Σχετικά
Όρους
Ιδιωτικότητα
Advertisment
DMCA
Gmaps
Rewards
Refunds
APP
Developers
Proxy
TAKO JE GOVORIO PAPA FRANJO
Umro je papa Franjo. U 89. godini, nakon teške bolesti, napustio nas je, kako su ga zvali, „papa naroda“ koji je u svom pontifikatu promijenio Katoličku Crkvu i u nju unio duh novog vremena. Sa zadnjim atomima snage, uz težak fizički napor, na Uskrs (kojeg su ove godine istovremeno slavili svi kršćani i katolici i pravoslavci) udijelio je blagoslov čitavom svijetu. To je bilo njegovo posljednje obraćanje Rimu i svijetu, Urbi et Orbi.
Ostat će zapamćen po svojoj dobroti, osjetljivosti za malog običnog čovjeka, po skromnosti i vjeri da u svakom Čovjeku ima dobroga. I zato je bio poštovan u svim vjerama svijeta.
Papa Franjo ostat će ubilježen i u povijesti čovječanstva i po tome što se snažno zalagao za društvenu pravdu, govorio je protiv „bijesnog konzumerizma“, bio na strani običnog malog građanina-potrošača koji postaje „rob žrvnja tržišta“, branio je učitelje, tražio je bolju zdravstvenu skrb za sve, a ne samo za neke koji je mogu platiti, kritizirao je bogate i pohlepne ljude, govorio je onako kako bi ga razumio svaki čovjek na Zemlji.
Kao podsjetnik objavljujemo njegove izjave koje su u hrvatskom društvu pomalo prošle „ispod radara“.
BIJESNI KONZUMERIZAM
Papa Franjo tako je rekao kako „…želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". To je bijesni konzumerizam koji nameće pravilo: "Stvari nikada dovoljno". Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju. Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje puno stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja (ovaj mjesec) blješte svuda oko nas".
Bio je tužan što se slavlje Uskrsa i Božića pretvorilo u sumanuto kupovanje i darivanje skupim predmetima i hranom, a ne obiteljsko okupljanje, iskazivanje milosrđa i duhovnosti. Samu bit tih kršćanskih svetkovina
ROBOVI POTROŠNJE
Govorio je i o prijelazu iz komunizma u konzumerizam: „Ono što oba „-izma“ imaju zajedničko je lažna ideja slobode. Ona komunizma je bila prisilna „sloboda“, ograničena izvana, o kojoj je netko drugi odlučivao. Ona konzumerizma je libertarijanska, hedonistička, spljoštena „sloboda“, koja nas čini robovima potrošnje i stvari“.
NEZASITNI POTROŠAČI
„Da bi se izrazila Isusova ljubav, često se upotrebljava simbol srca. Neki se pitaju ima li on još uvijek neko stvarno značenje. No, kad smo u napasti ploviti po površini, živjeti u trci ne znajući naposljetku zašto, postati nezasitnim potrošačima i robovima žrvnja tržišta koje ne zanima smisao našega postojanja, imamo potrebu povratiti važnost srca«, napisao je papa Franjo na početku enciklike »Dilexit nos – Uzljubi nas«, čije je prve riječi, a time i naslov, preuzeo iz poslanice sv. Pavla Rimljanima (8,37).
Bio je ljut zbog „bogatog Zapada koji baca hranu dok milijuni diljem svijeta gladuju“:
POŠTUJMO SVETOST HRANE
„Hranu koju bacamo u smeće nepravedno otimamo iz ruku onih koji je nemaju; onih koji po svojemu nepovredivom ljudskom dostojanstvu imaju pravo na svagdašnji kruh“, napisao je papa Franjo u poruci upućenoj Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i dodao: „Prehrana ima duhovni temelj i njezino ispravno upravljanje podrazumijeva potrebu usvajanja etičkog ponašanja. Jamčeći više od bilo kojeg drugog dobra zadovoljenje temeljnoga prava na život. S hranom valja postupati poštujući svetost koja joj je svojstvena, koja proizlazi iz temeljne svetosti svake osobe, a koju joj priznaju brojne tradicije, kulture i religije. Bacati hranu u smeće znači ne vrijednovati žrtvu, rad, prijevozna sredstva i troškove energije koji su utrošeni da se kvalitetna hrana donese na stol“, poručio je Papa.
DOBRA ZDRAVSTVENA SKRB DOSTUPNA SVIMA
I dok kod nas liste čekanja na liječenje i punu zdravstvenu skrb postaju sve dulje i dulje, a oni koji odlučuju o javnom zdravstvu u Hrvatskoj grabe sebi u džepove, otimajući bolesnima i starima sredstva za lijekove i suvremene medicinske uređaje, papa Franjo je molio i kritizirao političare na svoj način: „Želim zamoliti vlade svih zemalja svijeta da ne zaborave da je dobra zdravstvena skrb dostupna svima - prioritet“, kaže papa Franjo u poruci. „Ako se to još nije dogodilo“, dodaje, „to je nerijetko zbog lošeg upravljanja resursima i nedostatka ozbiljne političke predanosti“.
OSJETLJIVOST NA UČITELJE I ODGOJITELJE
S obzirom da je i sam u Argentini, gdje je rođen, papa Franjo radio i kao učitelj, bio je senzibiliziran za sustav odgoja i obrazovanja. Bio je osjetljiv na učitelje, posebice one koju su „primorani raditi dvije smjene da bi zaradili pristojnu plaću. Ali, „u kakvom će stanju biti učitelj nakon dvije smjene?“ pitao se papa Franjo i dodao: „Djelatnicima i protagonistima odgoja, koji su „ponekad umorni, a danas ih se malo cijeni“: njihovo je poslanje, uvjerava Sveti Otac, „milo Bogu i vrlo važno za braću“.
Slao je poruku ministrima obrazovanja: „U društvu u kojem je sve teže pronaći polazišnu točku, mladim ljudima je potrebna škola kao dobra, pozitivna polazna točka. To je moguće samo ako škola ima učitelje koji su sposobni dati smisao školi, učenju i kulturi, bez da sve svode na puki prijenos tehničkog znanja. Umjesto toga, oni moraju uspostaviti odgojno-obrazovni odnos sa svakim učenikom, koji se mora osjećati prihvaćenim i voljenim zbog onoga tko je, sa svim svojim ograničenjima i potencijalom. Učitelj ne poučava samo sadržaje, već vrijednosti i običaje života. Računalo može podučavati sadržaje, ali za razumijevanje ljubavi, razumijevanje vrijednosti i običaja koji stvaraju sklad u društvu, potreban je dobar učitelj.“
NASTAVNICI MEĐU NAJLOŠIJE PLAĆENIM RADNICIMA
Obraćajući se članovima Talijanske asocijacije učitelja i školskih administratora, Papa je svojevremeno rekao: „Poučavanje je prelijepa profesija. Šteta je što su učitelji tako loše plaćeni, zato što se njihov rad ne svodi samo na vrijeme koje provode u školi, nego i na vrijeme koje provode pripremajući se za nastavu i vrijeme koje provedu sa svakim pojedinim učenikom.“
Papa je tijekom Vatikanske konferencije o kršćanskoj edukaciji prije deset godina rekao da su nastavnici „među najlošije plaćenim radnicima“ i dodao kako to znači „da država jednostavno nema interesa za edukaciju“.
„Kad bi država pokazala zanimanje, stvari ne bi bile kakve jesu“, rekao je papa Franjo i ustvrdio: „Obrazovni savez je prekinut, a naš je posao pronaći nove putove.“
Smatrao je kako mlade treba učiti vrijednostima života, ali i financijskoj pismenosti, upoznavati ih s njihovim pravima u društvu koje nisu samo na papiru. (Poput zaštite potrošača)
U sedam i pol godina pontifikata, argentinski Papa nije prestao kritizirati cinični svijet gospodarstva koji je postao ravnodušan na socijalne nejednakosti i na smanjenje prirodnih resursa planeta.
Objavio je i encikliku "Svi smo braća" u kojoj ponovo napada neoliberalnu dogmu, koju je nazvao "bijednom misli" i "financijskom špekulacijom" koja se temelji na "brzoj dobiti i pohlepi“.
Zato je papa Franjo bio voljen i cijenjen među običnim ljudima koji su ga i te kako razumjeli i voljeli za razliku od bogatih, pohlepnih i – političara.
Sveti Otac Franjo danas se vratio u Očev dom.
Počivao u miru Božjem.
#papaFranjo #karizmatičnipapa #papanaroda #bijesnikonzumerizam #robovipotrošnje #nezasitnipotrošači
#svetosthrane #dobrazdravstvenskrb
Umro je papa Franjo. U 89. godini, nakon teške bolesti, napustio nas je, kako su ga zvali, „papa naroda“ koji je u svom pontifikatu promijenio Katoličku Crkvu i u nju unio duh novog vremena. Sa zadnjim atomima snage, uz težak fizički napor, na Uskrs (kojeg su ove godine istovremeno slavili svi kršćani i katolici i pravoslavci) udijelio je blagoslov čitavom svijetu. To je bilo njegovo posljednje obraćanje Rimu i svijetu, Urbi et Orbi.
Ostat će zapamćen po svojoj dobroti, osjetljivosti za malog običnog čovjeka, po skromnosti i vjeri da u svakom Čovjeku ima dobroga. I zato je bio poštovan u svim vjerama svijeta.
Papa Franjo ostat će ubilježen i u povijesti čovječanstva i po tome što se snažno zalagao za društvenu pravdu, govorio je protiv „bijesnog konzumerizma“, bio na strani običnog malog građanina-potrošača koji postaje „rob žrvnja tržišta“, branio je učitelje, tražio je bolju zdravstvenu skrb za sve, a ne samo za neke koji je mogu platiti, kritizirao je bogate i pohlepne ljude, govorio je onako kako bi ga razumio svaki čovjek na Zemlji.
Kao podsjetnik objavljujemo njegove izjave koje su u hrvatskom društvu pomalo prošle „ispod radara“.
BIJESNI KONZUMERIZAM
Papa Franjo tako je rekao kako „…želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". To je bijesni konzumerizam koji nameće pravilo: "Stvari nikada dovoljno". Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju. Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje puno stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja (ovaj mjesec) blješte svuda oko nas".
Bio je tužan što se slavlje Uskrsa i Božića pretvorilo u sumanuto kupovanje i darivanje skupim predmetima i hranom, a ne obiteljsko okupljanje, iskazivanje milosrđa i duhovnosti. Samu bit tih kršćanskih svetkovina
ROBOVI POTROŠNJE
Govorio je i o prijelazu iz komunizma u konzumerizam: „Ono što oba „-izma“ imaju zajedničko je lažna ideja slobode. Ona komunizma je bila prisilna „sloboda“, ograničena izvana, o kojoj je netko drugi odlučivao. Ona konzumerizma je libertarijanska, hedonistička, spljoštena „sloboda“, koja nas čini robovima potrošnje i stvari“.
NEZASITNI POTROŠAČI
„Da bi se izrazila Isusova ljubav, često se upotrebljava simbol srca. Neki se pitaju ima li on još uvijek neko stvarno značenje. No, kad smo u napasti ploviti po površini, živjeti u trci ne znajući naposljetku zašto, postati nezasitnim potrošačima i robovima žrvnja tržišta koje ne zanima smisao našega postojanja, imamo potrebu povratiti važnost srca«, napisao je papa Franjo na početku enciklike »Dilexit nos – Uzljubi nas«, čije je prve riječi, a time i naslov, preuzeo iz poslanice sv. Pavla Rimljanima (8,37).
Bio je ljut zbog „bogatog Zapada koji baca hranu dok milijuni diljem svijeta gladuju“:
POŠTUJMO SVETOST HRANE
„Hranu koju bacamo u smeće nepravedno otimamo iz ruku onih koji je nemaju; onih koji po svojemu nepovredivom ljudskom dostojanstvu imaju pravo na svagdašnji kruh“, napisao je papa Franjo u poruci upućenoj Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i dodao: „Prehrana ima duhovni temelj i njezino ispravno upravljanje podrazumijeva potrebu usvajanja etičkog ponašanja. Jamčeći više od bilo kojeg drugog dobra zadovoljenje temeljnoga prava na život. S hranom valja postupati poštujući svetost koja joj je svojstvena, koja proizlazi iz temeljne svetosti svake osobe, a koju joj priznaju brojne tradicije, kulture i religije. Bacati hranu u smeće znači ne vrijednovati žrtvu, rad, prijevozna sredstva i troškove energije koji su utrošeni da se kvalitetna hrana donese na stol“, poručio je Papa.
DOBRA ZDRAVSTVENA SKRB DOSTUPNA SVIMA
I dok kod nas liste čekanja na liječenje i punu zdravstvenu skrb postaju sve dulje i dulje, a oni koji odlučuju o javnom zdravstvu u Hrvatskoj grabe sebi u džepove, otimajući bolesnima i starima sredstva za lijekove i suvremene medicinske uređaje, papa Franjo je molio i kritizirao političare na svoj način: „Želim zamoliti vlade svih zemalja svijeta da ne zaborave da je dobra zdravstvena skrb dostupna svima - prioritet“, kaže papa Franjo u poruci. „Ako se to još nije dogodilo“, dodaje, „to je nerijetko zbog lošeg upravljanja resursima i nedostatka ozbiljne političke predanosti“.
OSJETLJIVOST NA UČITELJE I ODGOJITELJE
S obzirom da je i sam u Argentini, gdje je rođen, papa Franjo radio i kao učitelj, bio je senzibiliziran za sustav odgoja i obrazovanja. Bio je osjetljiv na učitelje, posebice one koju su „primorani raditi dvije smjene da bi zaradili pristojnu plaću. Ali, „u kakvom će stanju biti učitelj nakon dvije smjene?“ pitao se papa Franjo i dodao: „Djelatnicima i protagonistima odgoja, koji su „ponekad umorni, a danas ih se malo cijeni“: njihovo je poslanje, uvjerava Sveti Otac, „milo Bogu i vrlo važno za braću“.
Slao je poruku ministrima obrazovanja: „U društvu u kojem je sve teže pronaći polazišnu točku, mladim ljudima je potrebna škola kao dobra, pozitivna polazna točka. To je moguće samo ako škola ima učitelje koji su sposobni dati smisao školi, učenju i kulturi, bez da sve svode na puki prijenos tehničkog znanja. Umjesto toga, oni moraju uspostaviti odgojno-obrazovni odnos sa svakim učenikom, koji se mora osjećati prihvaćenim i voljenim zbog onoga tko je, sa svim svojim ograničenjima i potencijalom. Učitelj ne poučava samo sadržaje, već vrijednosti i običaje života. Računalo može podučavati sadržaje, ali za razumijevanje ljubavi, razumijevanje vrijednosti i običaja koji stvaraju sklad u društvu, potreban je dobar učitelj.“
NASTAVNICI MEĐU NAJLOŠIJE PLAĆENIM RADNICIMA
Obraćajući se članovima Talijanske asocijacije učitelja i školskih administratora, Papa je svojevremeno rekao: „Poučavanje je prelijepa profesija. Šteta je što su učitelji tako loše plaćeni, zato što se njihov rad ne svodi samo na vrijeme koje provode u školi, nego i na vrijeme koje provode pripremajući se za nastavu i vrijeme koje provedu sa svakim pojedinim učenikom.“
Papa je tijekom Vatikanske konferencije o kršćanskoj edukaciji prije deset godina rekao da su nastavnici „među najlošije plaćenim radnicima“ i dodao kako to znači „da država jednostavno nema interesa za edukaciju“.
„Kad bi država pokazala zanimanje, stvari ne bi bile kakve jesu“, rekao je papa Franjo i ustvrdio: „Obrazovni savez je prekinut, a naš je posao pronaći nove putove.“
Smatrao je kako mlade treba učiti vrijednostima života, ali i financijskoj pismenosti, upoznavati ih s njihovim pravima u društvu koje nisu samo na papiru. (Poput zaštite potrošača)
U sedam i pol godina pontifikata, argentinski Papa nije prestao kritizirati cinični svijet gospodarstva koji je postao ravnodušan na socijalne nejednakosti i na smanjenje prirodnih resursa planeta.
Objavio je i encikliku "Svi smo braća" u kojoj ponovo napada neoliberalnu dogmu, koju je nazvao "bijednom misli" i "financijskom špekulacijom" koja se temelji na "brzoj dobiti i pohlepi“.
Zato je papa Franjo bio voljen i cijenjen među običnim ljudima koji su ga i te kako razumjeli i voljeli za razliku od bogatih, pohlepnih i – političara.
Sveti Otac Franjo danas se vratio u Očev dom.
Počivao u miru Božjem.
#papaFranjo #karizmatičnipapa #papanaroda #bijesnikonzumerizam #robovipotrošnje #nezasitnipotrošači
#svetosthrane #dobrazdravstvenskrb
TAKO JE GOVORIO PAPA FRANJO
Umro je papa Franjo. U 89. godini, nakon teške bolesti, napustio nas je, kako su ga zvali, „papa naroda“ koji je u svom pontifikatu promijenio Katoličku Crkvu i u nju unio duh novog vremena. Sa zadnjim atomima snage, uz težak fizički napor, na Uskrs (kojeg su ove godine istovremeno slavili svi kršćani i katolici i pravoslavci) udijelio je blagoslov čitavom svijetu. To je bilo njegovo posljednje obraćanje Rimu i svijetu, Urbi et Orbi.
Ostat će zapamćen po svojoj dobroti, osjetljivosti za malog običnog čovjeka, po skromnosti i vjeri da u svakom Čovjeku ima dobroga. I zato je bio poštovan u svim vjerama svijeta.
Papa Franjo ostat će ubilježen i u povijesti čovječanstva i po tome što se snažno zalagao za društvenu pravdu, govorio je protiv „bijesnog konzumerizma“, bio na strani običnog malog građanina-potrošača koji postaje „rob žrvnja tržišta“, branio je učitelje, tražio je bolju zdravstvenu skrb za sve, a ne samo za neke koji je mogu platiti, kritizirao je bogate i pohlepne ljude, govorio je onako kako bi ga razumio svaki čovjek na Zemlji.
Kao podsjetnik objavljujemo njegove izjave koje su u hrvatskom društvu pomalo prošle „ispod radara“.
BIJESNI KONZUMERIZAM
Papa Franjo tako je rekao kako „…želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". To je bijesni konzumerizam koji nameće pravilo: "Stvari nikada dovoljno". Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju. Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje puno stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja (ovaj mjesec) blješte svuda oko nas".
Bio je tužan što se slavlje Uskrsa i Božića pretvorilo u sumanuto kupovanje i darivanje skupim predmetima i hranom, a ne obiteljsko okupljanje, iskazivanje milosrđa i duhovnosti. Samu bit tih kršćanskih svetkovina
ROBOVI POTROŠNJE
Govorio je i o prijelazu iz komunizma u konzumerizam: „Ono što oba „-izma“ imaju zajedničko je lažna ideja slobode. Ona komunizma je bila prisilna „sloboda“, ograničena izvana, o kojoj je netko drugi odlučivao. Ona konzumerizma je libertarijanska, hedonistička, spljoštena „sloboda“, koja nas čini robovima potrošnje i stvari“.
NEZASITNI POTROŠAČI
„Da bi se izrazila Isusova ljubav, često se upotrebljava simbol srca. Neki se pitaju ima li on još uvijek neko stvarno značenje. No, kad smo u napasti ploviti po površini, živjeti u trci ne znajući naposljetku zašto, postati nezasitnim potrošačima i robovima žrvnja tržišta koje ne zanima smisao našega postojanja, imamo potrebu povratiti važnost srca«, napisao je papa Franjo na početku enciklike »Dilexit nos – Uzljubi nas«, čije je prve riječi, a time i naslov, preuzeo iz poslanice sv. Pavla Rimljanima (8,37).
Bio je ljut zbog „bogatog Zapada koji baca hranu dok milijuni diljem svijeta gladuju“:
POŠTUJMO SVETOST HRANE
„Hranu koju bacamo u smeće nepravedno otimamo iz ruku onih koji je nemaju; onih koji po svojemu nepovredivom ljudskom dostojanstvu imaju pravo na svagdašnji kruh“, napisao je papa Franjo u poruci upućenoj Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i dodao: „Prehrana ima duhovni temelj i njezino ispravno upravljanje podrazumijeva potrebu usvajanja etičkog ponašanja. Jamčeći više od bilo kojeg drugog dobra zadovoljenje temeljnoga prava na život. S hranom valja postupati poštujući svetost koja joj je svojstvena, koja proizlazi iz temeljne svetosti svake osobe, a koju joj priznaju brojne tradicije, kulture i religije. Bacati hranu u smeće znači ne vrijednovati žrtvu, rad, prijevozna sredstva i troškove energije koji su utrošeni da se kvalitetna hrana donese na stol“, poručio je Papa.
DOBRA ZDRAVSTVENA SKRB DOSTUPNA SVIMA
I dok kod nas liste čekanja na liječenje i punu zdravstvenu skrb postaju sve dulje i dulje, a oni koji odlučuju o javnom zdravstvu u Hrvatskoj grabe sebi u džepove, otimajući bolesnima i starima sredstva za lijekove i suvremene medicinske uređaje, papa Franjo je molio i kritizirao političare na svoj način: „Želim zamoliti vlade svih zemalja svijeta da ne zaborave da je dobra zdravstvena skrb dostupna svima - prioritet“, kaže papa Franjo u poruci. „Ako se to još nije dogodilo“, dodaje, „to je nerijetko zbog lošeg upravljanja resursima i nedostatka ozbiljne političke predanosti“.
OSJETLJIVOST NA UČITELJE I ODGOJITELJE
S obzirom da je i sam u Argentini, gdje je rođen, papa Franjo radio i kao učitelj, bio je senzibiliziran za sustav odgoja i obrazovanja. Bio je osjetljiv na učitelje, posebice one koju su „primorani raditi dvije smjene da bi zaradili pristojnu plaću. Ali, „u kakvom će stanju biti učitelj nakon dvije smjene?“ pitao se papa Franjo i dodao: „Djelatnicima i protagonistima odgoja, koji su „ponekad umorni, a danas ih se malo cijeni“: njihovo je poslanje, uvjerava Sveti Otac, „milo Bogu i vrlo važno za braću“.
Slao je poruku ministrima obrazovanja: „U društvu u kojem je sve teže pronaći polazišnu točku, mladim ljudima je potrebna škola kao dobra, pozitivna polazna točka. To je moguće samo ako škola ima učitelje koji su sposobni dati smisao školi, učenju i kulturi, bez da sve svode na puki prijenos tehničkog znanja. Umjesto toga, oni moraju uspostaviti odgojno-obrazovni odnos sa svakim učenikom, koji se mora osjećati prihvaćenim i voljenim zbog onoga tko je, sa svim svojim ograničenjima i potencijalom. Učitelj ne poučava samo sadržaje, već vrijednosti i običaje života. Računalo može podučavati sadržaje, ali za razumijevanje ljubavi, razumijevanje vrijednosti i običaja koji stvaraju sklad u društvu, potreban je dobar učitelj.“
NASTAVNICI MEĐU NAJLOŠIJE PLAĆENIM RADNICIMA
Obraćajući se članovima Talijanske asocijacije učitelja i školskih administratora, Papa je svojevremeno rekao: „Poučavanje je prelijepa profesija. Šteta je što su učitelji tako loše plaćeni, zato što se njihov rad ne svodi samo na vrijeme koje provode u školi, nego i na vrijeme koje provode pripremajući se za nastavu i vrijeme koje provedu sa svakim pojedinim učenikom.“
Papa je tijekom Vatikanske konferencije o kršćanskoj edukaciji prije deset godina rekao da su nastavnici „među najlošije plaćenim radnicima“ i dodao kako to znači „da država jednostavno nema interesa za edukaciju“.
„Kad bi država pokazala zanimanje, stvari ne bi bile kakve jesu“, rekao je papa Franjo i ustvrdio: „Obrazovni savez je prekinut, a naš je posao pronaći nove putove.“
Smatrao je kako mlade treba učiti vrijednostima života, ali i financijskoj pismenosti, upoznavati ih s njihovim pravima u društvu koje nisu samo na papiru. (Poput zaštite potrošača)
U sedam i pol godina pontifikata, argentinski Papa nije prestao kritizirati cinični svijet gospodarstva koji je postao ravnodušan na socijalne nejednakosti i na smanjenje prirodnih resursa planeta.
Objavio je i encikliku "Svi smo braća" u kojoj ponovo napada neoliberalnu dogmu, koju je nazvao "bijednom misli" i "financijskom špekulacijom" koja se temelji na "brzoj dobiti i pohlepi“.
Zato je papa Franjo bio voljen i cijenjen među običnim ljudima koji su ga i te kako razumjeli i voljeli za razliku od bogatih, pohlepnih i – političara.
Sveti Otac Franjo danas se vratio u Očev dom.
Počivao u miru Božjem.
#papaFranjo #karizmatičnipapa #papanaroda #bijesnikonzumerizam #robovipotrošnje #nezasitnipotrošači
#svetosthrane #dobrazdravstvenskrb
Croatian
English
Arabic
French
Spanish
Portuguese
Deutsch
Turkish
Dutch
Italiano
Russian
Romaian
Portuguese (Brazil)
Chech
Afganistan
