• Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca


    Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta.


    No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto.


    Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu.


    Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao


    Više o slučaju iz Finske:


    https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today


    Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta.

    Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti.

    GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a.

    Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe.


    No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta:

    - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a

    - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka

    - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene


    #gdprcroatia
    Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta. No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto. Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu. Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao Više o slučaju iz Finske: https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta. Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti. GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a. Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe. No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta: - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene #gdprcroatia
    0 Comments 0 Shares 5 Views
  • Matea je iz Kanade doselila u Sisak: 'Sve te male stvari čine veliku razliku'

    Mnogi ljudi koji odrastu u drugoj zemlji, ponekad i na drugom kontinentu, u jednom se trenutku života odluče vratiti u domovinu iz koje potječu njihovi članovi obitelji i ondje započeti novo poglavlje. Među njima je i Matea Marić Sever (27), koja je rođena i odrasla u Ontariju, u Kanadi, ali danas živi u očevoj obiteljskoj kući u Sisku.

    Matea je ovdje upoznala dosta hrvatskih povratnika iz Kanade, povezala se s nekima od njih, pa zajedno vježbaju hrvatski jezik.

    Prije dvije godine je pokrenula marketinšku tvrtku. Većina njezinih klijenata dolazi upravo iz Kanade i SAD-a. Uz svoj primarni posao radi i kao poslovna partnerica te instruktorica u fitness studiju u Sisku.

    https://net.hr/magazin/zivotne-ispovijesti/matea-se-iz-kanade-vratila-u-sisak-1741bcd8-63f4-11f1-936f-9600040c8f8e
    Matea je iz Kanade doselila u Sisak: 'Sve te male stvari čine veliku razliku' Mnogi ljudi koji odrastu u drugoj zemlji, ponekad i na drugom kontinentu, u jednom se trenutku života odluče vratiti u domovinu iz koje potječu njihovi članovi obitelji i ondje započeti novo poglavlje. Među njima je i Matea Marić Sever (27), koja je rođena i odrasla u Ontariju, u Kanadi, ali danas živi u očevoj obiteljskoj kući u Sisku. Matea je ovdje upoznala dosta hrvatskih povratnika iz Kanade, povezala se s nekima od njih, pa zajedno vježbaju hrvatski jezik. Prije dvije godine je pokrenula marketinšku tvrtku. Većina njezinih klijenata dolazi upravo iz Kanade i SAD-a. Uz svoj primarni posao radi i kao poslovna partnerica te instruktorica u fitness studiju u Sisku. https://net.hr/magazin/zivotne-ispovijesti/matea-se-iz-kanade-vratila-u-sisak-1741bcd8-63f4-11f1-936f-9600040c8f8e
    NET.HR
    Matea je iz Kanade doselila u Sisak: 'Sve te male stvari čine veliku razliku'
    Matea Marić Sever ispričala je za Net.hr obiteljsku priču, progovorila o prilagodbi životu u Hrvatskoj, istaknula razlike u radu i navikama Kanađana i Hrvata, ali i ukazala na njihove sličnosti
    Love
    1
    0 Comments 0 Shares 738 Views
Virtuala FansOnly https://virtuala.site