Predstavljena knjiga Tihomira Dujmovića „Hrvatska u raljama djece komunizma – 2. dio“ Knjigu su predstavili dr. sc. Andrija Hebrang i sam autor, a okupljene je na kraju pozdravio i sisački biskup Vlado Košić. Riječ je o drugom dijelu knjige koja je nastala nakon desetogodišnjeg istraživanja i analize, a donosi svojevrsni presjek političkog i ideološkog stanja u Hrvatskoj od 2013./2014. godine do danas. Predstavljajući autora, dr. sc. Andrija Hebrang istaknuo je kako je Dujmović jedan od najplodnijih hrvatskih novinara i publicista koji je od početka svojega rada imao jasan cilj, pisati istinu o Hrvatskoj i zbivanjima u hrvatskom društvu. Podsjetio je pritom na njegov bogat novinarski, publicistički i književni opus, ali i na brojne profesionalne poteškoće s kojima se suočavao upravo zbog svojih stavova i javnog djelovanja. Hebrang je naglasio kako je Dujmović tijekom godina napisao stotine komentara i kolumni, više knjiga i dramskih tekstova te ostvario brojne televizijske intervjue i emisije, a posebno je izdvojio njegovu sposobnost da iz mnoštva činjenica iščita bitne političke zaključke i jasno ih prenese čitateljima. „Dok je njega, dotle će biti istine o Hrvatskoj“, rekao je Hebrang, dodavši kako Dujmovićeve knjige i danas otvaraju važna pitanja o hrvatskom identitetu, društvenim procesima i odnosu prema vlastitoj povijesti. Govoreći o samoj knjizi, istaknuo je kako autor kroz niz konkretnih primjera nastoji pokazati na koji se način, po njegovu mišljenju, stare ideološke matrice i dalje prepoznaju u hrvatskom javnom prostoru. Zahvalivši svima na dolasku, autor je na poseban način zahvalio biskupu Košiću, istaknuvši kako su u Sisku njegove knjige uvijek nailazile na otvorena vrata. Govoreći o nastanku knjige, rekao je kako je nakon prvoga dijela vjerovao da nastavak možda neće biti potreban, no razvoj političkih i društvenih okolnosti potaknuo ga je na novo istraživanje. Kazao je kako je mjesece proveo u arhivima i knjižnicama iščitavajući dnevni i tjedni tisak te prikupljajući građu o nizu tema koje je zatim nastojao složiti u širi društveni i politički kontekst. „Mislio sam da dalje o ovoj temi neće biti nužno pisati, ali evo, 12 godina kasnije… Hrvatska je, nažalost, i dalje u raljama djece komunizma“, rekao je Dujmović. Dodao je i kako je kroz knjigu želio povezati niz naizgled nepovezanih događaja i podataka koji, promatrani zajedno, po njegovu sudu, jasnije pokazuju dubinske procese koji su obilježili i obilježavaju suvremenu Hrvatsku. https://www.sisak.info/2026/03/15/predstavljena-knjiga-tihomira-dujmovica-hrvatska-u-raljama-djece-komunizma-2-dio/

Najnovije Zakonske Izmjene Vezane uz HRVI Mirovine Zakonske izmjene iz 2023. godine donijele su značajna poboljšanja za hrvatske ratne vojne invalide s invaliditetom od 20%. Izmjene uključuju povećanje osnovice za izračun mirovina s dotadašnjih 45% na 55% od utvrđene proračunske osnovice. Ova promjena rezultirala je prosječnim povećanjem mirovine za 180-220 eura mjesečno ovisno o mirovinskom stažu. Dodatno je uvedena i posebna zaštitna klauzula koja osigurava da mirovine HRVI 20% nikada ne padnu ispod 75% prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Važna je i nova odredba koja omogućava retroaktivnu primjenu pojedinih prava za razdoblje od šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, što ranije nije bilo moguće. Osim financijskih poboljšanja, novim zakonom prošireni su i zdravstveni benefiti koji uključuju pravo na fizikalnu terapiju jednom godišnje bez uputnice te besplatne preventivne preglede svake dvije godine. Značajno je pojednostavljen i administrativni postupak ostvarivanja prava, s posebnim naglaskom na digitalizaciju procesa kroz sustav e-Građani. Za ostvarivanje novih prava HRVI s 20% invaliditetom ne moraju podnositi nove zahtjeve jer se povećanja primjenjuju automatski. Iznimka su samo specifični slučajevi retroaktivnih isplata gdje je potrebno podnijeti zasebni zahtjev Ministarstvu hrvatskih branitelja u roku od godinu dana od stupanja izmjena na snagu. Kome se Obratiti za Pravnu Pomoć Hrvatski ratni vojni invalidi sa statusom invaliditeta od 20% često trebaju stručnu pravnu pomoć pri ostvarivanju svojih mirovinskih prava. Udruge hrvatskih branitelja predstavljaju prvi i najdostupniji izvor pravne pomoći, s mrežom od 200+ lokalnih podružnica diljem Hrvatske. Udruge poput HVIDRA-e i Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata nude besplatno pravno savjetovanje te pomoć u prikupljanju i pripremi dokumentacije. Ministarstvo hrvatskih branitelja pruža specijalizirane pravne savjete putem posebnih odjela za skrb o hrvatskim braniteljima. Područni uredi ministarstva djeluju u svim županijskim središtima gdje stručni savjetnici pomažu u tumačenju propisa i pripremi zahtjeva za ostvarivanje prava. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osigurava informativnu pravnu potporu u 15 područnih službi i 92 ispostave. Pravni savjetnici HZMO-a specijalizirani su za pitanja HRVI mirovina i mogu pomoći u izračunu očekivanih iznosa mirovine. Za složenije pravne slučajeve, odvjetnički uredi specijalizirani za braniteljska prava nude profesionalnu pravnu pomoć. Neki odvjetnici pružaju besplatno prvo savjetovanje za HRVI uz predočenje odgovarajuće dokumentacije. Zaključak HRVI status s invaliditetom od 20% osigurava braniteljima značajne mirovinske povlastice koje nadilaze redovne uvjete umirovljenja. Nedavne zakonske izmjene dodatno su poboljšale njihov položaj povećanjem osnovice za izračun mirovine na 55% proračunske osnovice. Ova kategorija branitelja uživa brojne dodatne beneficije poput besplatne zdravstvene zaštite prioritetnog liječenja i stambenog zbrinjavanja. Porezne olakšice automatski se primjenjuju kroz sustav isplate mirovina bez potrebe za dodatnim zahtjevima. Za ostvarivanje prava potrebna je pravilna dokumentacija i pravovremena prijava. Branitelji mogu koristiti besplatnu pravnu pomoć kroz udruge branitelja Ministarstvo hrvatskih branitelja ili HZMO. Sveobuhvatna zaštita HRVI s 20% invaliditeta.

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

ŠIRI SE NOVA KARTA PODJELE HRVATSKE! Društvenim mrežama, posebno TikTokom, širi se opasni video s profila izvjesnog Stefana Vukića koji prikazuje bizarnu kartu na kojoj je teritorij Hrvatske simbolično raskomadan i podijeljen između Srbije, Mađarske i Italije. Objava je u rekordnom roku izazvala pravi digitalni rat, ali historičari upozoravaju da teze iz videa padaju na prvom testu osnovnih historijskih činjenica, piše Dnevno.hr. Sporni TikTok video isječak je iz emisije "Luča", odakle se retorika negiranja hrvatske države prelila na društvene mreže. U toj emisiji sugovornici su bez ustručavanja relativizirali samu bit hrvatske države, tretirajući njene gradove kao historijski plijen. Rijeka i Dalmacija spominjale su se isključivo u kontekstu tuđih aspiracija, uz retoričko pitanje: "Šta je to Hrvatska, mislim? To je bila jedna… To je onaj južni dio Austro-Ugarske, zar ne?" Sudionici emisije Hrvatsku su opisali kao tvorevinu "sklopljenu od tri ili četiri entiteta" kojoj je "dobačena i Istra" – potpuno ignorirajući savremenu političku realnost. Vrhunac apsurda dosegnut je otvorenim spekulacijama o tome čija bi Dalmacija zapravo trebala biti, uz rasprave o budućim "dogovorima" s Italijom: "Hoćemo li mi morati s Italijanima da se borimo za Dalmaciju? Ili će to biti dogovoreno, odavde nagore italijansko?" Takve izjave nisu samo historijski neutemeljene – one predstavljaju svjesno podsticanje starih teritorijalnih apetita na uvijek nestabilnom Balkanu. Komentari ispod objave pretvorili su se u mračno okruženje ekstremista: jedni agresivno tvrde da je "Istra talijanska", drugi zazivaju granice na Drini, dok treći odgovaraju brutalnim uvredama i historijskim revizionizmom. Historijski posmatrano, Kraljevine Hrvatska i Slavonija, Dalmacija, Hrvatski sabor i institucija bana kroz stoljeća svjedoče o neprekidnom političkom i pravnom identitetu hrvatskih zemalja. Čak i u trenucima najvećih kriza – poput prodora Osmanlija ili agresivnih politika mađarizacije i talijanizacije – hrvatski identitet ostao je prepoznatljiv i politički uokviren. Ignorirati postojanje dubrovačke diplomatije, banske vlasti ili uloge Sabora u donošenju ključnih odluka znači namjerno falsificirati historiju radi jeftinih pregleda na društvenim mrežama. Provokacije poput ove s TikToka selektivno izvlače historijske trenutke iz konteksta kako bi stvorile privid da današnje granice nemaju uporište. Pritom se potpuno ignoriraju razvoj modernih nacija-država, međunarodno priznate granice i politička realnost Evrope 21. stoljeća koja se temelji na nepovredivosti suvereniteta. Karte koje "brišu" države možda skupljaju hiljade lajkova i podstiču međunacionalnu mržnju u komentarima, ali nemaju nikakvu pravnu ni historijsku težinu pred činjenicom da je Republika Hrvatska punopravna i suverena članica međunarodne zajednice, te članica Evropske unije i NATO saveza. U vremenu viralnih dezinformacija i hibridnog ratovanja, ovakve objave zahtijevaju oštro oko javnosti i visok nivo kritičkog razmišljanja svakog korisnika. Opasnost leži u tome što ovakvi sadržaji najlakše dopiru do mlađih generacija koje historiju uče s TikToka, a ne iz provjerenih izvora – što stvara plodno tlo za buduće radikalizacije. Dok digitalni huškači pokušavaju "rasparati" kartu Hrvatske isključivo radi prikupljanja pregleda i algoritamskog dosega, historijska i politička stvarnost ostaju nepromijenjene. Viralni video i karta koja ga prati mogu izazvati privremeni internetski bijes, ali ne mogu izbrisati stoljetni identitet niti suverenitet moderne države.

AOC poručuje: Trump je uvukao Ameriku u rat koji nije željela. I pritom nimalo ne štedi riječi. Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez je ogorčena i pobrinula se da svi točno znaju zašto. U izjavi koja je presjekla političku buku, AOC je iznijela svoj stav o napadima na Iran u tri rečenice koje nisu ostavile mjesta dvojbi — „Ovaj rat je protuzakonit. Nepotreban je. I bit će katastrofalan.“ Tvrdi da je Iran bio spreman sjesti za pregovarački stol te da je predsjednik Trump odabrao bombe umjesto diplomacije, bez odobrenja Kongresa i bez pristanka američkog naroda koji će na kraju platiti cijenu posljedica koje slijede. Temeljni argument AOC nadilazi političko protivljenje — on je ustavne naravi. Kongres nikada nije glasao. Američki narod nikada nije konzultiran. A predsjednik s poviješću davanja prioriteta kratkoročnom spektaklu ispred dugoročne strategije ponovno je angažirao vojsku i resurse u sukob čiji kraj nitko ne može jasno definirati. Ukazuje na navodnu spremnost Irana na pregovore kao dokaz da vojna sila nije bila jedina dostupna opcija — bila je to jednostavno ona koja je odabrana bez prethodnog iscrpljivanja alternativa. Pobornici napada tvrdit će da pregovori s Iranom nikada nisu bili realan put do sigurnosti te da je odlučna akcija bila jedini jezik koji Teheran razumije. No, upozorenje AOC o katastrofalnim dugoročnim posljedicama je ono koje je povijest potvrđivala češće nego što bi većina zagovornika rata željela priznati. Bombe su već pale. Pitanje je sada što točno slijedi. Je li diplomacija i dalje bila moguća — ili je vojna akcija bila jedina stvarna preostala opcija? Izjasnite se ispod. IZVOR: Reuters, Associated Press, CNN, Official X account of Alexandria Ocasio-Cortez, The Hill. #cinjenice #AOC #Trump #iran #war #BreakingNews #politics #usa #exclusive

Svijet se dijeli! Evo ko je na strani Irana, a ko podržava Ameriku i Izrael! Rat bukti!

Dva mlada Nijemca u tajnosti lansirala hipersoničnu raketu! Testni let hipersonične rakete njemačko-britanskog startupa Hypersonica izveden je s norveškog svemirskog poligona Andøya. Iza projekta stoje Philipp Kerth (28) i Marc Ewenz (31), doktori znanosti sa Sveučilišta Oxford. Kerth je studirao fiziku na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, dok je Ewenz diplomirao svemirsko inženjerstvo na Imperial Collegeu u Londonu, piše WiWo, prenosi Tportal. ‘Jedini način da ovu tehnologiju stavimo na raspolaganje Europi bio je osnivanje tvrtke koja će privući i okupiti te rijetke talente‘, rekao je Kerth. Startup je krajem 2023. nastao u okviru TUM Venture Labsa u Münchenu, a ubrzo je okupio tim od 50 stručnjaka – bivših vojnih časnika i inženjera koji su radili u tvrtkama poput Airbusa i SpaceX-a. Kerth tvrdi da je možda i veći uspjeh od samog leta bio cijeli proces razvoja: od tehničkog crteža do gotove rakete na lansirnoj rampi. Upravo to iskustvo, kaže, omogućit će da sljedeći prototip bude razvijen još brže. Od osnutka Hypersonica je prikupila više od 25 milijuna eura investicija i potpora. Među ulagačima je američki fond General Catalyst, ali i njemačka državna agencija Sprind. Osnivači i dalje drže većinski udio u tvrtki, a Kerth naglašava kako im je važno osigurati što više europskog kapitala. Cilj je da hipersonična raketa bude spremna za tržište do 2029. godine. Primarni kupci trebale bi biti oružane snage, uključujući njemački Bundeswehr, piše WiWo, prenosi Tportal. Video: https://x.com/BenWallace70/status/2021177830004953508?s=20

Tvrdi da je vremenski putnik Ljudi će uskoro shvatiti da vremenski putnici postoje. Ovo je upozorenje za sve, pred čovječanstvom je jako teško razdoblje, poručuje u svojim objavama na društvenim mrežama korisnik koji se predstavlja kao vremenski putnik iz 2582. godine. Svojim apokaliptičnim prognozama prikupio je na milijune pregleda, ali njegovi pratitelji mu otvoreno pišu kako mu ne vjeruju, kako su tu jer ih ova vrsta sadržaja zabavlja (Slika je ilustracija)

U okolici Zagreba držao roba (61) u štali bez struje i vode Na području Svete Nedelje držao 61-godišnjaka kojeg je obmanuo lažnim obećanjima i iskoristio u zamjenu za doslovno ništa, zagrebačka policija je kazneno prijavila 38-godišnjaka koji se već od ranije nalazi u istražnom zatvoru. A ono što je utvrđeno izaziva zgražanje. Osumnjičeni je sredinom prosinca 2025. godine zlouporabio teško financijsko i psihosocijalno stanje oštećenog te mu, s ciljem da ga iskoristi za rad i služenje, lažno obećao da će mu platiti za rad na njegovu imanju. No ništa od toga nije bilo istina kad je 61-godišnjak dovezen na imanje. Odmah ga je smjestio u objekt za držanje domaćih životinja, bez osnovnih sanitarnih i higijenskih uvjeta za život ljudi. Potom ga je svakodnevno, kroz cijeli dan, iskorištavao za teški fizički rad na prostoru domaćinstva - za brigu o domaćim životinjama, pranje i čišćenje njihova i dvorišnog prostora domaćinstva, istovar tereta, prikupljanje drva za ogrjev. Sumnja se da oštećeni, zbog svojeg teškog psihičkog stanja, nije znao točnu lokaciju gdje se nalazi, a unatoč njegovim višekratnim traženjima upućenima osumnjičenom da ga vrati na adresu njegova stanovanja, osumnjičeni je to odbio učiniti, dok mu za rad i služenje nikada nije isplatio bilo kakvu novčanu ili drugu naknadu - otkrivaju iz PU zagrebačke. Provodeći kriminalističko istraživanje u vezi s drugim kaznenim djelom, policajci su u drugoj polovini siječnja ove godine na prostoru navedenog domaćinstva uočili oštećenog muškarca te žurno započeli kriminalističko istraživanje s ciljem razjašnjavanja svih okolnosti. Ujedno su, ističu iz policije, sukladno Nacionalnom planu za suzbijanje trgovanja ljudima, inicirali pružanje pomoći i zaštite oštećenom 61-godišnjaku, žrtvi trgovanja ljudima. 👉https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/trgovanje-ljudima-sveta-nedelja-prisilni-rad-61-godisnjak-15670422

Yeni bir çağda mıyız yoksa sadece AI'ların şişirdiği bir balonda mı yüzüyoruz? 🌐 "Generative Engine Optimization" (GEO) adı altında, içeriklerimizi AI destekli arama motorlarına uydurmaya çalışıyoruz. Yani, Google ve ChatGPT’ye sevimli görünmek için yazılarımızı şekillendirmemiz gerekiyor! Eh, şimdi yazılarımızda anahtar kelimeleri sıkıştırmakla kalmayıp, AI'nin kalbini de kazanmamız gerektiğini söylüyorlar. Çocuklar, hayallerimizdeki SEO uzmanı olmak için daha ne kadar bekleyeceğiz? AI’lerin duyguları yok ama onlara 'hissettirirsek' belki bir gün Twitter'da 10 beğeni alırız! Hadi bakalım, GEO ile hayatımızı kolaylaştırmayı umalım! 🙃 https://www.semrush.com/blog/generative-engine-optimization/ #SEO #YapayZeka #DijitalPazarlama #GEO #İçerikÜretimi

✨ ADVENT U SISKU ✨ TEMATSKE LUTKARSKE RADIONICE ZA DJECU ✨ Kreativno druženje uz maštu, igru i izradu lutaka! Pridružite nam se na zabavnim i edukativnim radionicama gdje djeca: 🎭 izrađuju vlastite lutke 🎨 razvijaju kreativnost i motoriku 🌟 uče osnove lutkarstva 🔷voditeljica: Tanja Tole Majstorović 📍Kuća pjevanja, Kazalište 21 📅5.12.2025. ⏰17 - 19h 🔷dob: 5–12 godina Dođi i oživi svoju lutku! 🎉🎭🎨 Blagdani su ljepši kad smo zajedno! Grad Sisak Dom kulture Kristalna kocka vedrine, Gradsko kazalište Sisak Turistička zajednica Grada Siska Advent u Sisku

Kako je nastala Nobelova nagrada Nobelova nagrada svake godine slavi iznimna postignuća univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca. Pored samih dobitnika nagrade, jednako je fascinantna i sama priča o nastanku iste Od Marie Curie, koja ne samo da je bila prva žena dobitnica Nobelove nagrade, već i prva osoba koja je dobila nagradu za dvije različite kategorije, Aung San Suu Kyi, jedine osobe koja je dobila nagradu dok je bila u kućnom pritvoru, pa sve do Alberta Einsteina i Ive Andrića, Nobelova nagrada svake godine slavi iznimna postignuća univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca. Pored samih dobitnika nagrade, jednako je fascinantna i sama priča o nastanku iste. Za ovu nagradu koja danas slavi iznimna ljudska postignuća, postoji nekoliko izvora koji govore o tome kako je nastala. Jedna priča kaže kada je skromni Šveđanin po imenu Ludwig Nobel umro 1888. godine, francuski novinari su ga zamijenili s Alfredom – čuvenim švedskim poduzetnikom i izumiteljem koji je stekao veliko bogatstvo nakon što je izumio dinamit. U smrtovnicama koje su bile objavljene u pariškim novinama je pisalo: „Trgovac Smrti je mrtav!” Prilikom zabune novinara, Alfred Nobel je imao rijetku nesreću da svjedoči o svojoj ostavštini i da čita vlastite smrtovnice. Dok su novinari mislili da je mrtav i nastavili blatiti njegovo ime, još uvijek živo, Alfred je odlučio promijeniti svoju životnu priču prije nego što bude prekasno. Neko vrijeme razmišljao je o tome što bi mogao učiniti, a 27. studenoga 1895. godine je krenuo u realizaciju svoje ideje. Otišao je u švedsko – norveški klub u Parizu, sjeo za pisaći stol i napisao oporuku. Na četiri stranice je napisao popis stvari koje će ostaviti svojim rođacima i osoblju (budući da nije imao djece). U oporuci je zatražio da se ostatak njegova imanja uloži u fond, „kamate koje će se svake godine distribuirati u obliku nagrada onima koji su tokom prethodne godine zaslužni za najveću korist za čovječanstvo.” Napisao je i da se kamate trebaju podijeliti na pet jednakih dijelova i da se svaki dio da osobi koja je odgovorna za najvažnije otkriće u četiri kategorije i, konačno, „jedan dio za osobu koja će uraditi najviše ili najbolje za bratstvo među narodima, za ukidanje ili smanjenje broja vojske i za održavanje i promicanje mira” – Nobelovu nagradu za mir. Nobelova oporuka, koja se sada čuva u sefu Nobelove zaklade u Stockholmu i koja nikada nije izložena, bila je skoro pa spontana. Kada je završio s pisanjem, Nobel je zamolio četiri slučajna gospodina koja su se zadesila u klubu da budu svjedoci dokumenta. Kada je sljedeće godine umro, njegovom 25-godišnjem pomoćniku Ragnaru Sohlmanu je povjereno izvršavanje Nobelove želje. Mladi Sohlman je jako ozbiljno shvatio ovaj zadatak, pa je narednih dana hodao Parizom u kočiji prikupljajući novac, papirologiju i dionice iz banaka. Spremio je sve u kutije i otpremio ih u Švedsku, gdje je polako počeo prodavati dionice kako se kompanija ne bi ugasila. Usprkos tome što je plemenita i korisna za cijelo čovječanstvo, Nobelova posljednja želja je isprva naišla na veliki otpor. Njegovi rođaci, koji nisu bili svjesni njegovog plana, bili su u šoku. Švedska kraljevska obitelj ga je osudila zato što nije bio patriot i zato što nagrađuje ljude svih nacionalnosti a ne samo Šveđane. Njegovo osoblje je bilo ogorčeno ogromnim administrativnim i organizacijskim troškovima takve operacije. No, njegova ideja je naišla i na mnoga odobrenja. U Grčkoj se 1896. godine održavala Olimpijada, a tu je vladala opća želja da se stvori svjetska obitelj i da se oda priznanje ljudima koji su pomagali cijelom čovječanstvu. Dok je naporno radio na Nobelovoj ostavštini, Ragnar je vremenom stjecao sve veću i veću podršku. Pet godina nakon što je Nobelova oporuka prvi put pročitana, prve Nobelove nagrade su dodijeljene u Švedskoj i Norveškoj (1901. godine). Stoljeće kasnije, u Stockholmu je otvoren i muzej.