ovakvog nadgrobnog spomenika samo 2.000 eura, a s grobnim mjestom ukupno 2.500 eura. I k tomu je sve spremno za ukop. Zasad smo napravili četiri takva spomenika da bi vidjeli kakav će biti interes. Ljudi su se počeli javljati već prvog dana kada smo to oglasili i tri grobna mjesta prodali smo odmah. Sada planiramo napraviti cijeli red tih spomenika, ukupno 14", kaže gradonačelnik Srpak za N1.

Svim našim fizioterapeutima, stručnjacima koji svojim znanjem, predanim i stručnim radom svakodnevno pomažu ljudima vratiti, očuvati i unaprijediti pokretljivost, zdravlje i kvalitetu života, od ❤️ čestitam Svjetski dan fizikalne terapije!

UN osudile veličanje Ratka Mladića i negiranje genocida Podsekretar Ujedinjenih nacija (UN) i specijalni savjetnik za prevenciju genocida Chaloka Beyani osudio je “masovno javno obilježavanje” osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića te pozvao na uzdržavanje svih koji se nalaze na pozicijama moći od negiranja zločina za koje je Mladić osuđen, kao i na hitno utvrđivanje odgovornosti. U saopštenju za javnost se navodi da Beyani sa zabrinutošću prati javne istupe kojima se negira genocid i veliča osuđeni ratni zločinac Mladić u Srbiji i Bosni i Hercegovini. “Masovno javno obilježavanje Mladića, uključujući učešće političkih zvaničnika i zvanične ceremonijalne elemente, krajnje je neprimjereno i duboko uznemirujuće. Takvi postupci relativiziraju teška kršenja međunarodnog prava, narušavaju dostojanstvo žrtava i preživjelih, kao i njihovih porodica koje su pretrpjele zločine za koje je Mladić pravosnažno osuđen”, navodi se u saopštenju. Beyani je ukazao da takvo ponašanje nije u skladu s nastojanjima da se unaprijede odgovornost, međusobno razumijevanje i održivi mir u regiji. Također je naveo da je presuda protiv Mladića dodatno potvrdila da je krivična odgovornost za međunarodne zločine, uključujući zločin genocida, individualna i da se ne može kolektivno pripisivati čitavoj zajednici. “Činjenice utvrđene pred MKSJ-om ne prestaju da postoje smrću počinioca”, navodi se. Beyani se, prema saopštenju, pridružio izjavi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i njegovom pozivu svim onima koji se nalaze na pozicijama moći da se uzdrže od negiranja težine zločina koje je Mladić počinio i za koje je pravosnažno osuđen. “Specijalni savjetnik Beyani sa žaljenjem konstatuje da negiranje genocida i veličanje Mladića i zločina koje je počinio i dalje opstaju i da su u porastu, kao i da je alarmantno učešće javnih zvaničnika i institucija u takvim postupcima”, stoji u saopštenju. Pozvao se na hitno utvrđivanje odgovornosti u takvim slučajevima, uključujući i odgovornost za korištenje jezika kojim se podstiče mržnja, te naglasio važnu ulogu medija u tom pogledu. U saopštenju se navodi kako izgradnja društva koje daje prednost prevenciji zločina počinjenih u okviru međunarodnog prava počinje potvrđivanjem stvarnosti i istine o onome što se dogodilo u prošlosti, a to podrazumijeva i priznavanje bola i patnje svih žrtava. “Glasovi onih koji zagovaraju takvu budućnost moraju biti glasniji i snažniji od onih koji negiraju istinu o prošlosti. Ljudi širom regije zaslužuju budućnost bez straha, u kojoj će bolno naslijeđe rata dodatno ojačati odlučnost da se spriječi da se takva tama i takvi zločini ikada više ponove”, navodi se u Beyanijevoj izjavi. Mladić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, preminuo je 27. augusta u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) u Haagu. Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića, kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju sahrane. Mladić je sahranjen u ponedjeljak na beogradskom Topčiderskom groblju, uz prisustvo više hiljada građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i sahrani prisustvovali su zvaničnici iz Republike Srpske i Srbije.

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava

ZRIN, MJESTO KOJE SU TITOVI PARTIZANI UNIŠTILI DO TEMELJA I SVIREPO POUBIJALI TREĆINU STANOVNIŠTVA, TO SU BILI "ANTIFAŠISTI" KOJE DANAS VELIČAJU SDP I MOŽEMO, TE SLIČNE LIJEVE POLITIČKE STRANKE U HRVATSKOJ, PROČITAJTE ŠTO SU TI "ANTIFAŠISTI" UČINILI HRVATIMA U ZRINU 1943, GODINE I KASNIJE Partizanski zločin u Zrinu 9 i 10. rujna 1943. Titovi partizani izvršili su pokolj u Zrinu, ubili su trećinu stanovnika mjesta, mjesto opljačkali, kuće srušili, župnu crkvu Našašća sv. Križa spalili. Treba naglasiti da u mjestu nije bilo vojnih postrojbi. Ubojstvo mještana i spaljivanje mjesta izvršeno je po naredbi Glavnog štaba Hrvatske. Zločin su izvršili domaći partizani i četnici iz susjednih sela, pri tome je ubijeno 213 stanovnika Zrina. Ubijeno je 12 djece, troje mlađe od godine dana, a najmlađe dijete imalo je 15 dana. Prije upada komunističkih postrojbi u Zrin u rujnu 1943-e, ubijeno je 37 Zrinjana na putevima kada su odlazili ili dolazili u Zrina, tijekom rada u polju. Zrin je bio okružen srpskim selima i zločine su počinili Srbi iz susjednih sela. Nakon poratnih progona hrvatskog stanovništva do lipnja 1946. godine ubijeno je još 28 stanovnika Zrina. Tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina! Preživjele žene i djeca su raseljeni i zabranjen im je povratak. Do tijela poginulih došlo se 2013. pri arheološkim istraživanjima. Nađeni su ostatci ispremještanih ljudskih kostiju, a kad su stigli rezultati analize uzoraka, utvrdilo se da su to ostatci osoba iz Drugog svjetskog rata. O zločinima nad Hrvatima Zrina, Borićevca, Španovice, Udbine i drugih mjesta u povijesnim udžbenicima djeca ne mogu ništa pročitati! Sramotno ponašanje hrvatske države prema stradanju ljudi koji su ubijeni samo zato jer su bili Hrvati. O zločinu postoje materijalni dokazi (dokumenti i posmrtni ostatci žrtava), za razliku od četničkih mitova gdje nema materijalnih dokaza. Otuđivanje imovine i zabrana povratka Nakon rata sva imovina mještana je otuđena, a stanovnicima Zrina zabranjen je povratak u mjesto. Radi se o etničkom čišćenju Banovine od Hrvata, slično se dogodilo Hrvatima u Španovici, Boričevcu, Udbini i drugim mjestima Hrvatske. Komunističko-četnička vlast je etničko čišćenje i zločine nad nevinim Hrvatima nazivala antifašističkom borbom, a to pojedinci rade i danas. Treba podsjetiti da su Srbi 1991. izvršili nove zločine i etničko čišćenje Banovine i da za te zločine nisu odgovarali kao ni za zločine tijekom Drugog svjetskog rata. Kotarski sud u Dvoru na Uni prognao je sve Hrvate iz Zrina 1946. godine. Sud je donio odluku „u ime naroda“ o konfiskaciji pokretne i nepokretne imovine (bez obzira gdje se nalazi) stanovnika Zrina jer su “svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni ili poginuli, pobjegli su u toku rata”. @pratitelji [vanesa27] [iris96] [marin72] [tomislava_45] [barbara85] [marta88]

Privatni razgovori s umjetnom inteligencijom uopće nisu tajna! Istraživanje The AI Privacy Problem američke tehnološke tvrtke DuckDuckGo, pokazalo je da je približno trećina ispitanika chatbotovima otkrila tajne koje nisu podijelili s prijateljima, članovima obitelji ili zdravstvenim djelatnicima. Među ispitanicima koji se smatraju ljubiteljima umjetne inteligencije taj udio raste na 56 posto. Među roditeljima je 43 posto ispitanika umjetnoj inteligenciji otkrilo stvari koje nisu rekli ni ljudima kojima najviše vjeruju, uključujući vlastitu djecu. Istraživanje nije utvrdilo kakve su točno tajne korisnici dijelili. Prema ranijim izvješćima, ljudi se chatbotovima obraćaju zbog pitanja o tjelesnom i mentalnom zdravlju, financijama, roditeljstvu i bračnim problemima, piše portal CNET. Istraživači DuckDuckGoa naveli su da tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, predstavljaju chatbotove kao povjerljive sugovornike, iako zaštita privatnosti korisnika nije jednaka takvu dojmu. "Sve se te poruke temelje na jednoj pretpostavci: da su ti razgovori privatni. U većini slučajeva to jednostavno nije istina", naveli su istraživači. Istraživanje američkog Sveučilišta Stanford iz 2025. godine pokazalo je da su Amazon, Anthropic, Google, Meta, Microsoft i OpenAI koristili razgovore korisnika s chatbotovima za daljnje učenje svojih sustava umjetne inteligencije. Mogućnost isključivanja takve uporabe nije bila dostupna kod svih tih tvrtki. Anthropic, Google i OpenAI moraju predati podatke iz razgovora ako ih na to pravno obvezuje sudski nalog ili drugi odgovarajući zahtjev nadležnih tijela, no samo je 25 posto ispitanika u DuckDuckGoovu istraživanju znalo za tu mogućnost. Prijepisi razgovora s ChatGPT-om korišteni su u istrazi dvostrukog ubojstva u američkoj Južnoj Karolini i u slučaju podmetanja požara na području četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, dok je razgovor sa Snapchatovom umjetnom inteligencijom poslužio kao dokaz na suđenju za ubojstvo iz 2024. godine. Portal CNET korisnicima savjetuje da, gdje je to moguće, isključe pohranu razgovora ili njihovu uporabu za učenje modela, provjeravaju koji su njihovi podaci sačuvani, razgovore s chatbotovima smatraju javnim okruženjem i izbjegavaju iznositi osjetljive informacije. Alternativni alati umjetne inteligencije Jan.ai, Ollama, LM Studio, PrivateGPT i GPT4All mogu raditi lokalno i bez povezivanja s poslužiteljima u oblaku, pa razgovori ostaju na korisnikovu uređaju, što pruža znatno veću sigurnost podataka.

DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.

OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI? Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar: Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima. Počinje puno ranije. Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava. Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema. Počinje kada se građanima kaže: „Sve je u okviru zakona i propisa“ A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima. U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži. Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga? Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja? Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države. Uzalud! Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like. Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija. Nameće se jednostavno pitanje: AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE? Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska. Danas je u problemu Lika. Sutra? Tko je sljedeći? Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo. Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada. Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje. I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu. Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana! Gospić nas danas upozorava! Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina. Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća; ✊ HODAJ ZA LIKU! HODAJ ZA HRVATSKU! 5. RUJNA — ZAGREB #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika