U Glini obilježena 31. obljetnica završetka vojno-redarstvene operacije „Oluja“ te obljetnica logora Glina

https://www.sisak.info/2026/08/09/u-glini-obiljezena-31-obljetnica-zavrsetka-vojno-redarstvene-operacije-oluja-te-obljetnica-logora-glina/

[NA DANAŠNJI DAN: Predajom 21. kordunskog korpusa formalno završila akcija Oluja i Domovinski rat]

8. kolovoza 1995. godine, na pustoj cesti uz motel Brijuni pokraj Gornjeg Viduševca, zaustavili su se, jednom oficiri JNA i suradnici, Petar Stipetić i Čedo Bulat i krenuli jedan drugome ususret.
Posljednjih nekoliko metara Čedo Bulat je stao stupati da bi naposljetku salutirao i viknuo: “Gospodine generale, pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa. Predajem vam korpus i čestitam hrvatskoj vojsci na pobjedi”.

Premda je dan ranije ministar obrane Gojko Šušak objavio da je Oluja završila, predaja 21. kordunskog korpusa, posljednje velike pobunjeničke formacije koja je položila oružje, bila je stvarni kraj operacije.

Stožerni general Hrvatske vojske Petar Stipetić bio je jedan od onih generala koji su dojmljivo 1995. vodili naše postrojbe do velike pobjede u Domovinskom ratu, a njegova važnost za modernu hrvatsku državu i njezinu povijest nadilazi same vojne uspjehe jer je on bio istinsko oličenje vojničke časti, profesionalizma i humanosti.

Stožerni general Petar Stipetić rođen je 24. listopada 1937. godine u Ogulinu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.

Na poziv predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. godine, general Stipetić pridružio se Hrvatskoj vojsci, gdje je obnašao najviše zapovjedne dužnosti: zamjenik načelnika Zapovjedništva zbora narodne garde, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, zapovjednik Sektora Zapovjedništva slavonskog bojišta Đakovo, zapovjednik Zbornog područja Zagreb te pomoćnik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske za borbeni sektor.

General Stipetić bio je načelnik Glavnog stožera OS RH od 2000. do 2002. godine. Odlukom predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga 1. veljače 2003. imenovan je savjetnikom predsjednika RH za obranu i vojna pitanja i na toj je dužnosti bio do ožujka 2005., kada odlazi u mirovinu.

Za doprinos u Domovinskom ratu i iskazanu hrabrost odlikovan je: Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za pet i 10 godina službe te medaljama Bljesak i Oluja.

Foto: MORH

ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA?


Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.)


Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH.
Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament).


Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila.


To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj.


U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja.


Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića.


Taktičko iznenađenje generala Gotovine


Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo.


Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora.


Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza)


Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke:


16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila.
17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac.
18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini.
Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju.


Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin.


Što kažu dokumenti, a što Milošević?


Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!"


Sažetak činjenica:
1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva).
2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića.
3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.

Povodom 31.obljetnice VRO Oluja na mostu preko rijeke Kupe u Petrinji postavljena je velika zastava Republike Hrvatske.

🇭🇷𝘿𝙖𝙣 𝙥𝙤𝙗𝙟𝙚𝙙𝙚 𝙞 𝙙𝙤𝙢𝙤𝙫𝙞𝙣𝙨𝙠𝙚 𝙯𝙖𝙝𝙫𝙖𝙡𝙣𝙤𝙨𝙩𝙞, 𝘿𝙖𝙣 𝙝𝙧𝙫𝙖𝙩𝙨𝙠𝙞𝙝 𝙗𝙧𝙖𝙣𝙞𝙩𝙚𝙡𝙟𝙖!



#Oluja #VRO #DanPobjede #HrvatskiBranitelji #Hrvatska

𝗩𝗲𝗹𝗶𝗸𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗮 𝘇𝗮𝘀𝘁𝗮𝘃𝗮 𝗽𝗼𝗻𝗼𝘃𝗻𝗼 ć𝗲 𝘀𝗲 𝘇𝗮𝘃𝗶𝗷𝗼𝗿𝗶𝘁𝗶 𝗻𝗮𝗱 𝗞𝘂𝗽𝗼𝗺 🇭🇷

Poštovani hrvatski branitelji, drage Petrinjke i Petrinjci,

povodom 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗽𝗼𝗯𝗷𝗲𝗱𝗲 𝗶 𝗱𝗼𝗺𝗼𝘃𝗶𝗻𝘀𝗸𝗲 𝘇𝗮𝗵𝘃𝗮𝗹𝗻𝗼𝘀𝘁𝗶, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮, 𝟯𝟭. 𝗼𝗯𝗹𝗷𝗲𝘁𝗻𝗶𝗰𝗲 𝗩𝗼𝗷𝗻𝗼-𝗿𝗲𝗱𝗮𝗿𝘀𝘁𝘃𝗲𝗻𝗲 𝗼𝗽𝗲𝗿𝗮𝗰𝗶𝗷𝗲 „𝗢𝗹𝘂𝗷𝗮“, 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗼𝘀𝗹𝗼𝗯𝗼đ𝗲𝗻𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲 𝗶 𝗗𝗮𝗻𝗮 𝗵𝗿𝘃𝗮𝘁𝘀𝗸𝗶𝗵 𝗯𝗿𝗮𝗻𝗶𝘁𝗲𝗹𝗷𝗮 𝗚𝗿𝗮𝗱𝗮 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗲, pozivamo vas da nam se pridružite na Gradskom kupalištu, odakle ćemo zajedno pratiti postavljanje velike hrvatske zastave na kupskom mostu.

📅 𝗨𝘁𝗼𝗿𝗮𝗸, 𝟰. 𝗸𝗼𝗹𝗼𝘃𝗼𝘇𝗮 𝟮𝟬𝟮𝟲.
🕗 𝘂 𝟮𝟬 𝘀𝗮𝘁𝗶
📍 𝗚𝗿𝗮𝗱𝘀𝗸𝗼 𝗸𝘂𝗽𝗮𝗹𝗶𝘀̌𝘁𝗲 𝘂 𝗣𝗲𝘁𝗿𝗶𝗻𝗷𝗶

❤️🤍💙 Hrvatska zastava ponovno će se zavijoriti nad Kupom kao simbol slobode, zajedništva i trajne zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima koji su svojom hrabrošću i žrtvom omogućili slobodnu Hrvatsku.

Odajmo zajedno počast hrvatskim braniteljima i prisjetimo se dana koji su zauvijek obilježili povijest Petrinje i naše Domovine.

Za Petrinju. Za Hrvatsku. Za hrvatske branitelje. 🇭🇷

#Petrinja #DanPobjede #Oluja31 #HrvatskiBranitelji #DanOslobođenjaPetrinje #Domovina #Sloboda #Zajedništvo

Izložba "Svjedočanstva kroz fotografije: Sisak i VRO Oluja"

Od 1. do 8. kolovoza 2026., na Šetnici Slavoljuba Slave Striegla možete pogledati prigodnu izložbu fotografija "Svjedočanstva kroz fotografije: Sisak i VRO Oluja". Fotografije je izabrao kustos Gradskog muzeja Sisak Josip Smernić.
Vojno redarstvena operacija „Oluja“ ključna je u završnoj fazi Domovinskog rata. Njome je u svega tri dana oslobođeno gotovo 20% teritorija Republike Hrvatske. Na području Siska i sisačke bojišnice djelovale su brojne postrojbe koje su oslobodile mnoga okupirana mjesta uključujući Hrvatsku Kostajnicu, Glinu i Petrinju. Osim oslobađanja brojnih mjesta jedan od najznačajnijih trenutaka u cijeloj operaciji odvio se kada se zapovjednik 21. krajiškog korpusa Čedo Bulat predao generalu Petru Stipetiću u selu Viduševac.
Povodom obilježavanja 31. godišnjice vojno redarstvene operacije „Oluja“ kroz fotografije sisačkih autora prisjećamo se trenutaka koji su obilježili dane ponosa i dane pobjede u Domovinskom ratu. Autori fotografija na izložbi su: Mladen knežević – Gips, Lea Krivošić, Vladimir Pajtlar, Ivica Grgić, Željko Grgurinović, Miroslav Arbutina – Arbe, Blaženka Suntešić i Miroslav Bobetko – Bob.

Sisak slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti na kupalištu Zibel

Program započinje već u subotu, 1. kolovoza 2026. godine, otvorenjem izložbe pod nazivom “Svjedočanstva kroz fotografije Sisak i VRO Oluja” autora Josipa Smernića. Izložba će biti postavljena na Šetnici Slave Striegla te će svim posjetiteljima pružiti jedinstven vizualni uvid u povijesne trenutke i doprinos Siska u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Središnja proslava i cjelodnevno druženje za građane na rasporedu su na sam praznik, u srijedu, 5. kolovoza 2026. godine, na kupalištu Zibel. Organizatori su pripremili raznovrsne aktivnosti namijenjene svim dobnim skupinama:
09:00 h – Zabavni program za najmlađe uz DJ-a i napuhance za djecu
15:30 h – Likovne i vatrogasne radionice za djecu
17:00 h – Tradicionalna podjela graha za sve posjetitelje
19:00 h – Glazbeni program i koncert popularnog Rebecca Banda.

https://www.sisak.info/2026/07/31/sisak-slavi-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-na-kupalistu-zibel/

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, Grad Novalja i Udruga Hrvatskih Branitelja Veterana Domovinskog Rata Novalja pozivaju sve građane i posjetitelje da se pridruže programu obilježavanja koji će se održavati od 1. do 5. kolovoza. 🇭🇷

Program obuhvaća sportske igre veterana, susret hrvatskih branitelja, polaganje vijenaca i cvijeća u spomen na poginule hrvatske branitelje, svetu misu za Domovinu i branitelje te završni glazbeni program uz koncert Tomislava Bralića i Klape Intrade na Ruži vjetrova.

Pozivamo vas da svojim dolaskom zajedno odamo počast hrvatskim braniteljima i dostojanstveno obilježimo jedan od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti.🇭🇷

📍 Detaljan program nalazi se na plakatu.

🇭🇷 Sisak obilježava Dan pobjede! Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Gradski muzej Sisak pripremio je izložbu „Svjedočanstva kroz fotografije – Sisak i VRO Oluja“ autora Josipa Smernića, koja će od 1. do 8. kolovoza biti postavljena na Šetnici Slave Striegla. Središnji program održat će se u srijedu, 5. kolovoza, na kupalištu Zibel. 🎧 Jutarnji program počinje u 9 sati uz DJ-a i napuhance. 🎨 Od 15:30 najmlađe očekuju likovne radionice u suradnji Grada Siska, Doma kulture Kristalna kocka vedrine i Narodne knjižnice Vlado Gotovac Sisak te vodene igre Javne vatrogasne postrojbe Grada Siska. 🍲 U 17 sati uslijedit će podjela graha, a obilježavanje će zaokružiti nastup Rebecca Banda u 19 sati. Vidimo se na Zibelu! ❤️🤍💙

S godinama ima jedna neopisiva stvar koja te vuče sve više i više. Miran život. Ostaviti se svih nepotrebnih prepucavanja, dokazivanja i odmaknuti se od sitnih ambicija drugih. A pomalo i od svojih.
Uživati u svom miru i pustiti što će drugi reći. Ne brinuti više za ono što je bilo. Okrenuti leđa svemu što ti donosi stres i gledati svoja posla.
Povući se negdje na osamu i slušati tišinu. Previjati rane koji su ti nanijeli neki ljudi.
Više živjeti život po onom kako ti govori duša, a manje po mišljenjima drugih. Sjećati se svih oluja koje si prošao i biti ponosan na sebe što si ih preživio.
Što si ostao na nogama usprkos svemu što te rušilo. Lijepo je to što s godinama manje gledaš na ono što će biti, a više na onaj trenutak sada.
Onaj jednostavni trenutak postojanja. A on je u konačnici jedino što imaš.


- Mario Žuvela

𝐏𝐎𝐙𝐈𝐕 𝐇𝐑𝐕𝐀𝐓𝐒𝐊𝐈𝐌 𝐁𝐑𝐀𝐍𝐈𝐓𝐄𝐋𝐉𝐈𝐌𝐀 𝐈 𝐎𝐁𝐈𝐓𝐄𝐋𝐉𝐈𝐌𝐀 𝐇𝐑𝐕𝐀𝐓𝐒𝐊𝐈𝐇 𝐁𝐑𝐀𝐍𝐈𝐓𝐄𝐋𝐉𝐀

Općina Lekenik priprema obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“.

Pozivamo hrvatske branitelje i obitelji hrvatskih branitelja s područja Općine Lekenik, kao i sve branitelje koji su tijekom Domovinskog rata djelovali na području naše općine, da nam pomognu u proširenju postojeće fotogalerije i arhive Domovinskog rata dostavom fotografija, videozapisa i druge dokumentacije iz ratnog razdoblja.

Prikupljeni materijali bit će predstavljeni javnosti u sklopu prigodnog programa obilježavanja, s ciljem očuvanja uspomena na događaje i ljude koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske.

Materijale možete dostaviti:
* osobno u Općinu Lekenik (Zagrebačka 44, Lekenik), ili
* putem e-maila: pisarnica@lekenik.hr

Fotografije dostavljene u fizičkom obliku bit će vraćene odmah nakon skeniranja.

Uz materijale, molimo da, ukoliko su podaci poznati, navedete autora, godinu ili datum nastanka, lokaciju, naziv postrojbe, osobe na fotografiji te kratak opis događaja.

Pozivamo sve koji posjeduju vrijedne uspomene iz vremena Domovinskog rata da ih podijele s nama kako bismo zajednički sačuvali sjećanje na stvaranje i obranu Republike Hrvatske te obogatili postojeću zbirku za buduće generacije.

Hvala hrvatskim braniteljima na njihovoj hrabrosti, žrtvi i doprinosu slobodi naše Domovine.