Privatni razgovori s umjetnom inteligencijom uopće nisu tajna! Istraživanje The AI Privacy Problem američke tehnološke tvrtke DuckDuckGo, pokazalo je da je približno trećina ispitanika chatbotovima otkrila tajne koje nisu podijelili s prijateljima, članovima obitelji ili zdravstvenim djelatnicima. Među ispitanicima koji se smatraju ljubiteljima umjetne inteligencije taj udio raste na 56 posto. Među roditeljima je 43 posto ispitanika umjetnoj inteligenciji otkrilo stvari koje nisu rekli ni ljudima kojima najviše vjeruju, uključujući vlastitu djecu. Istraživanje nije utvrdilo kakve su točno tajne korisnici dijelili. Prema ranijim izvješćima, ljudi se chatbotovima obraćaju zbog pitanja o tjelesnom i mentalnom zdravlju, financijama, roditeljstvu i bračnim problemima, piše portal CNET. Istraživači DuckDuckGoa naveli su da tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, predstavljaju chatbotove kao povjerljive sugovornike, iako zaštita privatnosti korisnika nije jednaka takvu dojmu. "Sve se te poruke temelje na jednoj pretpostavci: da su ti razgovori privatni. U većini slučajeva to jednostavno nije istina", naveli su istraživači. Istraživanje američkog Sveučilišta Stanford iz 2025. godine pokazalo je da su Amazon, Anthropic, Google, Meta, Microsoft i OpenAI koristili razgovore korisnika s chatbotovima za daljnje učenje svojih sustava umjetne inteligencije. Mogućnost isključivanja takve uporabe nije bila dostupna kod svih tih tvrtki. Anthropic, Google i OpenAI moraju predati podatke iz razgovora ako ih na to pravno obvezuje sudski nalog ili drugi odgovarajući zahtjev nadležnih tijela, no samo je 25 posto ispitanika u DuckDuckGoovu istraživanju znalo za tu mogućnost. Prijepisi razgovora s ChatGPT-om korišteni su u istrazi dvostrukog ubojstva u američkoj Južnoj Karolini i u slučaju podmetanja požara na području četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, dok je razgovor sa Snapchatovom umjetnom inteligencijom poslužio kao dokaz na suđenju za ubojstvo iz 2024. godine. Portal CNET korisnicima savjetuje da, gdje je to moguće, isključe pohranu razgovora ili njihovu uporabu za učenje modela, provjeravaju koji su njihovi podaci sačuvani, razgovore s chatbotovima smatraju javnim okruženjem i izbjegavaju iznositi osjetljive informacije. Alternativni alati umjetne inteligencije Jan.ai, Ollama, LM Studio, PrivateGPT i GPT4All mogu raditi lokalno i bez povezivanja s poslužiteljima u oblaku, pa razgovori ostaju na korisnikovu uređaju, što pruža znatno veću sigurnost podataka.

Možemo li imati web stranicu bez Cookie bannera? Naravno da možemo i odluka je u cijelosti na vlasniku web stranice ili mobilne aplikacije. Jednostavno je: ako imamo web stranicu ili mobilnu aplikaciju koja instalira isključivo kolačiće NUŽNE za funkcionalnost stranice bez marketinških ili analitičkih kolačića, bez raznih trackera, bez Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, Facebook trackera, videozapisa ili sadržaja trećih strana, dodataka društvenih mreža i sličnog, tada nam Cookie banner uopće nije potreban. I posjetitelji takve stranice će biti presretni. Takva je i službena web stranica GDPR Croatia na www.biconsult.hr. Sve to možemo uz par minuta investiranog vremena naučiti iz službene objave AZOP-a: https://azop.hr/kolacici-gdpr/ iz koje izdvajamo: „Ističemo da činjenica da je stranicu tehnički izradio ili održava vanjski web dizajner ne oslobađa vlasnika stranice (voditelja obrade) odgovornosti da utvrdi koji su kolačići i drugi alati ugrađeni, koje osobne podatke prikupljaju, u koje svrhe, kome se podaci dostavljaju i koliko dugo se čuvaju. Stoga je prije svega potrebno od web dizajnera zatražiti tehničku provjeru i potpuni popis kolačića, programskih oznaka i drugih tehnologija koje se aktiviraju prilikom posjeta stranici. Posebno je potrebno provjeriti jesu li ugrađeni alati kao što su Google Analytics, Meta Pixel, Google Ads, videozapisi ili sadržaji trećih strana, dodaci društvenih mreža i slične usluge. Sama tvrdnja u politici kolačića da se koriste analitički i marketinški kolačići nije dokaz da su oni zaista instalirani, ali politika mora točno odgovarati stvarnom načinu rada stranice. Ako internetska stranica koristi isključivo tehnički nužne kolačiće, odnosno kolačiće bez kojih se ne može pružiti usluga koju je korisnik izričito zatražio, za njih nije potrebno tražiti privolu. U tom slučaju nije potrebno prikazivati banner kojim se od korisnika traži prihvaćanje kolačića. Korisnike je ipak potrebno na jasan i transparentan način obavijestiti o uporabi takvih kolačića. Politiku kolačića potrebno je uskladiti sa stvarnim stanjem i iz nje ukloniti tvrdnje o analitičkim ili marketinškim kolačićima ako se oni ne koriste. Ako se, međutim, koriste analitički, marketinški ili drugi kolačići koji nisu tehnički nužni, isti se ne smiju postaviti niti aktivirati prije nego što korisnik za njih dade valjanu privolu. Privola mora biti dobrovoljna, posebna, informirana i nedvosmislena te dana jasnom potvrdnom radnjom, u skladu s člankom 4. točkom 11. i člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka. Unaprijed označene opcije, nastavak pregledavanja stranice, šutnja ili neaktivnost korisnika ne predstavljaju valjanu privolu. Banner koji sadrži samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajući ako se na stranici koriste kolačići koji nisu nužni i putem kojih se obrađuju osobni podaci posjetitelja stranice. Posjetiteljima internetske stranice (korisnicima) se već na prvoj razini bannera mora omogućiti da jednako jednostavno prihvate ili odbiju kolačiće koji nisu nužni. Opcije „Odbijam kolačiće” i „Prihvaćam kolačiće” trebaju biti prikazane i dizajnirane na jednak način, bez zavaravajućeg dizajna kojim bi se korisnika poticalo na prihvaćanje. Korisniku se može omogućiti i zasebno upravljanje pojedinim kategorijama kolačića, primjerice analitičkim i marketinškim kolačićima. Nužni kolačići mogu biti unaprijed aktivni, dok sve ostale kategorije moraju ostati neaktivne do davanja privole. Odbijanje kolačića ne smije korisniku onemogućiti pristup osnovnom sadržaju i funkcionalnostima stranice. Također, korisniku mora biti omogućeno da privolu naknadno povuče jednako jednostavno kao što ju je dao. Ako se na stranicu ugradi Meta Pixel ili sličan alat radi praćenja posjetitelja, mjerenja konverzija, izrade publike ili personaliziranog oglašavanja, takav se alat u pravilu ne smije aktivirati prije dobivanja privole korisnika. Korisnike je tada potrebno jasno obavijestiti i o vrstama podataka koji se prikupljaju, svrsi obrade, primateljima podataka, razdoblju čuvanja te mogućim prijenosima podataka u treće zemlje. Slijedom navedenoga, preporučujemo da: od web dizajnera zatražite pisanu specifikaciju svih ugrađenih kolačića i alata za praćenje; provedete tehničku provjeru učitavaju li se kolačići koji nisu nužni prije izbora korisnika; uklonite analitičke i marketinške alate ako Vam nisu potrebni; uskladite politiku privatnosti i politiku kolačića sa stvarnim stanjem; ako se nenužni kolačići koriste, uvedete mogućnosti „Prihvaćam” i „Odbijam” koje su jednako dostupne i jednako istaknute; omogućite naknadnu promjenu izbora i povlačenje privole. Zaključno, ako stranica ne koristi tzv. “nenužne” kolačiće, banner za privolu nije potreban, ali obavijest o kolačićima mora biti točna. Ako se analitički ili marketinški kolačići koriste, banner s jednim gumbom „Prihvaćam” nije dovoljan te korisniku mora biti omogućeno njihovo jednako jednostavno odbijanje prije nego što se takvi kolačići aktiviraju. U svrhu usklađivanja obrade osobnih podataka putem kolačića na internetskim stranicama, preporučamo korištenje alata kojeg je izradio Europski odbor za zaštitu podataka: https://www.edpb.europa.eu/documents/support-pool-of-experts/edpb-website-auditing-tool_en.“ Hvala AZOP 🍀 Image from Magnific #gdprcroatia

Ovim pozivom želimo pomoći Lari Špoljarec, zaista izvanrednoj studentici Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, da dobije što više kvalitetnih odgovora na kratku anketu za potrebe izrade rada za Rektorovu nagradu. Anketa se odnosi se na korištenje AI alata i svijest o zaštiti vlastite privatnosti. Anketa je dakako anonimna i uzima samo 2-3 minute, a svaki odgovor je Lari dobrodošao. Izdvojimo dijelić svog dragocjenog vremena klikom na link: https://limesurvey.srce.hr/835397?lang=hr Hvala vam svima 🍀

Prošao chat control Tehnokracija ne poznaje privatnost, i dok se mi bavimo ljevicom i desnicom, ustašama i partizanima, sa prošlosti, pred našim nosom privatnost nestaje.

Sutra se glasa o tome hoće li Europska unija prijeći crtu i otvoriti vrata masovnom digitalnom nadzoru svojih građana #EU #chat #kontrole #privatnost #GPDR

Prava vozača pri policijskoj kontroli: Što policajac smije pregledati, a što predstavlja kršenje privatnosti? Rutinska prometna kontrola situacija je u kojoj se prije ili kasnije nađe svaki vozač. I dok je većina ovih susreta brza i rutinska – ponekad situacija može postati složenija. Među vozačima često vlada neznanje i pravna nesigurnost oko toga gdje točno prestaju ovlasti policije, a gdje počinju građanska prava na privatnost. Pregled vozila naspram pretrage vozila – ključna pravna razlika Zakoni u Hrvatskoj, BiH i Srbiji strogo razlikuju dva pojma: pregled vozila i pretragu (pretres) vozila. Ova distinkcija je najvažniji element u razumijevanju vaših prava. Što je pregled vozila (rutinska kontrola)? Tijekom redovne prometne kontrole, policijski službenik ima pravo obaviti pregled vozila. Pregled podrazumijeva vizualno osmatranje unutrašnjosti izvana, provjeru obvezne opreme (prva pomoć, trokut, rezervni kotač) te provjeru tehničke ispravnosti i dokumenata. · Policajac ima pravo zatražiti da otvorite prtljažnik kako bi provjerio nalazi li se u njemu obvezna oprema. · Tijekom pregleda smije vizualno pregledati karter, unutrašnjost kabine i prostore koji su uočljivi na prvi pogled. · Pregled ne uključuje otvaranje zatvorenih torbi, preturanje po pretincima niti detaljno pretraživanje skrivenih dijelova vozila. Što je pretraga vozila i kada je dopuštena? Pretraga je znatno invazivniji proces koji zadire u ustavna prava o nepovredivosti doma i privatnosti. Za otvaranje osobnih torbi, ruksaka, pretinaca ili skidanje oplata – policajcu je u pravilu potreban službeni sudski nalog. Policija može pokrenuti pretragu i bez naloga, ali isključivo pod strogo definiranim izvanrednim okolnostima: · Ako postoji osnovana sumnja da vozač ili putnici posjeduju predmete kaznenog djela (narkotici, ilegalno oružje, ukradene stvari). · Ako je pretraga nužna radi sprječavanja neposrednog napada ili osiguranja dokaza koji bi inače mogli biti uništeni. U tim situacijama policajac postupa pod posebnim ovlastima, no dužan je naknadno podnijeti detaljno izvješće o opravdanosti postupka. Kamere i televizijske emisije – gdje nestaje privatnost? Televizijske kamere često snimaju sve što se u prtljažniku nalazi – od osobnih stvari, privatnih dokumenata, radnog alata, pa sve do intimnijih predmeta. Takve snimke kasnije se emitiraju pred stotinama tisuća gledatelja, često bez adekvatnog zamućivanja. Važno pravo vozača: niste dužni pristati na snimanje od strane medijskih kuća koje prate policiju. Imate potpuno pravo zahtijevati od televizijske ekipe da ugasi kamere, odmakne se od vašeg vozila i ne snima vašu privatnu imovinu. Kako se ponašati tijekom prometne kontrole? · Ugasite motor i upalite unutrašnje svjetlo ako vas policija zaustavi noću. · Pripremite isprave – vozačku dozvolu, prometnu i policu osiguranja. · Surađujte oko obvezne opreme – ako policajac zatraži da vidi kutiju prve pomoći, izađite iz vozila i otvorite prtljažnik. · Ako policajac inzistira na otvaranju zatvorenih torbi bez naloga – jasno (ali pristojno) naglasite da se protivite pretrazi bez sudskog naloga. Nemojte se fizički suprotstavljati. Policajac će morati unijeti vaš prigovor u službeni zapisnik – vaš ključni pravni alat u eventualnom sudskom postupku. Zakon daje policiji široke ovlasti s ciljem održavanja sigurnosti na cestama, suzbijanja kriminala i provjere tehničke ispravnosti vozila. Ipak, te ovlasti nisu neograničene. Svaki vozač trebao bi znati povući granicu između opravdanog sigurnosnog pregleda opreme i neovlaštenog zadiranja u privatne stvari – posebice pred objektivima televizijskih kamera. #PolicijskaKontrola #PravaVozača #PretragaVozila

Smije li vam carinik pregledati mobitel? Prelazak državne granice za većinu putnika podrazumijeva rutinsku kontrolu putovnica i eventualni pregled prtljage. Međutim, u digitalno doba, naša se najveća privatnost ne nalazi u koferima, već u džepovima. Pametni telefoni sadrže kompletne živote – od privatnih poruka do bankovnih podataka. Može li carinik od vas zahtijevati da otključate mobitel? Odgovori drastično ovise o tome u koju državu ulazite. Temeljni sukob – nacionalna sigurnost protiv prava na privatnost Granični prijelazi pravno predstavljaju specifične zone. Države u tim zonama polažu pravo na šire ovlasti radi zaštite nacionalne sigurnosti, sprječavanja terorizma i suzbijanja ilegalne trgovine. Carinski propisi tretiraju pametni telefon na dva načina: kao fizičku robu (provjera je li uređaj nov, krijumčari li se) i kao medij za pohranu podataka (provjera samog sadržaja). Praksa u regiji (BiH, Hrvatska, Srbija) U zemljama regije, rutinski, nasumični pregledi sadržaja vaših poruka ili fotografija zakonski nisu dopušteni. · Bosna i Hercegovina i Srbija – carinik nema zakonsko pravo iz čiste znatiželje tražiti da otključate uređaj. Ako postoji osnovana sumnja na kazneno djelo (terorizam, organizirani kriminal, dječja pornografija), carinik može privremeno zadržati uređaj. Za dubinsku pretragu potreban je sudski nalog. · Hrvatska (i EU) – carinici imaju pravo pregledati fizičko stanje mobitela (je li neprijavljena nova roba), ali duboko zadiranje u privatni sadržaj bez čvrstih indicija smatra se protuzakonitim. Za otvaranje aplikacija potrebna je policijska asistencija i sudski nalog. Globalni ekstremi – gdje carinici imaju apsolutne ovlasti? · Sjedinjene Američke Države (SAD) – najstroži režim na svijetu. Granični službenici imaju pravo pregledati bilo koji elektronički uređaj bez sudskog naloga i bez ikakve sumnje. - Osnovni pregled (Basic Search) – otključavanje i ručni pregled fotografija, kontakata i poruka. - Napredni pregled (Advanced Search) – forenzičko kopiranje kompletnog sadržaja. - Ako odbijete otključati mobitel kao strani državljanin – odbit će vam ulazak u zemlju. · Kanada i Australija – službenici imaju ovlasti zahtijevati otključavanje, ali uz uvjet "razumne sumnje" vezane uz prekršaj. Kako zaštititi privatnost na putovanju? 1. Napravite sigurnosnu kopiju – prije putovanja na cloud ili eksterni disk koji ostaje kod kuće. 2. Obrišite osjetljive podatke s lokalne memorije – na destinaciji ih lako preuzmete s clouda. 3. Isključite biometrijsko otključavanje (FaceID / TouchID) – postavite isključivo jaku brojčanu ili slovnu lozinku. Pravno vas nitko ne može prisiliti da izdate lozinku, dok vam prst mogu prisloniti i silom. 4. Potpuno isključite uređaj na granici – šifrirani diskovi najsigurniji su kada je uređaj ugašen. Na granicama regije i EU, vaša privatnost je relativno sigurna – pregledi se događaju isključivo u ekstremnim slučajevima pod sumnjom na teški kriminal. Prekooceanska putovanja (SAD, Kanada, Australija) zahtijevaju potpuno drugačiju pripremu. Budite pristojni, surađujte, ali budite svjesni svojih prava. #Carina #Mobitel #Privatnost