Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava
Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.
Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice moลพe li samostalno:
hodati
hraniti se
obavljati osobnu higijenu
komunicirati
odrลพavati kuฤanstvo
raditi
sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima.
Sljedeฤe skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do znaฤajnog funkcionalnog ošteฤenja, zbog ฤega osoba moลพe ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak:
neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i uฤestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moลพdanih udara
mentalni poremeฤaji i intelektualne teškoฤe, osobito kada znaฤajno utjeฤu na sposobnost samostalnog funkcioniranja
bolesti mišiฤno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna ošteฤenja kraljeลพnice ili teška ograniฤenja pokretljivosti
teške bolesti vida, ukljuฤujuฤi sljepoฤu i znaฤajno ošteฤenje vida koje oteลพava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti
teška ošteฤenja sluha i govorno-jeziฤne komunikacije, osobito kada znaฤajno ograniฤavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu
kroniฤne bolesti, kada zbog svoje teลพine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograniฤenja
rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju znaฤajna i trajna ošteฤenja funkcionalnih sposobnosti
onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograniฤenja
uroฤene malformacije i razvojni poremeฤaji, ako dovode do znaฤajnog stupnja invaliditeta
posljedice teških ozljeda i nesreฤa, kada rezultiraju trajnim ošteฤenjem funkcija ili potrebom za pomoฤi druge osobe.
Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom?
Neurološke bolesti mogu uzrokovati razliฤite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omoguฤavaju potpuno samostalan ลพivot do teških ošteฤenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoฤ druge osobe.
Primjerice, multipla skleroza moลพe uzrokovati poremeฤaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremeฤaje ravnoteลพe, probleme s vidom, izraลพen umor i kognitivne poteškoฤe, dok Parkinsonova bolest moลพe dovesti do usporenosti pokreta, ukoฤenosti, tremora i poremeฤaja ravnoteลพe.
Kod osoba koje su pretrpjele moลพdani udar moguฤe su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremeฤaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija.
Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog ošteฤenja koji je bolest izazvala.
Mogu li osobe s mentalnim poremeฤajima ostvariti inkluzivni dodatak?
Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuฤa funkcionalna ograniฤenja koja zadovoljavaju propisane kriterije.
Teลพi i dugotrajni mentalni poremeฤaji mogu znaฤajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni ลพivot, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama.
Ostvaruju li osobe s kroniฤnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak?
Postojanje kroniฤne bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava.
Teška kroniฤna bolest pluฤa moลพe znaฤajno ograniฤiti sposobnost hodanja i obavljanja fiziฤkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca moลพe uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za ฤestim odmorom i ovisnost o pomoฤi druge osobe.
Sliฤno vrijedi i za druge kroniฤne bolesti ako njihova teลพina dovodi do znaฤajnog i trajnog funkcionalnog ograniฤenja.
Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti?
Moguฤe je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno znaฤajno utjeฤu na njezino funkcioniranje.
Osoba moลพe istodobno imati neurološku bolest, ošteฤenje vida i bolest mišiฤno-koštanog sustava, pri ฤemu svaka od tih bolesti zasebno moลพda ne bi predstavljala jednako veliko ograniฤenje, ali njihov zajedniฤki uฤinak moลพe znaฤajno smanjiti sposobnost samostalnog ลพivota.
U postupku procjene zato je vaลพno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice.
Je li potrebna medicinska dokumentacija?
Medicinska dokumentacija je vaลพna zato što omoguฤuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu teลพinu, provedeno lijeฤenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje.
Korisni mogu biti nalazi lijeฤnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostiฤkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograniฤenja.
Posebno je vaลพno da dokumentacija, kada je to moguฤe, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne moลพe ili teško moลพe samostalno obavljati.
Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak?
Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri ฤemu se u okviru propisanog postupka provodi vještaฤenje kada je ono potrebno.
Procjenjuju se razliฤita podruฤja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konaฤna procjena odreฤuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti.
Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati razliฤitu razinu funkcionalnog ošteฤenja i, posljediฤno, razliฤitu razinu prava na inkluzivni dodatak.
Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadleลพnom podruฤnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta.
Uz zahtjev je korisno priloลพiti raspoloลพivu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje.
Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještaฤenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrฤuje razina potpore.
Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajuฤoj razini potpore.
Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje?
Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrฤenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno ošteฤenje veฤe i što je osobi potrebna veฤa razina pomoฤi i podrške u svakodnevnom ลพivotu, to moลพe biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom.
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoฤ se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i teลพine invaliditeta, a iznos dodatka odreฤuje se prema odreฤenoj razini potpore i iznosi:
600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura)
400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura)
360 % osnovice za treฤu razinu potpore (432 eura)
135 % osnovice za ฤetvrtu razinu potpore (162 eura)
115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura).
๐๐
https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava
Provjerite koja stanja mogu biti temelj za ostvarivanje prava
Sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak.
Kod procjene se ne promatra samo naziv bolesti, nego prvenstveno posljedice na funkcioniranje osobe, primjerice moลพe li samostalno:
hodati
hraniti se
obavljati osobnu higijenu
komunicirati
odrลพavati kuฤanstvo
raditi
sudjelovati u drugim svakodnevnim aktivnostima.
Sljedeฤe skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do znaฤajnog funkcionalnog ošteฤenja, zbog ฤega osoba moลพe ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak:
neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i uฤestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moลพdanih udara
mentalni poremeฤaji i intelektualne teškoฤe, osobito kada znaฤajno utjeฤu na sposobnost samostalnog funkcioniranja
bolesti mišiฤno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna ošteฤenja kraljeลพnice ili teška ograniฤenja pokretljivosti
teške bolesti vida, ukljuฤujuฤi sljepoฤu i znaฤajno ošteฤenje vida koje oteลพava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti
teška ošteฤenja sluha i govorno-jeziฤne komunikacije, osobito kada znaฤajno ograniฤavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu
kroniฤne bolesti, kada zbog svoje teลพine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograniฤenja
rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju znaฤajna i trajna ošteฤenja funkcionalnih sposobnosti
onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograniฤenja
uroฤene malformacije i razvojni poremeฤaji, ako dovode do znaฤajnog stupnja invaliditeta
posljedice teških ozljeda i nesreฤa, kada rezultiraju trajnim ošteฤenjem funkcija ili potrebom za pomoฤi druge osobe.
Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom?
Neurološke bolesti mogu uzrokovati razliฤite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omoguฤavaju potpuno samostalan ลพivot do teških ošteฤenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoฤ druge osobe.
Primjerice, multipla skleroza moลพe uzrokovati poremeฤaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremeฤaje ravnoteลพe, probleme s vidom, izraลพen umor i kognitivne poteškoฤe, dok Parkinsonova bolest moลพe dovesti do usporenosti pokreta, ukoฤenosti, tremora i poremeฤaja ravnoteลพe.
Kod osoba koje su pretrpjele moลพdani udar moguฤe su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremeฤaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija.
Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog ošteฤenja koji je bolest izazvala.
Mogu li osobe s mentalnim poremeฤajima ostvariti inkluzivni dodatak?
Mogu, ako zdravstveno stanje uzrokuje odgovarajuฤa funkcionalna ograniฤenja koja zadovoljavaju propisane kriterije.
Teลพi i dugotrajni mentalni poremeฤaji mogu znaฤajno utjecati na sposobnost osobe da samostalno organizira svakodnevni ลพivot, brine o osobnoj higijeni, uzima terapiju, upravlja financijama, komunicira s drugim ljudima ili donosi odluke povezane sa svakodnevnim potrebama.
Ostvaruju li osobe s kroniฤnim bolestima pravo na inkluzivni dodatak?
Postojanje kroniฤne bolesti samo po sebi nije dovoljno za automatsko ostvarivanje prava.
Teška kroniฤna bolest pluฤa moลพe znaฤajno ograniฤiti sposobnost hodanja i obavljanja fiziฤkih aktivnosti, dok teško zatajenje srca moลพe uzrokovati izrazito smanjenu toleranciju napora, potrebu za ฤestim odmorom i ovisnost o pomoฤi druge osobe.
Sliฤno vrijedi i za druge kroniฤne bolesti ako njihova teลพina dovodi do znaฤajnog i trajnog funkcionalnog ograniฤenja.
Mogu li osobe s invaliditetom ostvariti inkluzivni dodatak zbog više bolesti?
Moguฤe je da osoba ima više zdravstvenih dijagnoza koje zajedno znaฤajno utjeฤu na njezino funkcioniranje.
Osoba moลพe istodobno imati neurološku bolest, ošteฤenje vida i bolest mišiฤno-koštanog sustava, pri ฤemu svaka od tih bolesti zasebno moลพda ne bi predstavljala jednako veliko ograniฤenje, ali njihov zajedniฤki uฤinak moลพe znaฤajno smanjiti sposobnost samostalnog ลพivota.
U postupku procjene zato je vaลพno navesti sva relevantna zdravstvena stanja i njihove funkcionalne posljedice.
Je li potrebna medicinska dokumentacija?
Medicinska dokumentacija je vaลพna zato što omoguฤuje uvid u dijagnozu, trajanje bolesti, njezinu teลพinu, provedeno lijeฤenje i posljedice koje zdravstveno stanje ostavlja na svakodnevno funkcioniranje.
Korisni mogu biti nalazi lijeฤnika specijalista, otpusna pisma, nalazi dijagnostiฤkih pretraga, podaci o operacijama, rehabilitaciji, trajnoj terapiji i drugi medicinski dokumenti koji jasno opisuju funkcionalna ograniฤenja.
Posebno je vaลพno da dokumentacija, kada je to moguฤe, ne navodi samo naziv bolesti, nego i što osoba zbog te bolesti konkretno ne moลพe ili teško moลพe samostalno obavljati.
Kako se procjenjuje pravo na inkluzivni dodatak?
Postupak se temelji na procjeni zdravstvenog stanja i funkcionalnih sposobnosti, pri ฤemu se u okviru propisanog postupka provodi vještaฤenje kada je ono potrebno.
Procjenjuju se razliฤita podruฤja funkcioniranja, ovisno o zdravstvenom stanju osobe, a konaฤna procjena odreฤuje razinu potpore odnosno kategoriju prava koja pripada osobi ako su ispunjeni zakonski uvjeti.
Zbog toga dvije osobe s istom dijagnozom mogu imati razliฤitu razinu funkcionalnog ošteฤenja i, posljediฤno, razliฤitu razinu prava na inkluzivni dodatak.
Zahtjev za inkluzivni dodatak se podnosi nadleลพnom podruฤnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prema mjestu prebivališta.
Uz zahtjev je korisno priloลพiti raspoloลพivu medicinsku dokumentaciju, nalaze specijalista, otpusna pisma, nalaze pretraga i drugu dokumentaciju koja pokazuje dijagnozu i, posebno, njezin utjecaj na svakodnevno funkcioniranje.
Nakon podnošenja zahtjeva, provodi se postupak te se pribavlja nalaz i mišljenje Zavoda za vještaฤenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na temelju kojeg se utvrฤuje razina potpore.
Na kraju Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o priznavanju ili nepriznavanju prava i odgovarajuฤoj razini potpore.
Koji stupnjevi inkluzivnog dodatka postoje?
Inkluzivni dodatak povezan je s razinama potpore, koje ovise o utvrฤenom stupnju potrebne podrške. Što je funkcionalno ošteฤenje veฤe i što je osobi potrebna veฤa razina pomoฤi i podrške u svakodnevnom ลพivotu, to moลพe biti viša razina potpore, pod uvjetima propisanim zakonom.
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se kao postotak od osnovice od 120 eura. Pomoฤ se klasificira u pet razina na temelju popisa vrsta i teลพine invaliditeta, a iznos dodatka odreฤuje se prema odreฤenoj razini potpore i iznosi:
600 % osnovice za prvu razinu potpore (720 eura)
400 % osnovice za drugu razinu potpore (480 eura)
360 % osnovice za treฤu razinu potpore (432 eura)
135 % osnovice za ฤetvrtu razinu potpore (162 eura)
115 % osnovice za petu razinu potpore (138 eura).
๐๐https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/popis-bolesti-za-inkluzivni-dodatak-provjerite-koja-stanja-mogu-biti-temelj-za-ostvarivanje-prava