Zaboravite punjače – ove baterije će trajati godinama! Znanstveni tim s korejskog instituta DGIST, predvođen profesorom Su-Il Inom, razvio je potpuno novu vrstu nuklearne baterije koja bi mogla napajati male uređaje desetljećima – bez potrebe za punjenjem. Tehnologija se temelji na perovskit betavoltažnoj ćeliji (PBC), koja kombinira radioaktivni ugljik-14 s perovskit materijalima za visoku stabilnost i konverziju energije. Uređaj koristi nanodijelce radioaktivnog ugljika (14CNP) i kvantne točke kao elektrode, a sve je ugrađeno u sloj perovskita dodatno ojačan kloridnim aditivima. Zvuči kompleksno, ali rezultat je konkretan: 56.000 puta veća pokretljivost elektrona u odnosu na starije dizajne i stabilno napajanje čak devet sati u neprekidnom radu. Za prototip, to je ozbiljan rezultat. Betavoltažne ćelije proizvode struju iz beta čestica koje nastaju raspadom radioaktivnog materijala. Beta zrake se lako zaustavljaju aluminijem i ne probijaju kožu, što ovu tehnologiju čini sigurnom za korištenje. U ovom slučaju koristi se ugljik-14, koji inače nastaje kao nusprodukt u nuklearnim reaktorima – što ga čini jeftinim, dostupnim i lako reciklabilnim. Uz to, raspada se ekstremno sporo, pa ovakva baterija teoretski može trajati stotinama, pa i tisućama godina. Kako bi poboljšali iskoristivost, tim je iskoristio titan-dioksid, materijal koji se često koristi i u solarnim ćelijama, te ga nadogradio s ruthenijskim bojilom. Beta zrake pogode bojilo, pokreću reakciju, a elektroni se preusmjeravaju kroz titan-dioksid i nastaje struja – u suštini, mini nuklearna elektrana u obliku baterije. Zanimljivo je da je radioaktivni materijal korišten s obje strane – i na anodi i na katodi – čime su smanjeni gubici i povećana učinkovitost. Time je energetska konverzija skočila s 0.48% na 2.86%, što je značajan pomak, iako još uvijek daleko od klasičnih litij-ionskih baterija. Ipak, sve ovo pokazuje smjer. Tim planira dodatno poboljšati oblik izvora zračenja i razviti bolje apsorbere, s ciljem veće snage i kompaktnosti. I dok je trenutna snaga manja, autonomija i sigurnost otvaraju mogućnosti za primjenu u pacemakerima, svemirskim misijama, dronovima i uređajima gdje baterija mora trajati godinama bez nadzora. https://www.neowin.net/news/this-amazing-new-battery-has-life-so-long-you-may-never-have-to-recharge/

[Baterija koja se puni sama] Kineski istraživači revolucioniraju pohranu energije s inovativnom bio-baterijom koja koristi elektroaktivne mikroorganizme za izvanrednu samostalnost i trajnost. Napretci znanosti neprestano pomiču granice inovacija, a bio-baterija koju su razvili znanstvenici u Kini savršen je primjer toga. Iskorištavanjem živih materijala za energetske primjene, ova revolucionarna tehnologija obećava održivu alternativu tradicionalnim izvorima energije. Ova minijaturizirana i prijenosna baterija nudi preciznu kontrolu bioelektrične stimulacije i signala fiziološkog krvnog tlaka, otvarajući tako put novim medicinskim i tehnološkim primjenama. Obećavajući energetski potencijal Razvoj ove bio-baterije temelji se na korištenju elektroaktivnih mikroorganizama sposobnih generirati električnu energiju iz svoje metaboličke aktivnosti. Ovaj jedinstveni uređaj omogućuje samopunjenje do 10 ciklusa, što je izvanredno postignuće u smislu trajnosti i energetske učinkovitosti. Znanstvenici iz Shenzhen instituta za naprednu tehnologiju, povezanih s Kineskom akademijom znanosti, naglasili su da ova bio-baterija može također služiti kao pseudo-baterija, s kulonskom učinkovitošću većom od 99,5% tijekom 50 ciklusa, što svjedoči o niskim energetskim gubicima u usporedbi s tradicionalnim baterijama. Ovaj uređaj nije samo tehnološko dostignuće, već bi mogao i transformirati metode pohrane i pretvorbe energije. Zamjenom kritičnih materijala poput kobalta i litija komponentama koje su više prijateljske okolišu, bio-baterija nudi održivo rješenje za smanjenje naše ovisnosti o neobnovljivim resursima uz minimiziranje utjecaja na okoliš. Održivost bakterija u bio-bateriji Ključni aspekt ove tehnologije leži u sposobnosti bakterija da održe visoku održivost tijekom cijelog procesa. Istraživački izvještaj objavljen u Advanced Materials navodi da bakterije zadržavaju održivost veću od 70% tijekom cijelog rada baterije, dostižući 97,6% na kraju operacije. Ova visoka stopa održivosti ključna je za osiguranje da bio-baterija ostane učinkovita i funkcionalna na duži rok. Živi hidrogelovi korišteni u ovoj bio-bateriji sastoje se od vodljivih biofilmova enkapsuliranih u matrici alginata, omogućujući živčanu stimulaciju. Ovi hidrogelovi mogu se 3D-printati za stvaranje prilagođenih geometrija, zadržavajući svoje biološki aktivne karakteristike. Zahvaljujući njihovoj elektroaktivnosti, olakšavaju generiranje elektrona i redukciju grafenskog oksida, ključnih elemenata za funkcioniranje bio-baterije. Živi materijali za održivu energiju Istraživači ističu da bi korištenje živih materijala za energetske primjene moglo transformirati naš pristup pretvorbi i pohrani energije. Bio-baterije predstavljaju ključni smjer za budućnost održive opskrbe energijom. Inspirirani proizvodnjom litij-ionskih baterija, razvijena je minijaturizirana bio-baterija, promjera 20 mm i debljine 3,2 mm, koristeći živi hidrogel kao bio-anodnu tintu i hidrogel alginata koji sadrži K3[Fe(CN)6] kao katodnu tintu. Iako su specifični kapacitet i energetska gustoća ove bio-baterije niži od onih litij-ionskih baterija, ona izbjegava korištenje kritičnih i okolišno štetnih materijala. Ovaj inovativni pristup mogao bi revolucionirati naš način osmišljavanja baterija, čineći ih više prijateljskima okolišu dok se zadržava njihova učinkovitost. Potencijalne primjene i budući izgledi Izradom živog hidrogela u standardnom kućištu baterije 2032, istraživači su uspjeli stvoriti bateriju s performansama automatskog punjenja. Ovaj uređaj, koji održava visoku staničnu održivost nakon korištenja, mogao bi transformirati područje prijenosnih bio-energetskih uređaja. Ciljajući na ishijadični i vagusni živac, istraživači su demonstrirali preciznu kontrolu bioelektrične stimulacije, otvarajući put za nove metode fizikalne terapije. Ova tehnologija mogla bi također imati velike implikacije za budući razvoj održivih energetskih tehnologija. Inovacija u ovom području mogla bi ne samo poboljšati energetsku učinkovitost, već također ponuditi inovativna rješenja za medicinske uređaje i druge primjene koje zahtijevaju čistu i pouzdanu energiju. Kako tehnologija nastavlja evoluirati, koje bi druge inovacije mogle proizaći iz korištenja živih materijala za energetske primjene? Kako bi ovaj pristup mogao transformirati naše trenutne metode proizvodnje i pohrane energije? #bakterije #baterija #Energija #Inovacija #Održivost

BYD: Punjenje električnog vozila trajat će koliko i punjenje benzinskog gorivom Kineski konglomerat BYD u ponedjeljak je predstavio novu platformu za punjenje električnih vozila za koje tvrdi da bi moglo trajati koliko i točenje goriva te je po prvi put najavio izgradnju mreže punionica diljem Kine. Takozvana "super e-platforma" će moći puniti baterija rekordnom brzinom s 1000 kilowatta (kW), što će vozilima omogućiti da nakon petominutnog punjenja prevale 400 kilometara, kazao je osnivač kompanije Wang Chuanfu na događaju koji se uživo prenosio iz sjedišta tvrtke u Shenzhenu. Brzina od 1000 kW bi bila dvostruko veća od Teslinog punjača "Supercharger", koja nudi brzinu punjenja s do 500 kW. Tehnologija brzog punjenja se smatra ključnom za usvajanje električnih vozila jer bi pomoglo smanjiti zabrinutost njihovih vozača. Kako bismo posve riješili zabrinutost naših korisnika glede punjenja, nastojali smo postići cilj da vrijeme punjenja električnih vozila bude kratko kao i punjenje goriva benzinskih vozila, kazao je Wang. Ovo je prvi put u industriji da je jedinica megawatt postignuta u snazi punjenja, rekao je. Nova tehnologija punjenja će prvotno biti dostupna u dvama novim električnim vozilima, limuzini Han L i terencu Tang L koji koštaju oko 34.000 eura, a BYD je kazao da će diljem Kine izgraditi 4000 ultrabrzih punionica. Tvrtka nije specificirala vremenski okvir ni koliko će novaca uložiti u izgradnju takvih lokacija. Vlasnici BYD-a su se dosad uglavnom oslanjali na punionice drugih proizvođača automobila ili javne punionice kako bi napunili baterije svojih vozila. Predstavljanje BYD-evog plana ultrabrzih punionica (Foto: BYD)