CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice može li samostalno: hodati hraniti se obavljati osobnu higijenu komunicirati održavati kućanstvo raditi sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima. Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak: neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe. Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom? Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe. Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže. Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija. Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala. Mogu li osobe s mentalnim poremećajima ostvariti inkluzivni dodatak? Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuća funkcionalna ograničenja koja zadovoljavaju propisane kriterije. Teži i dugotrajni mentalni poremećaji mogu značajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni život, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama. Ostvaruju li osobe s kroničnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak? Postojanje kronične bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava. Teška kronična bolest pluća može značajno ograničiti sposobnost hodanja i obavljanja fizičkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca može uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za čestim odmorom i ovisnost o pomoći druge osobe. Slično vrijedi i za druge kronične bolesti ako njihova težina dovodi do značajnog i trajnog funkcionalnog ograničenja. Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti? Moguće je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno značajno utječu na njezino funkcioniranje. Osoba može istodobno imati neurološku bolest, oštećenje vida i bolest mišićno-koštanog sustava, pri čemu svaka od tih bolesti zasebno možda ne bi predstavljala jednako veliko ograničenje, ali njihov zajednički učinak može značajno smanjiti sposobnost samostalnog života. U postupku procjene zato je važno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice. Je li potrebna medicinska dokumentacija? Medicinska dokumentacija je važna zato što omogućuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu težinu, provedeno liječenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje. Korisni mogu biti nalazi liječnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostičkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograničenja. Posebno je važno da dokumentacija, kada je to moguće, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne može ili teško može samostalno obavljati. Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak? Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri čemu se u okviru propisanog postupka provodi vještačenje kada je ono potrebno. Procjenjuju se različita područja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konačna procjena određuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati različitu razinu funkcionalnog oštećenja i, posljedično, različitu razinu prava na inkluzivni dodatak. Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta. Uz zahtjev je korisno priložiti raspoloživu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrđuje razina potpore. Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajućoj razini potpore. Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje? Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrđenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno oštećenje veće i što je osobi potrebna veća razina pomoći i podrške u svakodnevnom životu, to može biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom. Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoć se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i težine invaliditeta, a iznos dodatka određuje se prema određenoj razini potpore i iznosi: 600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura) 400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura) 360 % osnovice za treću razinu potpore (432 eura) 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore (162 eura) 115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura). 🔗👇https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava

U tijeku je potraga za trojicom nestalih muškarca na području Okunšćaka u općini Rugvica. Za nestalima na rijeci Savi traga i Specijalistički interventni tim za spašavanje života na vodi Hrvatskog Crvenog križa. Uz pomoć specijaliziranih plovila, članovi našega tima u vrlo zahtjevnoj akciji temeljito pretražuju Savu. ‼️APELIRAMO JOŠ JEDNOM NA SVE GRAĐANE – budite odgovorni prilikom kupanja, nastojte razumno procijeniti vlastite mogućnosti i pridržavajte se sigurnosnih preporuka‼️

ZAŠTO SU RAČUNI S DIGITALNIH BROJILA ZA STRUJU ENORMNO NARASLI?! Nakon ugradnje novih, navodno, pametnih digitalnih brojila, velik broj potrošača prijavljuje drastično povećanje računa za struju. Potrošači sumnjaju u ispravnost novih uređaja, propituju, ali ne dobivaju odgovore koji ih zanimaju. Posebno iz zbunjuju procijenjena stanja pa onda novi korigirani obračuni koji dostižu i do 1000 €!?! Gnjevni su zbog uvođenja ograničenja za potrošnju do 3.000 kWh i nakon čega cijena raste za 35 %! S obzirom na zaista velik broj pritužbi na nova digitalna brojila i enormno visoke račune HEP-a nakon ugradnje kod potrošača električne energije, zato smo se obratili državnom distributeru s dva pitanja. Prvo, kako komentiraju masovne pritužbe građana na enormne skokove računa odmah nakon ugradnje novih pametnih brojila? Drugo pitanje je bilo da li HEP provodi internu kontrolu ispravnosti tih uređaja i što savjetuje građanima koji sumnjaju u točnost očitanja? Evo što su nam odgovorili: „Što se tiče povećanja računa za električnu energiju u pojedinim slučajevima, ono je u pravilu posljedica kombinacije više čimbenika. Kupci mogu imati mjesečni ili polugodišnji način obračuna, koji se temelji ili na stvarnom očitanju brojila ili na procjeni operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a). Ako je račun temeljen na stvarnom očitanju, iznos računa odgovara evidentiranoj potrošnji električne energije u obračunskom razdoblju. U tom slučaju, visina računa ovisi o stvarnim navikama potrošnje, vremenskim uvjetima (primjerice, hladnijem vremenu i većem korištenju grijanja), broju dana obuhvaćenih obračunom, prestanku subvencioniranja dijela cijene energije ili povećanja cijene električne energije. Podsjećamo da je na temelju Uredbe Vlade RH o izmjenama i dopuni Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije iz rujna 2025. godine cijena električne energije za kupce u javnoj usluzi i dalje regulirana, no da je i došlo do povećanja cijene električne energije za kućanstva u dijelu računa koji se odnosi na energiju (od 1. studenoga 2025.) te u dijelu računa koji se odnosi na mrežarinu (naknadu za prijenos i distribuciju), od 1. siječnja 2026. Ukupno povećanje računa kućanstva s prosječnom potrošnjom u Hrvatskoj, iznosi oko 12 posto u odnosu na račune izdane prije 1. studenoga 2025. godine. Također, skrećemo pažnju na postojanje mogućnosti da su neki od kupaca u prethodnom šestomjesečnom razdoblju potrošili više od 3.000 kWh električne energije, zbog čega im se na temelju Uredbe Vlade, obračunava cijena uvećana za 35 posto. Napominjemo kako je navedena Uredba na snazi do 30. rujna 2026. godine. Ukoliko je račun temeljen na procjeni, moguće je da procijenjena potrošnja odstupa od stvarnog stanja brojila. U takvim situacijama, svaki kupac ima pravo uložiti prigovor na račun, uz dostavu očitanog stanja brojila, te zatražiti korekciju obračuna i/ili mjesečnih novčanih obveza. Ako korisnik smatra da brojilo neispravno bilježi potrošnju električne energije, prvi je korak provjera instalacija u samom objektu: jesu li uistinu isključeni svi osigurači i postoji li „skriveno“ trošilo ili kvar na instalaciji koji može uzrokovati potrošnju. Ako korisnik i dalje sumnja da brojilo bilježi potrošnju bez stvarnog razloga, može se obratiti nadležnom distribucijskom području HEP ODS-a. Zahtjev se može predati telefonski, elektroničkom poštom, poštom ili osobno. Ako se utvrdi da je neispravnost utjecala na obračunske mjerne podatke, na temelju kojih opskrbljivač izdaje račun, operator postupa sukladno odredbama članka 85. Pravilnika o općim uvjetima te ispravlja obračun za prethodno razdoblje. Cjelokupni trošak zamjene brojila ili dijelova mjerne opreme te trošak same provjere u tom slučaju snosi operator sustava,“ odgovorili su iz HEP-a. 👇https://www.facebook.com/share/1EB6kzfnAo/ #HEP #računi #digitalnabrojila #potrošači #prigovori #kontrole #troškovizamjenebrojila

🌍🔒 Operacija „GLOBAL CHAIN“: Europol u masovnoj međunarodnoj akciji protiv trgovanja ljudima 🚨🛂 Europol je pružio ključnu potporu globalnoj operaciji protiv trgovanja ljudima koja se provodila u 59 zemalja, a rezultirala je otkrivanjem čak 2070 potencijalnih žrtava te uhićenjem 1024 osumnjičene osobe. Među njima se 334 osobe izravno sumnjiče za trgovanje ljudima, dok je u okviru naknadno pokrenutih istraživanja identificirana još 201 osumnjičena osoba. Ova opsežna akcija kodnog imena operacija „GLOBAL CHAIN“ bila je primarno usmjerena na suzbijanje organiziranih kriminalnih mreža koje provode seksualno iskorištavanje, prisilno počinjenje kaznenih djela i prisilno prosjačenje, s posebnim i rigoroznim naglaskom na zaštitu maloljetnih žrtava. 🗺️👥 Operativni uspjeh ove akcije temelji se na asimetričnoj i koordiniranoj razmjeni obavještajnih podataka između različitih policijskih agencija na nekoliko kontinenata. Kriminalne organizacije sve češće koriste napredne digitalne platforme i kriptiranu komunikaciju za vrbovanje, transport i eksploataciju žrtava, što zahtijeva jednako sofisticiran tehnološki odgovor istražitelja. Provedbom pojačanih graničnih kontrola, racija na identificiranim žarištima te dubinskom analizom financijskih tijekova, operacija je zadala snažan udarac prekograničnom organiziranom kriminalu koji profitira na najranjivijim skupinama društva. 💻⚠️ 👉 Cijeli članak pročitajte na ovoj poveznici: https://zastita.info/hr/novosti/europol-u-globalnoj-operaciji-protiv-trgovanja-ljudima-uhicene-1024-osobe,40111.html

Napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji ne može se temeljiti na praznim deklaracijama, nego isključivo na održivim rezultatima. Ovogodišnje izvješće pokazuje ozbiljno usporavanje reformi, a u ključnim područjima, poput vladavine prava i demokratskih standarda, evidentno je i nazadovanje. Istodobno izostaje napredak u reformama izbornog sustava, medijske slobode se još više ugrožavaju dok usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostaje nedostatna. Zbog toga sam se usprotivio otvaranju Klastera 3. Nakon četiri godine zastoja ne postoje uvjerljivi razlozi za nastavak pregovora bez ispunjavanja preuzetih obveza. Srbija ima najveći potencijal među državama zapadnog Balkana za napredak prema članstvu u Europskoj uniji. No taj se potencijal može ostvariti jedino kroz stvarne reforme, jačanje demokracije, neovisnog pravosuđa, slobodnih medija i usklađivanje s europskim vrijednostima i politikama. Europska unija mora ostati vjerodostojna. Proširenje mora biti utemeljeno na ispunjavanju kriterija, a ne na političkim zabludama.

Kazna 25.000 EUR iznajmljivačima za uzimanje dvostrane kopije osobne iskaznice Gost apartmana rezervirao je smještaj online i tada je ostavio svoje podatke, od imena svih gostiju, email adrese, telefonske brojeve, ali je i prema zahtjevu iznajmljivača morao dostaviti i dvostrane kopije osobnih iskaznica. Jao. Pri tom iznajmljivač očigledno nije poznavao GDPR i obvezu prema njegovom članku 5. da se osobni podaci uvijek moraju biti primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju. Osobna iskaznica sadrži više osobnih podataka od onih koji su nužni za korištenje u apartmanu. U Hrvatskoj je opseg osobnih podataka koje iznajmljivači smiju i moraju uzeti određen Pravilnikom o sustavu eVisitor. Naravno, gost se požalio nadzornom tijelu za zaštitu podataka, koje nije imalo druge nego zaključiti isto što smo mi maloprije ovdje napisali. Dodatno su kaznili iznajmljivača zbog izostanka transparentne obavijesti o postupanju s osobnim podacima gostiju u skladu s člankom 13. GDPR-a, posebice o identitetu iznajmljivača, njegovim kontaktima za ostvarivanje GDPR prava ispitanika, pravnim temeljima i svrhama obrade pojedinih osobnih podataka, rokovima obrade, s kime se dijele i sl. Time je ukupna kazna iznosila čak 75.000 EUR, a za samo kopiranje osobne iskaznice 25.000 EUR. Više o slučaju iz Španjolske kakav se itekako može primijeniti i kod nas: https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS/00499/2022&mtc=today Image by katemangostar on Freepik https://www.facebook.com/share/1BQA4TzjxM/ #gdprcroatia

ISKOPI I PRIPREMA TEMELJA uz Hercus 🏗️ Izveli smo iskop bagerom i pripremu temelja za nadstrešnicu, uz maksimalnu preciznost i kvalitetnu pripremu terena. •Strojni iskop mini bagerom •Priprema i nivelacija terena •Šalung i armiranje •Betoniranje temeljne ploče •Uređenje gradilišta nakon završetka radova Još jedan uspješno završen projekt! 🪏 Tražite pouzdanog izvođača za zemljane radove, iskope ili izradu temelja? Obratite nam se s povjerenjem! 📞 091/583-1218 📧 info@hercus.hr 🌐 hercus.hr #Hercus #hortikultura #uređenjedvorišta #stihl #uređenjeokućnica #Iskopi #MiniBager #Temelji #Betoniranje #GrađevinskiRadovi #ZemljaniRadovi