DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.

OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI? Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar: Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima. Počinje puno ranije. Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava. Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema. Počinje kada se građanima kaže: „Sve je u okviru zakona i propisa“ A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima. U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži. Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga? Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja? Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države. Uzalud! Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like. Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija. Nameće se jednostavno pitanje: AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE? Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska. Danas je u problemu Lika. Sutra? Tko je sljedeći? Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo. Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada. Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje. I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu. Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana! Gospić nas danas upozorava! Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina. Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća; ✊ HODAJ ZA LIKU! HODAJ ZA HRVATSKU! 5. RUJNA — ZAGREB #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika

Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/

Završena istraga nad tri hrvatska državljana i Poljakinjom Kako smo prije izvijestili, policija je 15. kolovoza poslije 20 sati, nakon dojave mještanke o paljenju vatre uz kolnik na širem benkovačkom području, locirala i uhitila četiri osobe u automobilu zadarskih registarskih oznaka. Provedenim kriminalističkim istraživanjem sumnja se da su sve četiri osobe, prema prethodnom planu i međusobnom dogovoru, 14. i 15. kolovoza na ukupno deset lokacija u Zadru i širem području Zadarske županije, djelovanjem toplinske energije otvorenog plamena ili dijelova gorive tvari, upaljačem namjerno izazvale požare s ciljem da dovedu u opasnost život i imovinu velike vrijednosti na štetu većeg broja stanovništva Zadarske županije, izvijestila je PU zadarska. Svojim kažnjivim ponašanjem izazvali su požare u Zadru na gradskom predjelu Bili Brig te na području Zemunika Donjeg, Galovca, Donjih Biljana, Zapužana, Zemunika, Zagrada, Lišana Tinjskih, Škabrnje i Benkovca. Prema očevidima koji su zasad provedeni na opožarenim lokacijama, u požaru na Bilom Brigu u potpunosti je izgorjelo parkirano vozilo 53-godišnjeg vlasnika, dok su u požaru na području između Škabrnje i Zemunika Donjeg u masliniku 48-godišnjeg vlasnika u potpunosti izgorjela 43 stabla maslina. Požare su ugasili pripadnici vatrogasnih postrojbi uz pomoć zračnih snaga. U požarima je nastupila velika materijalna šteta, a policijski službenici u suradnji s državnim odvjetništvom i dalje provode očevide te prikupljaju informacije i saznanja o oštećenjima ili materijalnoj šteti koja zasad nije dojavljena i evidentirana. Tijekom kriminalističkog istraživanja nad osumnjičenim osobama provedene su i druge naložene dokazne radnje. Na temelju naloga nadležnog suca istrage Županijskog suda u Zadru provedene su pretrage doma i drugih prostorija te vozila koje koriste osumnjičene osobe. Policijski službenici od 42-godišnjaka su oduzeli poluautomatsku pušku s 44 pripadajuća streljiva, dok je od 46-godišnjaka oduzet jedan pištolj i više mobilnih uređaja. Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja osumnjičene osobe su u zakonskom roku predane pritvorskom nadzorniku Policijske uprave zadarske. Kaznena prijava zbog izazivanja više požara na području Zadarske županije, uz zasad prikupljenu dokaznu materiju kojom su utvrđene osnove sumnje u počinjenje kaznenih djela, dostavljena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru. Policijski službenici u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom nastavljaju kriminalističko istraživanje i provođenje dokaznih radnji. Konačna pravna kvalifikacija ovisit će o utvrđenim činjenicama. https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izazvali-pozare-na-cak-deset-lokacija-zavrsena-istraga-nad-tri-hrvatska-drzavljana-i-poljakinjom---996407.html

Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina. Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva. Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza. Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta. Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj. https://putnikofer.hr

Ovogodišnji Međunarodni dan mladih obilježavamo pod temom „Različiti konteksti, zajedničke težnje“, koja nas podsjeća da mladi, bez obzira na različite okolnosti, dijele zajedničke ciljeve i suočavaju se sa sličnim izazovima. ✅ Posljednjih je godina brojnim mjerama Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrej Plenković unaprijedila položaj mladih u 🇭🇷. Ulaganja u obrazovanje i studentski standard, porezno rasterećenje mladih, povijesno niska nezaposlenost te mjere priuštivog stanovanja konkretni su koraci kojima se mladima olakšava put prema ekonomskom i stambenom osamostaljivanju. Nastavljamo raditi na politikama koje mladima pružaju više prilika za obrazovanje, rad, osnivanje obitelji i ostanak u 🇭🇷. Svim mladima želimo sretan Međunarodni dan mladih! 😊 ➡️ https://mhdz.hr/novosti/medunarodni-dan-mladih-mladi-vec-danas-mogu-mijenjati-svoje-zajednice-i-drustvo-nabolje/

Nakon uspješnog prvog ovogodišnjeg izdanja, Star Gardens nastavlja zagrijavati publiku za nadolazeći Star Film Fest. 🌟 Drugo izdanje Star Gardensa održati će se u petak, 14. kolovoza na u Malom parku iz Doma Zdravlja s početkom u 21 sat, donoseći još jednu večer vrhunskih kratkometražnih ostvarenja pod otvorenim nebom. Među filmovima koji će biti prikazani nalazi se "Silenzio Stampa" Jakova Benčića, dobitnik Zlatne zvjezdice za najbolji studentski film prema odluci malog žirija, zatim bugarski animirani film "Balconada" Ive Tokmachieve, nagrađen Animiranom zvijezdom za najbolji animirani film, te slovenski igrani film "Rats with Flowery Hats" u režiji Hannah Koselj Marušić, dobitnik Specijalne zvjezdice selektorica. Publika će imati priliku pogledati i eksperimentalni film "Doctor Comes in on Thursday" autorice Jovane Anđelković, dobitnika Supernova zvjezdice za inovativan pristup filmskom izrazu i konceptu pokreta. Uz nagrađene naslove, na programu su i hrvatski dokumentarni film "Žive slike" Tibora Đurđeva, igrani film "68 Seconds" Itane Vukosavljević iz Crne Gore, dokumentarni film "Ama" Claudija Chaua iz Španjolske te brazilski eksperimentalni film "Layers" Vitoria Scaevole. 🆓 Program je besplatan. https://web.facebook.com/events/1059164687077099?active_tab=about

[Policijski službenik PP Sisak uspješno gradi policijsku i sportsku karijeru] Policijski službenik Patrik zaposlen je u Policijskoj postaji Sisak od 1. listopada 2024. godine, kada je započeo rad kao vježbenik temeljne policije, a 27. lipnja 2025. godine uspješno je položio državni ispit. Član je Kickboxing kluba Moslavac od 2021. godine te je tijekom posljednjih nekoliko godina ostvario zapažene rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Među njegovim najznačajnijim rezultatima izdvajaju se naslov pobjednika WAKO European Cup - Serbia Opena u Beogradu, zlatne medalje osvojene na WAKO European Grand Prixu u Sarajevu, srebrna medalja na prestižnom Italian World Cupu 2025., višestruki naslovi državnog prvaka Hrvatske te brojna odličja s međunarodnih turnira Croatia Open, Moslavac Open i Karlovac Open. Vrhunac dosadašnje sportske karijere ostvario je nastupom za Hrvatsku kickboxing reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju, gdje je osvojio odlično 5. mjesto u disciplini Light Contact u kategoriji do 69 kilograma. Iza svih ostvarenih rezultata stoje brojni treninzi, odricanja i velika ljubav prema sportu, ali i želja za policijskim pozivom koju je imao još od djetinjstva. „Želja da postanem policajac postoji još od malih nogu. Drago mi je što danas mogu raditi posao koji sam oduvijek želio, a istovremeno se i dalje baviti sportom“, kaže Patrik. Ističe kako su sport i policijski poziv međusobno vrlo povezani. „Sport me svakodnevno uči disciplini, odgovornosti i ustrajnosti. Razvija tjelesnu spremu, ali i sposobnost brzog razmišljanja i donošenja odluka u različitim situacijama. Upravo su to osobine koje su iznimno važne i u policijskom poslu, zbog čega vjerujem da sport uvelike doprinosi kvalitetnom obavljanju policijske službe“- rekao je Patrik. Njegovi rezultati primjer su mladima da se uz jasne ciljeve, trud i odricanje mogu ostvariti zapaženi uspjesi na više područja života. Policijska uprava sisačko-moslavačka s ponosom ističe uspjehe svojih policijskih službenika koji svojim radom i zalaganjem predstavljaju policiju u najboljem svjetlu te promiču važnost sporta, zdravog načina života i profesionalnosti. Izvor: PU sisačko-moslavačka

Povodom 31.obljetnice VRO Oluja na mostu preko rijeke Kupe u Petrinji postavljena je velika zastava Republike Hrvatske.

🤖 VOJNA REVOLUCIJA Članak Marija Kavaina u "Slobodnoj Dalmaciji" donosi ozbiljnu analizu tektonskih promjena na modernim ratištima. Više ne pričamo o znanstvenoj fantastici – pričamo o "Drone dealu" (paktu EU i Ukrajine) i tehnologiji koja mijenja pravila ratovanja pred našim očima. Što se zapravo događa na ratištima? Umjetna inteligencija preuzima kontrolu. Dronovi sami biraju ciljeve, koordiniraju napade i rekonfiguriraju mrežu ako je neki uništen. Čovjek daje samo završnu naredbu. Pomorski dronovi bez posade uspješno prevoze i iskrcavaju kopnene borbene robote naoružane strojnicama duboko u neprijateljski teritorij. Američki sustav Corsair dokazuje učinkovitost autonomnih pomorskih dronova koji potpuno mijenjaju dinamiku pomorskog ratovanja. Što Hrvatska ima od toga? Zahvaljujući jasnoj podršci Ukrajini, Hrvatska je na popisu zemalja koje dobivaju pristup ovoj razornoj i naprednoj tehnologiji. To je ogromna prilika za našu domaću obrambenu industriju i tvrtke poput osječke Orqe (svjetski vrh u video prijenosu za FPV dronove) te zagrebačkog Dok-inga (lideri u robotskim sustavima). Dok tehnologija juri naprijed, autor članka otvoreno proziva predsjednika Milanovića. Ističe se da on svojim stalnim protivljenjem i pokušajima blokade suradnje s Ukrajinom zapravo riskira da Hrvatska ispadne iz ovog ključnog tehnološkog vlaka. Ignoriranje vojne evolucije i relativizacija agresije ne štite Hrvatsku, već je guraju na marginu modernih saveza. Ratovanje se promijenilo zauvijek. Pitanje je hoćemo li biti lideri koji razvijaju tehnologiju budućnosti ili promatrači koji kaskaju za vremenom. #Hrvatska #VojnaTehnologija #Dronovi #Geopolitika #Obrana

Policajci se u službenom autu seksali s istom ženom PU požeško-slavonsku. Kako piše Drago Hedl za Telegram, nekoliko policajaca je u više navrata u službenom automobilu za vrijeme radnog vremena imalo seksualne odnose sa ženom. Sve se otkrilo nakon prijave o obiteljskom nasilju gdje živi spomenuta žena. Suprug joj je uzeo mobitel, žena je nazvala 112. Kad je stigla policijska patrola, suprug ih je upozorio da su u ženinom mobitelu kompromitirajuće snimke. Pregledavajući sporni sadržaj policajci su ostali šokirani kad su prepoznali svoje kolege. Kako piše Telegram, sve se pokušalo zataškati, ali to je postalo nemoguće kad su fotografije počele kružiti u javnosti pa je slučaj morao biti prijavljen. Telegram je poslao upit policijskoj upravi u kojem su pitali imaju li saznanja o neprimjerenom ponašanju najmanje troje policijskih djelatnika, odnosno jesu li se upuštali u seksualne odnose tijekom radnog vremena u službenom autu i provode li se izvidi, ako da, koliko policajaca se istražuje i što je sve poduzeto i otkriveno. U upitu su poslani inicijali žene, njezino radno mjesto te imena i prezimena trojice policijskih djelatnika. Telegramu je stigao odgovor od PU požeško-slavonske za koji kažu kako u njemu nije odgovoreno na većinu poslanih pitanja. -Slika ilustracija

Država uvodi ReMaL, doznajte što točno moraju evidentirati Projekt će se provoditi tijekom sedam godina, od 2027. do 2034. godine, a njegov je cilj jačanje kapaciteta za smanjenje onečišćenja zraka i učinkovitiju provedbu mjera zaštite zraka. U projektu sudjeluje i Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao jedini hrvatski partner. Projekt predstavlja važan primjer suradnje između Slovenije i Hrvatske te prijenosa znanja i iskustava u području upravljanja emisijama iz kućnih ložišta, koja su jedan od značajnijih izvora onečišćenja zraka tijekom sezone grijanja. Jedna od najvažnijih aktivnosti za Hrvatsku bit će uspostava Registra malih kućnih ložišta (ReMaL). Riječ je o nacionalnom sustavu koji će sadržavati podatke o uređajima za grijanje u kućanstvima, korištenim gorivima i emisijskim karakteristikama. Takvi podaci omogućit će kvalitetnije procjene emisija, preciznije modeliranje kvalitete zraka te bolje planiranje mjera za smanjenje onečišćenja što će u konačnici doprinijeti dodatnom poboljšanju kvalitete zraka u Hrvatskoj. Projekt se oslanja na iskustva Republike Slovenije, koja već koristi razvijen sustav za evidentiranje i praćenje podataka o malim ložištima. Kroz LIFE Slovenia SupAIR slovenska znanja, iskustva i dobre prakse prenijet će se u Hrvatsku te prilagoditi hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru. Za građane Hrvatske projekt donosi niz dugoročnih koristi. Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će učinkovitije usmjeravanje mjera za smanjenje onečišćenja zraka, posebno u područjima gdje su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji. Time će se stvoriti preduvjeti za smanjenje emisija štetnih onečišćujućih tvari, osobito lebdećih čestica PM2,5, poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu zdravlja građana. Projekt također uključuje edukacije za stručne službe, dimnjačare, jedinice lokalne samouprave i druge dionike, čime će se dodatno ojačati nacionalni kapaciteti za upravljanje kvalitetom zraka. Istodobno će se stvoriti kvalitetnija podloga za planiranje budućih mjera zaštite zraka, energetsku tranziciju kućanstava i učinkovitije korištenje dostupnih izvora financiranja. Sudjelovanje Hrvatske u projektu LIFE Slovenia SupAIR predstavlja važan korak prema modernijem, podatkovno utemeljenom sustavu upravljanja kvalitetom zraka te dugoročnom poboljšanju životnih uvjeta i zaštite zdravlja građana, stoji u priopćenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.