[Češka ulazi u trojni pakt?]

Andrej Babiš vjerojatno će postati novi premijer u Pragu, ali zapravo je važnije pitanje hoće li se Češka pridružiti antieuropskom trojnom paktu u koji je vabe Budimpešta i Bratislava. Na putu toj inicijativi sada stoji jedan čovjek - Petr Pavel, češki predsjednik.

Nedavno je iz Budimpešte plasirana najava formiranja Saveza srednjoeuropskih zemalja koje će se zajedno oduprijeti pritisku Europske komisije, a ujedno i zajedno blokirati europski integracijski put Ukrajine. Inicijativu je najavio Balázs Orbán, pouzdani savjetnik za vanjsku politiku mađarskog premijera Viktora Orbána. Mađari u takvom savezu vide Slovačku, čiji premijer Robert Fico, iako podržava Orbána, istodobno izjavljuje podršku ulasku Ukrajine u EU, ali i novu češku vladu, koju će voditi Andrej Babiš.

Hoće li se Česi priključiti antieuropskom dvojcu Orbán-Fico? To će se tek vidjeti, ali znakovito je to da je češki predsjednik Petr Pavel prošli tjedan naložio Babišu da formira koalicijsku vladu, ali uz vrlo znakovitu poruku koja je glasila:

"Predsjednik Republike očekuje da će Andrej Babiš predstaviti vladu koja ni na koji način neće oslabiti načela naše demokratske države, utjelovljena u Ustavu Češke Republike. Predsjednik je u svojim govorima više puta spomenuo ta načela". To je službeno priopćenje za javnost 27. listopada objavio Ured predsjednika Češke Republike, u kojem se opisuje susret Petra Pavela s kandidatom za premijera.

Dva dana poslije su tri stranke nove koalicije objavile da su se dogovorile o koalicijskom sporazumu i da će ga potpisati 3. studenoga, prvoga dana rada novog parlamenta. No, njihovo objašnjenje "da se kandidati za ministarska mjesta još uvijek dogovaraju" pokazalo je da neće biti brzog imenovanja nove vlade, a iz Babiševa ANO-a poručili su kako se nadaju da će nova vlada biti odobrena sredinom prosinca.

Za to vrijeme Babiševa koalicija se već dogovorila o kandidatima za vodstvo parlamenta jer njihovo imenovanje ne zahtijeva odobrenje predsjednika, a podijelila je i parlamentarne odbore. Sada se čeka hoće li on ostati kod svojih izjava tijekom predizborne kampanje kada je taj političar i poduzetnik, rodom Slovak, obećao zaustavljanje isporuka oružja Ukrajini, niže poreze i jeftiniju energiju.

Protivi se i Paktu o azilu i migracijama Europske unije te Zelenom planu (Green Deal). Njegova stranka ANO osvojila je 34,6 posto glasova, što je gotovo sedam i pol postotnih bodova više nego 2021. godine. ANO će u budućem sazivu Zastupničkog doma imati 80 od ukupno 200 zastupničkih mjesta.

Još su gori Babiševi novi saveznici. Desničarsko-populistička Sloboda i izravna demokracija (SPD) ne traži samo mogućnost referenduma o izlasku iz Europske unije i NATO-a - što Babiš odbacuje - nego bi više od 383.000 ukrajinskih izbjeglica potjerala natrag u njihovu domovinu.

Treća stranka su Motoristi i imaju slične, ksenofobične ideje. Već je počela međusobna raspodjela sinekura, ali pitanje je hoće li uspjeti. Kako se očekivalo, mjesto predsjednika parlamenta pripast će vođi SPD-a Tomiju Okamuri.

U zamjenu za tu poziciju SPD se odriče utjecaja na vladu, u kojoj će dobiti tri ministarska položaja, ali Okamura najavljuje da će to biti nestranački stručnjaci. Zauzvrat je Babišu prepustio da odabere kandidate koji neće imati nikakvih pritužbi od predsjednika.

-Izvor - Jutarnji list

ZANIMLJIVOSTI O BITCI KOD SISKA

Događaj iz hrvatske povijesti koji zaslužuje biti zapamćen — Bitka kod Siska 1593., na području današnje Sisak i Sisačko‑moslavačka županija, označila je prekretnicu u obrani hrvatskog i europskog prostora od osmanske ekspanzije.

Osnovni podaci

Datum: 22. lipnja 1593. godine.
Mjesto: Sisak, na ušću rijeka Kupa i Sava.
Protivnici: Osmanske snage pod zapovjedništvom Hasan‑paša Predojević vs. hrvatsko-hrvatsko/hapsburške koalicije pod banom Toma Bakač Erdödy i savezničkim snagama.

Zašto je bitka važna

Bila je ključni trenutak u „stogodišnjem” sukobu između Hrvata (i Habsburgovaca) i Osmanlija.
Pobjeda je spriječila daljnji prodor Osmanlija prema zapadu, prema Kranjskoj, Štajerskoj i sjevernim dijelovima Hrvatske.
Posljedica je bila značajnija reorganizacija obrane – utvrde, vojna krajina, jačanje obrane granica.

Zanimljive činjenice

Utvrda u Sisku (današnji Stari grad Sisak) bila je strateški važna — osmanske su snage već ranije pokušavale osvojiti Sisak.
Po brojevima: Osmanlije su bili brojčano nadmoćniji, no branitelji su uspjeli preokrenuti stanje.
U panici povlačenja Osmanlija mnogi su se utopili u rijeci Kupi dok su bježali.
Bitka je imala i simboličku važnost za Europu: često se navodi kao trenutak kada je zaustavljen jedan val osmanske ekspanzije.

Zašto je to važno za nas danas

Povezuje nas s poviješću naših predaka, obrane, otpora i opstanka.
Podsjeća na važnost zajedništva i spremnosti braniti svoje — ne samo teritorij, nego i kulturu, identitet i slobodu.
Sisak i danas nosi tu baštinu — mjesto na kojem se može razmišljati o tome kako je prošlost oblikovala današnjicu.

PRONAĐENI POSMRTNI OSTACI HEROJA HOS-a JEAN-MICHELA NICOLIERA

Na Ovčari kod Vukovara 25. rujna provedena je posljednja ekshumacija posmrtnih ostataka u blizini Spomen-doma, pri čemu su pronađena tri tijela muškaraca mlađe životne dobi. Prema prvim informacijama, riječ je o posmrtnim ostacima trojice vukovarskih branitelja – francuskog dragovoljca Jeana-Michela Nicoliera, zapovjednika Damjana Samardžića i njegova posinka Zorislava Gašpara-Gaše.

Jean-Michel Nicolier, rođen 1. srpnja 1966. u francuskom Vesoulu, u srpnju 1991. godine, unatoč molbama svoje majke, odlučio je doći u Hrvatsku i pridružiti se obrani zemlje. Najprije se priključio Hrvatskim obrambenim snagama kod Karlovca, a potom s dragovoljcima HOS-a otišao u Vukovar, gdje je sudjelovao u obrani grada od velikosrpske agresije.

Na vukovarskom Sajmištu ranjen je 9. studenoga 1991., a nakon pada grada, 18. studenoga, odveden je iz bolnice na Ovčaru. Tamo je, prema svjedočenju preživjelog Dragutina Berghofera, brutalno mučen i premlaćivan prije nego što je polumrtav izvučen iz hangara i pogubljen u noći na 21. studenoga. U trenutku smrti imao je samo 48 kilograma.

Prema pisanju tjednika Express, Udruga “Dr. Ante Starčević” iz Tovarnika godinama je tvrdila da je Nicoliera ubio Spasoje Petković, zvani Štuka, koji mu je, nakon što ga je izveo iz hangara, ispalio metak u potiljak i iz džepa uzeo 20 francuskih franaka. Kako je Večernji list pisao, Petković je kasnije dobio status zaštićenog svjedoka pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu, gdje je svjedočio protiv drugih zločinaca i priznao niz ubojstava, uključujući i ono nad francuskim dragovoljcem.

U svom iskazu detaljno je opisao kako su zarobljeni Hrvati autobusima dovoženi pred hangare na Ovčari, gdje su ih tukli u špaliru i potom, pred iskopanom rupom, strijeljali. Među 260 ubijenih bio je i Jean-Michel Nicolier, čiji posmrtni ostaci do danas nisu bili pronađeni – sve do ove posljednje ekshumacije. Usprkos priznanju, zahvaljujući statusu pokajnika, Petković Štuka nikada nije kazneno odgovarao za svoje zločine.

Jean-Michel je nekoliko dana prije smrti dao izjavu za francusku televiziju, koja je postala simbol njegove žrtve: „Više puta su mi predložili da odem, ali ja sam ostao. Došao sam kao dragovoljac. Vukovar je moj izbor, i u dobru i u zlu.”

Njegova majka Lyliane Fournier godinama je tragala za njegovim posmrtnim ostacima, a svome sinu posvetila je potresno pismo u kojem je napisala: „Dio mog bića otišao je s tobom. Susrest ćemo se jednog dana, ako Bog da.”

Za svoju hrabrost i žrtvu, Jean-Michel Nicolier posthumno je odlikovan Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji je u ime Republike Hrvatske primila njegova majka.

Pronalaskom njegovih ostataka zatvoren je jedno od najpotresnijih poglavlja vukovarske tragedije. Jean-Michel Nicolier, francuski dragovoljac koji je umro kao Hrvat, ostat će vječni simbol ljudske hrabrosti, časti i žrtve za slobodu.

Uživaj u nebu, veliki čovječe. Počivaj u miru, vitezu Hrvatske.

'Sisak obilježio Dan dobrovoljnih darivatelja krvi'

U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Sisak dodijeljena su priznanja našim sugrađanima koji nesebično daruju krv i spašavaju živote. Priznanja za 100 puta darovanu krv je u ime gradonačelnika Domagoja Orlića uručila izaslanica Alenka Ljubešić, a posebno su nagrađeni i darivatelji koji su krv dali 35 i 50 puta kojima je priznanja uručio ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Sisak Igor Čičak.

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi obilježava se 25. listopada, a sve je počelo upravo u Sisku kada je 1953. godine u Željezari održana prva akcija darivanja krvi, čime je pokrenuta dugogodišnja i plemenita tradicija darivanja krvi u Hrvatskoj.

Hvala svima koji daruju krv i pokazuju što znači solidarnost i humanost.

https://www.sisak.info/2025/10/27/sisak-obiljezio-dan-dobrovoljnih-darivatelja-krvi-urucena-priznanja-jubilarcima

Doček Nove godine uz nastup Dine Merlina . Dubrovnik , hedonizam u hotelu 5* . Detaljnije : https://www.brod-tours.hr/aranzman/2248/DOCEK-NOVE-UZ-MERLINA-U-DUBROVNIKU/ Odličan plan puta + prijevoz + stručno vodstvo = doček za sve ukuse .

Svjetski dan osteoporoze

Svjetski dan osteoporoze, koji se svake godine obilježava 20. listopada, dio je cjelogodišnje kampanje usmjerene na podizanje svijesti o važnosti zdravlja kostiju te o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze.
Osteoporoza pogađa više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta.

Svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina dožive osteoporotični prijelom tijekom života. Unatoč tome, većina slučajeva ostaje neprepoznata i neliječena – čak do 80 % osoba koje dožive prijelom uzrokovan osteoporozom ne budu dijagnosticirane niti dobiju odgovarajuće liječenje.

Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.

Rizični čimbenici su:
Duža razdoblja imobilizacije
obiteljska anamneza osteoporoze
nedovoljan unos kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D
nizak indeks tjelesne mase
pušenje
korištenje lijekova s visokim rizikom od snižavanja gustoće kosti

Simptomi osteoporoze su:
Bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
prijelom kosti nakon vrlo male traume.
Dijagnostika

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.

Liječenje:
Snižavanje broja rizičnih faktora, odgovarajuća nadoknada kalcija i vitamina D te druge vrste terapije prema uputi liječnika.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osteoporoze, Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) objavila je ključne poruke s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i važnosti liječenja ove tihe, ali ozbiljne bolesti koja značajno utječe na kvalitetu života. Poruke su:

Kosti jačaju kretanjem. Tjelovježba izgrađuje kosti kod djece i održava ih snažnima kod odraslih.
Najbolje su vježbe s opterećenjem i jačanjem mišića – hodajte, trčite, skačite, dižite, vježbajte s otporom.

Vježbajte 30–40 minuta, 3–4 puta tjedno.
Osobama s osteoporozom preporučuju se ciljane vježbe, uključujući one za ravnotežu i pravilno držanje, koje trebaju biti prilagođene njihovim individualnim sposobnostima.

Vježbanje pomaže i nakon prijeloma: smanjuje bol, poboljšava funkciju i kvalitetu života. Fizioterapeut može izraditi individualizirani program vježbi prilagođen potrebama i mogućnostima svake osobe.

Očuvanje zdravih kostiju zahtijeva prehranu bogatu kalcijem, proteinima i vitaminima D i K.
Pušenje, alkohol i preniska tjelesna težina (BMI < 19) povećavaju rizik od osteoporoze.
Ako ste nakon 50. godine slomili kost uz manji pad, posjetite liječnika i zatražite procjenu rizika.

Izvor:
International Osteoporosis Foundation | IOF
https://www.osteoporosis.foundation/

Javni poziv za dostavu likovnih i literarnih radova na temu „Hrvatski branitelji-junaci modernog doba”

U povodu obilježavanja Dana hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije, Sisačko-moslavačka županija, Upravni odjel za poslove župana, raspisuje Javni poziv za dostavu likovnih i literarnih radova na temu „Hrvatski branitelji-junaci modernog doba”

Učenici 4. razreda osnovnih škola mogu dostaviti likovne radove, a učenici 8. razreda literarne radove.

Radove treba dostaviti na adresu:
Sisačko-moslavačka županija
Upravni odjel za poslove župana
Rimska 28, 44000 Sisak

s naznakom „Prijava na javni poziv- Hrvatski branitelji- junaci modernog doba”.

Javni poziv je otvoren do 14. listopada 2025. godine. Svi radovi bit će izloženi 18. listopada.

https://www.sisak.info/2025/10/12/javni-poziv-za-dostavu-likovnih-i-literarnih-radova-na-temu-hrvatski-branitelji-junaci-modernog-doba-2/

Detalji ovdje

https://www.smz.hr/images/stories/ured/2025/javni_poziv_hrv_branitelji.pdf

Europski odgovor na prijetnju dronova iz Ukrajine rađa novo oružje, modificiranu raketu koja stvara oblak čeličnih kuglica sposoban uništiti neprijateljske letjelice u letu

Europa inovira postojeći arsenal raketa, odnosno modificira se raketa kalibra 70 mm (vođena i nevođena varijanta) s rasprskavajućom bojnom glavom koja nakon eksplozije stvara oblak čelika za uništavanje prijetnji iz zraka. Projekt je razvila tvrtka Thales Belgium, a odražava ubrzani europski odgovor na opasnost koju predstavljaju vojne bespilotne letjelice.

Već se koristi u Ukrajini
Bojna glava FZ123, predstavljena na obrambenom sajmu Eurosatory 2024 u Parizu, ispunjena je tisućama čeličnih kuglica koje izbacuje gotovo jedan kilogram eksploziva. Pri detonaciji se kuglice raspršuju u krugu promjera oko 25 metara, oponašajući rasipanje sačme i uništavajući pojedinačne dronove ili čak rojeve dronova. Sustav može pogađati ciljeve na udaljenosti do tri kilometra kada se postavi na letjelice ili kamione s višecijevnim lanserima.

Thomas Colinet, direktor za vozila i taktičke sustave u tvrtki Thales Belgium, potvrdio je u razgovoru za Business Insider da se oružje već koristi u Ukrajini.

Dobra stvar za nas je, ako traže još, to znači da su zadovoljni s njim, rekao je Colinet. Dodao je da potražnja iz Kijeva premašuje trenutne proizvodne mogućnosti njegove tvrtke.

Ukrajinski branitelji već koriste improvizirana sredstva, od sačmarica do FPV dronova, kako bi presretali ruske Geran dronove. Takvi presretački dronovi obično koštaju između 470 i 4700 eura, dok su rakete kalibra 70 mm skuplje, ali daleko jeftinije od projektila, uz veću preciznost i domet. Sjedinjene Države su nedavno koristile slične rakete kako bi uništile gotovo 40 posto Houthi dronova iznad Crvenog mora.

Navedena Thalesova bojna glava može se ugraditi na vođene ili nevođene 70-milimetarske rakete kompatibilne s NATO-standardom. Ukrajina ih lansira pomoću sustava Vampire tvrtke L3Harris te s helikoptera Mi-8 prilagođenih za NATO streljivo. Thales planira proizvesti 3500 navođenih raketa do kraja godine i povećati kapacitet na 10.000 godišnje do 2026. godine, dok bi nevođene verzije mogle doseći 60.000 komada godišnje uz dvostruke radne smjene.

Olivier Heuschen, voditelj strategije i marketinga u Thales Belgiumu, naveo je da tvrtka planira s Ukrajinom uspostaviti lokalnu montažu i popravke svojih raketa. Sve češći upadi dronova u Poljskoj, Danskoj i Rumunjskoj dodatno su pojačali europski interes.

Sve europske države sigurno pokazuju interes, istaknuo je na kraju za Business Insider Alain Quevrin, direktor Thales Belgiuma za Belgiju.

Kako je nastala Nobelova nagrada

Nobelova nagrada svake godine slavi iznimna postignuća univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca. Pored samih dobitnika nagrade, jednako je fascinantna i sama priča o nastanku iste

Od Marie Curie, koja ne samo da je bila prva žena dobitnica Nobelove nagrade, već i prva osoba koja je dobila nagradu za dvije različite kategorije, Aung San Suu Kyi, jedine osobe koja je dobila nagradu dok je bila u kućnom pritvoru, pa sve do Alberta Einsteina i Ive Andrića, Nobelova nagrada svake godine slavi iznimna postignuća univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca. Pored samih dobitnika nagrade, jednako je fascinantna i sama priča o nastanku iste.

Za ovu nagradu koja danas slavi iznimna ljudska postignuća, postoji nekoliko izvora koji govore o tome kako je nastala. Jedna priča kaže kada je skromni Šveđanin po imenu Ludwig Nobel umro 1888. godine, francuski novinari su ga zamijenili s Alfredom – čuvenim švedskim poduzetnikom i izumiteljem koji je stekao veliko bogatstvo nakon što je izumio dinamit. U smrtovnicama koje su bile objavljene u pariškim novinama je pisalo: „Trgovac Smrti je mrtav!”

Prilikom zabune novinara, Alfred Nobel je imao rijetku nesreću da svjedoči o svojoj ostavštini i da čita vlastite smrtovnice. Dok su novinari mislili da je mrtav i nastavili blatiti njegovo ime, još uvijek živo, Alfred je odlučio promijeniti svoju životnu priču prije nego što bude prekasno.

Neko vrijeme razmišljao je o tome što bi mogao učiniti, a 27. studenoga 1895. godine je krenuo u realizaciju svoje ideje. Otišao je u švedsko – norveški klub u Parizu, sjeo za pisaći stol i napisao oporuku.

Na četiri stranice je napisao popis stvari koje će ostaviti svojim rođacima i osoblju (budući da nije imao djece). U oporuci je zatražio da se ostatak njegova imanja uloži u fond, „kamate koje će se svake godine distribuirati u obliku nagrada onima koji su tokom prethodne godine zaslužni za najveću korist za čovječanstvo.”

Napisao je i da se kamate trebaju podijeliti na pet jednakih dijelova i da se svaki dio da osobi koja je odgovorna za najvažnije otkriće u četiri kategorije i, konačno, „jedan dio za osobu koja će uraditi najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje broja vojske i za održavanje i promicanje mira” – Nobelovu nagradu za mir.

Nobelova oporuka, koja se sada čuva u sefu Nobelove zaklade u Stockholmu i koja nikada nije izložena, bila je skoro pa spontana. Kada je završio s pisanjem, Nobel je zamolio četiri slučajna gospodina koja su se zadesila u klubu da budu svjedoci dokumenta. Kada je sljedeće godine umro, njegovom 25-godišnjem pomoćniku Ragnaru Sohlmanu je povjereno izvršavanje Nobelove želje.

Mladi Sohlman je jako ozbiljno shvatio ovaj zadatak, pa je narednih dana hodao Parizom u kočiji prikupljajući novac, papirologiju i dionice iz banaka. Spremio je sve u kutije i otpremio ih u Švedsku, gdje je polako počeo prodavati dionice kako se kompanija ne bi ugasila.

Usprkos tome što je plemenita i korisna za cijelo čovječanstvo, Nobelova posljednja želja je isprva naišla na veliki otpor.

Njegovi rođaci, koji nisu bili svjesni njegovog plana, bili su u šoku. Švedska kraljevska obitelj ga je osudila zato što nije bio patriot i zato što nagrađuje ljude svih nacionalnosti a ne samo Šveđane. Njegovo osoblje je bilo ogorčeno ogromnim administrativnim i organizacijskim troškovima takve operacije. No, njegova ideja je naišla i na mnoga odobrenja.

U Grčkoj se 1896. godine održavala Olimpijada, a tu je vladala opća želja da se stvori svjetska obitelj i da se oda priznanje ljudima koji su pomagali cijelom čovječanstvu. Dok je naporno radio na Nobelovoj ostavštini, Ragnar je vremenom stjecao sve veću i veću podršku.

Pet godina nakon što je Nobelova oporuka prvi put pročitana, prve Nobelove nagrade su dodijeljene u Švedskoj i Norveškoj (1901. godine). Stoljeće kasnije, u Stockholmu je otvoren i muzej.

Marko Vešligaj: Lažljivi cinker iz SDP-a ili eurozastupnik?

Marko Vešligaj SDP-ovac iz Pregrade, zastupnik u EU parlamentu gdje je zamijenio pok. Freda Matića. Na izborima za EU parlament SDP je osvojio četiri mandata. Vešligaj je bio četvrti na listi, ali ga je preskočio Tonino Pucula koji je bio zadnji na listi, ali je dobio najviše preferencijalnih glasova.

U Europskom parlamentu Vešligaj je zastupnik od rujna 2024. Član je Progresivnog saveza socijalista i demokrata, potpredsjednik Odbora za prava žena, te član još tri odbora – za vanjske poslove, poljoprivredu te stambenu krizu.

U njegovom radu u EU parlamentu malo se zna. Ovaj tjedan odjeknula je vijest da je cinkao vlastitu zemlju. I pri tome lagao.

Vešligaj u ponedjeljak u EU parlamentu ustvrdio da se u Hrvatskoj događa povijesni revizionizam kroz “oživljavanje ustaštva” te upozorio da je snaženje krajnje desnih ideologija na cijelom kontinentu “prijetnja europskom projektu”.

“Zamislite sliku: ljudi u crnom zabranjuju kulturne manifestacije jer im smeta antifašizam. Na kući književnika ispisuju se prijetnje jer ima mišljenje koje im se ne sviđa, potom pozivaju na linč političarke koja ga brani.

Uzvikuje se fašistički pozdrav, a sve koji to osuđuju i misle drukčije proglašava se nedovoljno domoljubnima”, rekao je SDP-ov eurozastupnik Vešligaj u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta o aktualnim političkim temama u EU-u.

“Slika ljeta 2025. u Hrvatskoj. Ne govorim o prošlom stoljeću – govorim o ljetu 2025. u Hrvatskoj. I dok se to događa, Vlada ne reagira osudom, nego relativizacijom i nesuvislim dociranjem.

U državi koja u svom Ustavu ima antifašizam, danas svjedočimo revizionizmu kroz oživljavanje ustaštva, hrvatske inačice fašizma. To nije samo prijetnja Hrvatskoj – to je prijetnja europskom projektu, jer nismo jedini”, kazao je SDP-ov eurozastupnik, priopćeno je njegova ureda.

Obraćanje je završio porukom kao da je pisana ’45 ili ’72.: “Ne dozvolimo da mračne ideologije prošlosti postanu naša stvarnost u budućnosti”, zaključio je Vešligaj svoje obraćanje.

Govor kojeg se ne posramio ni šef SUBNOR-a Drvara 1948. ili 1972. godine.

Govoriti u EU parlamentu i pri tome bezočno lagati o zemlji koja ga plaća (eurozastupnik mjesečno košta 15 do 18.000 eura) je dno dna i prvi korak na putu do nacionalne izdaje.

A upravo to u EU parlamentu čini SDP-vac Marko Vešligaj.

Slično se ponašao i Ivo Josipović koji je kao predsjednik države u izraelskom parlamentu govorio u “ustaškoj guji”. Izgubio je predsjedničke izbore, nakon toga pao ispod dva posto, danas posve zaboravljen.

Otići u drugu zemlju i cinkati svoju državu isto kao otići kod susjeda i lajati protiv svoje žene. A to rade samo budale.

M. Marković/Foto: EU parlament

Turčin osvojio 10 milijuna eura na lutriji, odmah dao otkaz, ostavio curu


Život Kursata ‘Chica‘ Yildirima (43), bivšeg radnika na dizalici iz Dortmunda, promijenio se preko noći kada je 2022. godine osvojio gotovo 10 milijuna eura na lutriji. No, bajka je uskoro poprimila mračnije tonove: ostavio je dugogodišnju djevojku, optužen je za emocionalnu manipulaciju, a nedavno je napadnut njegov luksuzni automobil.

‘Novac ga je jako promijenio‘
Chico, sin turskih imigranata, već je neko vrijeme bio u vezi s 50-godišnjom ženom koja je željela ostati anonimna. Iako se činilo se da njihova veza napreduje, sve se raspalo vrlo brzo nakon što mu je na račun sjeo dobitak.

‘Nevjerojatno koliko se promijenio. Kao da ga više nisam prepoznavala. Bio je topao, osjećajan, drag... i onda odjednom hladan, distanciran, arogantan‘, ispričala je tada njegova bivša partnerica lokalnim medijima.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/turcin-osvojio-10-milijuna-eura-na-lutriji-odmah-dao-otkaz-ostavio-curu-i-kupio-ferrari-ali-proslog-tjedna-sve-se-promijenilo-15630428