Centar za žene Adela je u subotu, 7.3., na Gradskoj tržnici Sisak javnom akcijom otvorio kampanju “Budi i ti plava vila” 🩵 ❓Što je kampanja BUDI I TI PLAVA VILA? Kampanja kojom žele osigurati hitnu pomoć ženama i djeci koji dolaze u sigurnu kuću nakon izlaska iz nasilja. U tim trenucima često dolaze bez osobnih stvari, novca i osnovnih potrepština, a upravo su prvih 24 sata ključni za njihovu sigurnost i stabilizaciju. ❓Kako ti možeš pomoći? Donacijom u fond koji omogućuje da pomoć bude dostupna odmah. Sredstva iz fonda koriste se za najnužnije potrebe po dolasku u sigurnu kuću kako bi žene i djeca mogli započeti novi život u sigurnosti. Uključite se i postanite PLAVA VILA! 🔗 Na poveznici se nalaze upute kako donirati: https://www.centar-adela.org/index.php/blog/kampanja-budi-i-ti-plava-vila 🔗 https://www.facebook.com/share/17LafvyAoF/?mibextid=wwXIfr

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

ŠVEDSKA UVODI ŽESTOKI PREOKRET Vlada premijera Ulfa Kristerssona, uz potporu Švedskih demokrata, finalizirala je planove za drastično proširenje osnova za deportaciju stranih državljana. Glavna promjena leži u automatizmu: prema novom prijedlogu, svako kazneno djelo koje rezultira zatvorskom kaznom - pa makar i minimalnom - postaje osnova za protjerivanje i zabranu povratka. Dosadašnja sudska praksa često je vagala između težine zločina i obiteljskih veza počinitelja u Švedskoj. Nova pravila taj balans pomiču u korist države. Tužitelji će sada imati zakonsku obvezu zahtijevati deportaciju u gotovo svim kaznenim postupcima protiv stranaca. Ministar migracija Johan Forssell potvrdio je da je cilj povećati broj deportacija zbog kriminala za čak šest puta - s trenutnih petstotinjak na više od tri tisuće godišnje. Osim formalnih presuda, uvodi se i kontroverzni koncept "manjka uzornog života" (šved. bristande vandel). To znači da će država moći deportirati osobe koje nisu nužno osuđene za teški kriminal, ali su povezane s kriminalnim klanovima, bave se sumnjivim poslovima, odaju se porocima ili šire antidemokratske vrijednosti. Vlada poručuje: boravak u Švedskoj je privilegija, a ne zajamčeno pravo, i taj se ugovor krši onog trenutka kada pojedinac postane teret ili prijetnja sustavu. Druga velika reforma udara u same temelje integracijskog procesa. Od lipnja 2026. godine, švedsko državljanstvo prestat će biti dostupno nakon samo pet godina boravka. Minimalni prag podiže se na osam godina, čime se Švedska izjednačava s najstrožim članicama EU poput Njemačke (prije njezine nedavne reforme) ili Austrije. No, godine provedene u zemlji samo su prvi korak. Novost koja najviše pogađa useljenike su obvezni državni ispiti. Kandidati će morati dokazati visoku razinu poznavanja švedskog jezika te proći test iz građanskog odgoja i poznavanja švedskog društva. Time se želi osigurati da novi državljani ne budu samo stanovnici na papiru, već aktivni sudionici u društvu. Uz to, uvodi se strogi financijski cenzus - kandidat mora dokazati da se može samostalno uzdržavati, bez oslanjanja na socijalne fondove, uz mjesečna primanja koja prate standarde tržišta rada. Ono što izaziva najviše zabrinutosti među useljenicima je najavljena revizija već izdanih trajnih boravišnih dozvola (Permanent Residency). Vlada razmatra mogućnost da se trajne dozvole pretvore u privremene, zahtijevajući od ljudi da se ili potpuno integriraju i apliciraju za državljanstvo pod novim, strožim pravilima, ili da periodično dokazuju opravdanost svog boravka. Ovakav potez praktički bi ukinuo osjećaj apsolutne sigurnosti koji je trajni boravak desetljećima pružao migrantima u Švedskoj. Prag plaće potreban za dobivanje radne dozvole raste na 90% medijalne plaće u državi, što iznosi otprilike 2.950 eura bruto. Ovim potezom država želi prisiliti poslodavce da na jednostavnijim poslovima (poput čišćenja ili dostave) zapošljavaju ljude koji su već u sustavu, dok se uvoz radne snage rezervira isključivo za stručnjake i deficitarna zanimanja. Za one koji se u novoj, strožoj Švedskoj ne snalaze, vlada je pripremila radikalnu mjeru "repatrijacijskih grantova". Od siječnja 2026., migrant koji se odluči trajno vratiti u svoju domovinu može dobiti do 350.000 kruna (oko 31.000 eura) poticaja. Iako kritičari ovo nazivaju "plaćanjem za odlazak", vlada tvrdi da je to humani izlaz za ljude koji su zapeli u socijalnoj isključenosti i koji bi dugoročno bili veći trošak za švedski socijalni sustav. Konačno, od travnja 2025. godine ukida se popularna praksa "promjene trake" (track-changing). Do sada su tražitelji azila kojima je zahtjev odbijen mogli jednostavno aplicirati za radnu dozvolu ako bi u međuvremenu pronašli posao. To više neće biti moguće - odbijeni azilanti morat će napustiti zemlju, a svako ignoriranje rješenja o deportaciji povlači za sobom kaznenu odgovornost i dugogodišnju zabranu ulaska u cijeli schengenski prostor. Švedska ovim paketom mjera šalje jasnu poruku: era nekontroliranog liberalizma je završena.

‘ICE Barbie‘ varala muža,on joj sve oprostio Donald Trump nedavno je smijenio Kristi Noem s mjesta ministrice domovinske sigurnosti, koja se našla usred javnog poniženja zbog njezine navodne afere s visokim savjetnikom Coreyjem Lewandowskim. Članovi obitelji Bryona Noema, njezina supruga, nadaju se kako će je on sada konačno i napustiti. Ipak, boje se da će on u braku na kraju ostati zbog svoje kršćanske vjere i predanosti svojim zavjetima. Njegova rodbina rekla je za New York Post da je poslovni čovjek iz Južne Dakote dugo smatrao kako mu je vjerska dužnost stati iza svoje supruge, čak i dok javni skandal potresa njihov brak. "Rekao je da je prije otprilike 20 godina odlučio da je njegov Božji poziv podržavati je u svemu što odluči učiniti. Dakle, podnosio je poniženje. Vidjet ćemo hoće li sada ostati uz nju", rekao je jedan član obitelji, dok je drugi dodao: "Mislim da on poštuje Božji poziv. Ali čini se da bi tomu trebala postojati neka granica." Više na: https://www.jutarnji.hr/scena/strane-zvijezde/trump-smijenio-kristi-noem-skandal-corey-lewandowski-kriza-braka-15686526

AOC poručuje: Trump je uvukao Ameriku u rat koji nije željela. I pritom nimalo ne štedi riječi. Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez je ogorčena i pobrinula se da svi točno znaju zašto. U izjavi koja je presjekla političku buku, AOC je iznijela svoj stav o napadima na Iran u tri rečenice koje nisu ostavile mjesta dvojbi — „Ovaj rat je protuzakonit. Nepotreban je. I bit će katastrofalan.“ Tvrdi da je Iran bio spreman sjesti za pregovarački stol te da je predsjednik Trump odabrao bombe umjesto diplomacije, bez odobrenja Kongresa i bez pristanka američkog naroda koji će na kraju platiti cijenu posljedica koje slijede. Temeljni argument AOC nadilazi političko protivljenje — on je ustavne naravi. Kongres nikada nije glasao. Američki narod nikada nije konzultiran. A predsjednik s poviješću davanja prioriteta kratkoročnom spektaklu ispred dugoročne strategije ponovno je angažirao vojsku i resurse u sukob čiji kraj nitko ne može jasno definirati. Ukazuje na navodnu spremnost Irana na pregovore kao dokaz da vojna sila nije bila jedina dostupna opcija — bila je to jednostavno ona koja je odabrana bez prethodnog iscrpljivanja alternativa. Pobornici napada tvrdit će da pregovori s Iranom nikada nisu bili realan put do sigurnosti te da je odlučna akcija bila jedini jezik koji Teheran razumije. No, upozorenje AOC o katastrofalnim dugoročnim posljedicama je ono koje je povijest potvrđivala češće nego što bi većina zagovornika rata željela priznati. Bombe su već pale. Pitanje je sada što točno slijedi. Je li diplomacija i dalje bila moguća — ili je vojna akcija bila jedina stvarna preostala opcija? Izjasnite se ispod. IZVOR: Reuters, Associated Press, CNN, Official X account of Alexandria Ocasio-Cortez, The Hill. #cinjenice #AOC #Trump #iran #war #BreakingNews #politics #usa #exclusive

Iran neće pregovarati sa Sjedinjenim Državama, objavio je Ali Larijani, tajnik iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Objavio je to na društvenim mrežama kao odgovor na objavu na X-u u kojoj se poziva na The Wall Street Journal koji je, pak, izvijestio da je Larijani predstavio inicijativu za nastavak razgovora s Bijelom kućom preko omanskih posrednika. Tako je demantirao i američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je u intervjuu za The Atlantic izjavio da ga je novo iransko vodstvo zamolilo da nastavi pregovore, a on je pristao. Pritom je važnije to što je Trump izrazio nadu da će elitna iranska vojna grupacija, Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), "jednostavno predati svoje oružje iranskom narodu". Američki predsjednik pozvao je pripadnike IRGC-a da polože oružje ili se suoče sa "sigurnom smrću", što još jednom pokazuje da on ne shvaća IRGC. To je elitna oružana snaga i ustavno priznata komponenta iranske vojske, osnovana 1979. nakon Islamske revolucije. Djeluje uz redovnu vojsku zemlje, ali izravno odgovara vrhovnom vođi, kao neka vrsta iranskog SS-a, piše Jutarnji list. Njihova je doktrina izgrađena na velayat-e faqihu, odnosno zaštiti Islamske revolucije i njezinoj odanosti vrhovnom vjerskom vođi, isprva ajatolahu Ruholahu Homeiniju koji je umro 1989., a dok nije likvidiran, Aliju Hameneiju. 👇https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/prijeti-im-smrcu-ali-ne-shvaca-njihovu-moc-irgc-moze-aktivirati-600-000-vojnika-1541355

Iz vojarne u Kninu ispraćeno je 50 pripadnika #OSRH koji se upućuju u Poljsku u sklopu NATO aktivnosti prednjih kopnenih snaga. Njihove aktivnosti usmjerene su na razvoj borbene spremnosti i jačanje suradnje s NATO saveznicima kroz zajedničku obuku i vježbe, čime Hrvatska vojska aktivno doprinosi kolektivnoj sigurnosti Europe. Pripadnicima 17. HRVCON-a želim da uspješno obave svoje zadaće i siguran povratak u 🇭🇷!

Danas je poseban dan za Petrinju! Svečano je otvoren obnovljeni vatrogasni dom DVD-a Petrinja. ❤️🚒 Dom je otvorio župan Ivan Celjak, a obnova je financirana sredstvima iz državnog proračuna u iznosu od 390 tisuća eura koji je osigurala Sisačko-moslavačka županija. Društvo djeluje još od 1880. godine, kada su ga osnovali hrabri Petrinjci. Već tada, s više od 200 članova, bez iskustva, ali s velikim srcem, krenuli su pomagati svojim sugrađanima. Kroz ratove, potrese i sve izazove vremena, vatrogasci su ostali simbol sigurnosti i zajedništva. Nakon razornog potresa njihov je dom teško stradao, ali duh nije. Danas, u obnovljenom prostoru, ponovno stoje snažniji nego ikad, na ponos svome gradu i županiji. Vlada Republike Hrvatske Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH 👇https://www.facebook.com/100077123457718/posts/921725047074935/?mibextid=rS40aB7S9Ucbxw6v

[Američka vojska laserskim je sustavom greškom oborila vlastiti dron!] Što je navelo Federalnu upravu za zrakoplovstvo (FAA) da u četvrtak zabrani letove u području oko Fort Hancocka, mjesta u saveznoj državi Teksas koje se nalazi na granici s Meksikom Američki zastupnici Rick Larsen, Bennie Thompson i Andre Carson, vodeći demokrati u odborima koji nadziru pitanja zrakoplovstva i sigurnosti SAD-a, u zajedničkoj su izjavi rekli da je Pentagon navodno oborio dron Carinske i granične zaštite i kritizirali su nedostatak koordinacije. Pentagon je koristio visokoenergetski laserski sustav da bi oborio CBP dron na području na kojemu se često događaju upadi meksičkih dronova koje koriste narkokarteli. Zastupnici su prije nekoliko mjeseci upozorili da je odluka Bijele kuće da zaobiđe dvostranački prijedlog o obuci operatera za borbu protiv dronova i rješavanju problema koordinacije loša ideja. -Slika: ilustracija

Norinco je u Hrvatskoj uložio milijune Goran Latković razgovarao je s Du Xiaodongom, zamjenikom generalnog direktora državnog poduzeća NIC. U Hrvatsku je, kaže, došao zbog obilježavanja 130 godina rada HEP-a. "Hrvatska je poznata kao Božje dvorište, predivna je. Uz predivne i kulturne krajolike, otkrili smo da je Hrvatska dobila neprocjenjiv dar, a to su značajni izvori sunca i vjetra. Smatram kako u budućnosti Norico International može donijeti novac i ekspertizu izravno u zelenu energiju, tranziciju i energetsku sigurnost u Hrvatskoj. Tu je širok potencijal", poručio je Du i dodao da su tu kroz deset godina radili na više projekata u zelenom energetskom sektoru. Na pitanje o budućim investicijama, rekao je da ih posebno zanimaju solari. A zašto su se odlučili baš za Hrvatsku? "Hrvatska je kineskom narodu dobro poznata zbog nogometa. Vrlo je poznata. Hrvatska je predivna, ima velik potencijal u suncu i vjetru. Odluka o investiranju u Hrvatsku je dobra odluka", poručio je Du. Komentirao je i što možemo očekivati u kineskoj Novoj godini. "U Hrvatskoj sam vidio da ljudi imaju vrlo važnu vezu s obitelji. U tom smislu želim poručiti mojim kolegama koji rade u dalekim zemljama i Hrvatskoj. Želim reći, u ime naše kompanije, hvala vašim obiteljima. Bez njihove potpore i razumijevanja ne biste mogli raditi mirno daleko od kuće. Naša kompanija se bez toga ne bi mogla lako razvijati. Hvala vam." https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kineski-drzavni-div-vidi-nove-prilike-u-hrvatskoj-ima-neprocjenjiv-dar---966110.html

Danas u Saboru Sigurnost se gradi sustavom, tehnologijom, opremom, edukacijom policije i zakonodavnim prilagodbama, a rezultati hrvatske policije prepoznati su na međunarodnoj razini. Hrvatska vodi dosljednu i odgovornu migracijsku politiku, štitimo granice i sigurnost naših građana. #DavorBožinović 👇🔗https://www.facebook.com/share/r/17vKQMx2Hf/

Što je otkrila studija o osobama s nižim kvocijentom inteligencije Inteligencija nije samo brojka; način na koji se netko izražava može puno otkriti o njegovim sposobnostima, ističe YourTango. Iako niži IQ ne utječe na upornost, kreativnost ili sposobnost uspostavljanja odnosa, može imati utjecaja na razvoj društvenih vještina. "Ne znam što želim" Samosvijest i introspekcija usko su povezane s emocionalnom inteligencijom, ali za postavljanje ciljeva i promišljanje o vlastitim potrebama neophodne su i kognitivne sposobnosti. Kada se suoče s neizvjesnošću, pojedinci s nižim IQ-om često upadaju u krizu i tvrde da ne znaju što žele, umjesto da posvete vrijeme promišljanju o svojim opcijama. Studija objavljena u časopisu Journal of Intelligence pokazuje da ove osobe često imaju poteškoća s unutarnjom refleksijom, što otežava razvoj zdravih odnosa temeljenih na otvorenoj komunikaciji. "To je za mene nemoguće" Izjave poput "Nema šanse da to uspijem" ili "To je za mene nemoguće" često izgovaraju ljudi koji nemaju povjerenja u vlastite sposobnosti. Teško im je zamisliti napredak ili postizanje nečeg više, posebno ako im nedostaju prethodni uspjesi koji bi im ulili samopouzdanje. Iako neka istraživanja pokazuju da način razmišljanja ne utječe uvijek na rezultate, "fiksni" stav može kočiti napredak. Ako netko unaprijed vjeruje da ne može uspjeti i ne postavlja si ostvarive ciljeve, male su šanse da će ih ikada i ostvariti. "Nisam u krivu" Osobe s nižim IQ-om nisu nužno one koje ne znaju, već one koje odbijaju priznati vlastito neznanje. Nedostaje im intelektualna poniznost u suočavanju sa sukobima ili raspravama. Ovakav stav proizlazi iz nesigurnosti, često uzrokovane nedostatkom potvrde, zbog čega obrambeno reagiraju na propitivanje svojih uvjerenja. Odbijanjem da prihvate kada su u krivu, često prekidaju poticajne razgovore i rasprave koje kod intelektualno znatiželjnih ljudi potiču rast. "Koji je točan odgovor?" Pojedinci s nižim IQ-om često su više usredotočeni na pronalaženje "točnog" odgovora nego na sam proces učenja. Studija objavljena u časopisu Psychological Assessment ukazuje na povezanost između nedostatka intelektualne znatiželje i istraživačkog ponašanja kod osoba s nižim IQ-om. S obzirom na to da je "otvorenost uma" osobina povezana s višim kognitivnim sposobnostima, logično je da će ljudi s nižim IQ-om biti manje skloni potrazi za znanjem, a više usmjereni na potvrdu "točnog" konačnog rezultata. "Prijeđi na stvar" Mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju se isključeno u dubljim razgovorima i intelektualnim raspravama, gdje im je ponekad teško sudjelovati na razini svojih sugovornika. To se može manifestirati kao obrambeni stav, pa frazu "prijeđi na stvar" često koriste kao sredstvo samoobrane od nelagode, a ne kao izraz stvarne frustracije. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da su osobe s "granično niskim IQ-om" podložnije problemima mentalnog zdravlja, što vjerojatno proizlazi iz temeljne nesigurnosti, tjeskobe i obrambenog stava. "Nešto nedostaje" Iako osobe s nižim kvocijentom inteligencije mogu biti emocionalno intuitivne, često se bore s osjećajem ispunjenosti i sreće u svakodnevnom životu. Bez kognitivnih sposobnosti koje njihovi vršnjaci s višim IQ-om mogu primijeniti na emocionalnu inteligenciju, teže održavaju zdrave odnose koji definiraju naše živote. Istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Medicine otkrilo je da su ljudi s nižim IQ-om prijavili najniže razine sreće, što se često objašnjava vezom između intelektualnih sposobnosti i razine prihoda, mentalnog zdravlja te socioekonomske sigurnosti. "Nemam planova za budućnost" Budući da su skloniji živjeti u sadašnjem trenutku i teže razmišljaju o budućnosti izvan sljedećeg dana ili mjeseca, osobe s nižim IQ-om često izgovaraju ovu rečenicu. Iako genetika ima ulogu, nedostatak obrazovanja također može imati velik utjecaj. To mnoge pojedince s nižim rezultatima stavlja u nepovoljan položaj pri planiranju budućnosti, osnivanju obitelji ili postizanju financijske sigurnosti. Iskustvo siromaštva, kao posljedica ograničenih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, također dokazano ometa kognitivne funkcije. "Snalažljiv sam na ulici" Zbog intelektualne nesigurnosti, mnogi pojedinci s nižim IQ-om zauzimaju obrambeni stav i koriste apstraktne pojmove poput "ulične pameti" kako bi potvrdili svoja mišljenja i osobnost. Oslanjaju se na svoje emocionalne i "praktične" vještine kako bi doprinijeli razgovorima. Naravno, intelekt ne definira našu ljudskost, empatiju ili autentičnost. Ipak, on utječe na to kako se snalazimo u svijetu, zbog čega se mnogi ljudi s nižim IQ-om osjećaju prisiljenima "dokazivati" kako bi napredovali. "Moja budućnost nije u mojim rukama" Istraživanje objavljeno u Personality and Social Psychology Bulletin sugerira da su ljudi s nižim IQ-om skloniji religiji od svojih vršnjaka s višim rezultatima. Osobe s višim IQ-om naginju racionalnijim i analitičkim pristupima životu te se manje oslanjaju na vjeru pri donošenju odluka. Sklonost osoba s nižim IQ-om da svoju budućnost prepuste "sudbini" može se dijelom objasniti njihovim poteškoćama u osmišljavanju budućih planova. Lakše je i ugodnije prepustiti budućnost višoj sili nego svakodnevno nositi teret nestabilnosti. "Ne znam i nije me briga" Iako je priznanje neznanja ili nezainteresiranosti za neku temu sasvim u redu, bez obzira na IQ, osobe s nižim kvocijentom inteligencije ovu frazu često koriste kako bi izbjegle osjećaj srama ili neznanja. Često nesigurni u svoj intelekt ili sposobnost komunikacije u raspravi gdje ne znaju "pravi odgovor", povlače se i izbjegavaju teške razgovore, posebno s ljudima za koje smatraju da znaju mnogo o određenoj temi. "Živim za vikend" Dok svi uživaju u vikendu, mnoge osobe s nižim IQ-om doslovno žive za poroke koji se često povezuju s vikend izlascima i odmorom od posla. Mnogi ljudi koji se bore s nezdravim navikama često imaju i probleme s mentalnim zdravljem, poput ADHD-a ili anksioznosti, slično kao i osobe s nižim IQ-om, što ih potiče da traže bijeg u porocima. U aktivnoj potrazi za tim, manje su zaokupljeni produktivnim ili poticajnim aktivnostima, već radni tjedan provode u iščekivanju pauze. 👇https://www.zagorje.com/mobile/clanak/lifestyle/studija-otkrila-osobe-s-nizim-kvocijentom-inteligencije-cesto-izgovaraju-ovih-11-recenica