Srbija uhvaćena u izvozu streljiva za Izrael; Vučić: ‘Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo‘ Srbija je u prvoj polovici 2025. u Izrael izvezla streljivo ukupne vrijednosti oko 55,5 milijuna eura, što je više nego tijekom cijele 2024. kada je izvoz dosegnuo do tada rekordnih 47,9 milijuna, objavila je u utorak Balkanska istraživačka mreža (BIRN) na temelju zajedničkog istraživanja s izraelskim listom Haaretz. Među kupcima streljiva je moćna izraelska tvrtka koju je izvjestiteljica UN-a o stanju ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju Francesca Albanese u svom izvješću označila kao "profitera genocida koji traje" u Gazi, otkrivaju BIRN i Haaretz. U tekstu objavljenom na portalu BIRN-a navodi se da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić 6. lipnja, u intervjuu za Jerusalem Post, "iznenađujuće pohvalio da je Srbija jedina zemlja u Europi koja prodaje streljivo Izraelu". Međutim, par tjedana poslije, navodi BIRN, 23. lipnja, na pitanje novinara je li Srbija izabrala stranu u izraelsko-iranskom sukobu time što izvozi streljivo u Izrael, Vučić je rekao da je država obustavila izvor oružja i streljiva. "Sada ne izvozimo ništa. Sada smo zaustavili sve i moraju biti posebne odluke, ukoliko će nešto ići", rekao je tada Vučić. VUČIĆ DRUMOM, IZRAELSKI AVION ZRAKOM Istog dana, samo nekoliko sati nakon što je Vučić proglasio moratorij na izvoz, na aerodrom "Nikola Tesla" sletio je izraelski teretni zrakoplov Boeing 747, a idućeg dana poletio je ka izraelskoj zrakoplovnoj bazi Nevatim, navodi se u istraživanju, prema podacima sa stranice Flightradar24. Na pitanje o letu tog zrakoplova kasnije tog dana, Vučić je uzvratio: "Ne pada mi na pamet da kažem šta je uzletjelo, a šta je sletilo". Portal BIRN navodi da je do tih podataka došao iz uvida u carinske dokumente, dodajući da se datumi izvoza iz prve polovice 2025. poklapaju sa 16 izraelskih letova iz Beograda prema zračnoj bazi Nevatim, koje su novinari identificirali na nekoliko mrežnih stranica koji uživo prate avionske letove. Osim državne tvrtke koja se bavi prodajom naoružanja i vojne opreme "Jugoimport SDPR", još pet srpskih privatnih kompanija izvozilo je streljivo ili oružje u Izrael tijekom posljednje dvije godine, objavio je prethodno beogradski tjednik Radar, dok BIRN i Haaretz otkrivaju da su dvije od tih pet tvrtki – "Edepro" i "Romax Trade", ove godine izvozile streljivo dvama poznatim izraelskim sigurnosnim kompanijama koje među svojim klijentima imaju Izraelske obrambene snage (IDF). https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/srbija-uhvacena-u-izvozu-streljiva-za-izrael-vucic-ne-pada-mi-na-pamet-da-kazem-sta-je-uzletjelo-1494406

Vojska prodala bunkere iz ratnog doba, sada ih žele natrag Pozvali su tehnološke tvrtke, istraživače i startupove da pomognu pretvoriti ratne bunkere u moderna obrambena središta koristeći inovativna i jeftina rješenja. Zabrinuta za sigurnost zbog rata Rusije i Ukrajince, švicarska vojska je počela preispitivati ulogu oko 8000 bunkera, koliko se procjenjuje da ih se nalazi diljem zemlje. Mnogi od njih neiskorišteni su od 1990-ih. Također, neki od bunkera izgrađeni su još 1886. godine. Švicarska vojska pozvala je tehnološke tvrtke, istraživače i startupove da pomognu pretvoriti ratne bunkere u moderna obrambena središta koristeći inovativna i jeftina rješenja. Švicarska tako nastoji oživjeti svoj sustav bunkera iz ratnog vremena. Izvorno izgrađen za čuvanje strateških lokacija, poput željeznice Gotthard i alpskih prijevoja, sustav bunkera postao je ključna komponenta Švicarskog nacionalnog reduta, mreže utvrda osmišljenih za odbijanje invazije tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata. Iako su mnogi bunkeri nekoć bili opremljeni naprednim obrambenim sustavima za zaštitu od sovjetskih raketnih prijetnji, njihova je upotreba smanjena nakon Hladnog rata. Rezovi u proračunu i promjena obrambenih prioriteta doveli su do toga da su mnoga od tih mjesta prodana civilima. Kupci su za njih pronašli iznenađujuće nove namjene, od sirana i umjetničkih galerija do središta za pohranu podataka i hotela. Neki su čak pretvoreni u visoko sigurne trezore za kriptovalute, poput švicarskog Fort Knoxa u kantonu Bern. Međutim, švicarska vojska je 2023. godine zaustavila svaku prodaju tih skloništa, odlučivši umjesto toga procijeniti kako ih najbolje prenamijeniti, piše Euronews. 👇 https://www.euronews.com/my-europe/2025/07/21/switzerland-revives-wartime-bunkers-amid-heightened-security-concerns

Krali gorivo direktno iz INA-inog cjevovoda i prevozili ga za Zadar, Vodice, Murter... Zbog sudjelovanja u krađi gazolina iz Ininog cjevovoda u okolici Koprivnice osuđen je 51-godišnji Siniša H. On je kao vozač sudjelovao u transportu ukradenog plinskog kondenzata kupcima diljem Hrvatske. Priznao je da je bio dio kriminalnog lanca od lipnja do studenog 2019. kada je ukradeno oko 550 tisuća litara gazolina, javlja Index. Krađa iz prodktovoda Siniša H. kažnjen je s devet mjeseci rada za opće dobro te novčanom kaznom od 3.000 eura. Skupina kojoj je pripadao osmislila je plan i postavila u mjestu Sirova Katalena ilegalni priključak na kondenzatovod između Kalinovca i Šandrovca. Nakon toga su četvorica aktera, koji su također obuhvaćeni optužnicom, uz pomoć odgovarajuće cijevi istakali plinski kondenzat u plastične spremnike zapremnine od po 1.000 litara. Osmorica optuženih bili su zaduženi za skladištenje, prodaju i pronalazak daljnjih kupaca, dok je Siniša H. s još četvoricom vozača prevozio ukradeni gazolin. Kupci u cijeloj Hrvatskoj Plinski kondenzat prevozili su na razne lokacije u Hrvatskoj, uključujući Zagreb, Zadar, Veliku Goricu, Dugo Selo, Sisak, Sveti Ivan Zelinu, Vodice, Bjelovar, Zagrebačku županiju i otok Murter, gdje su ga prodavali krajnjim kupcima na ilegalnom tržištu po cijeni od najmanje 2 kune po litri. Prema presudi, iz ilegalnog priključka istočili su ukupno 550.766 litara gazolina, od čega je 12.366 litara oduzeto tijekom policijske intervencije. Preostala količina prodana je na crnom tržištu, čime je, kako je izračunao sud, ostvaren prihod od najmanje 1.327.750 kuna odnosno oko 177 tisuća eura. Od tog iznosa, kako je sam priznao, Siniša H. s još dojicom suradnika podijelio najmanje 284.517,70 kuna odnosno nešto više od 37.000 eura. INA je pak ovim kaznenim djelom oštećena za 1.439.116 kuna odnosno oko 191.000 eura. Državni proračun oštećen je za najmanje 1.647.504 kune odnosno oko 220.000 eura. Foto: Depositphotos

Konzum: Od subote trajno snižavamo cijene za dodatnih 250 hrvatskih proizvoda Konzum je objavio u četvrtak kako su u suradnji s hrvatskim dobavljačima dodatno investirali u sniženje i zaključavanje cijena 250 domaćih proizvoda koji nisu obuhvaćeni najavljenom odlukom Vlade RH o ograničenju cijena. Tako se od subote 1. veljače 2025., uz listu proizvoda čiju cijenu ograničava Vlada RH, snižavaju i zaključavaju cijene dodatnih 250 proizvoda i neće se mijenjati sve do 1. lipnja 2025., osim što mogu biti dodatno snižene, navode iz Konzuma. Ističu da prosječno sniženje iznosi oko 10 posto, a na pojedinim proizvodima i više od 30 posto. Konzum navodi da je u ovaj novi krug snižavanja i zaključavanja cijena uložio novih milijun eura. - Razumijemo da su kupci svoju zabrinutost zbog rasta cijena u cijelom lancu nabave prije svega usmjerili na maloprodaju, jer im je to najvidljivije. Međutim, sigurni smo da Konzumovi kupci znaju koliko smo puta, osim podrške svim cjenovnim inicijativama Vlade RH, dodatno samoinicijativno snižavali i zaključavali cijene cijelog kontingenta proizvoda, a kako bismo im olakšali inflacijske pritiske. U takve smo dodatne aktivnosti od 2022. godine do danas uložili gotovo 20 milijuna eura. Istovremeno smo s našim dobavljačima u stalnoj komunikaciji i zajedničkom radu i na održavanju prihvatljive razine cijena gdje god je to bilo moguće. Pritom je Konzum jedini lanac koji ima svoju online maloprodaju pa su naše cijene transparentne i dostupne za provjeru i usporedbu u svakom trenutku. Nadamo se kako će i ostali sudionici na tržištu slijediti ovaj naš primjer - izjavio je Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma. Proizvodi čija se cijena snižava i zaključava su iz kategorija mliječnih i pekarskih proizvoda, smrznutih proizvoda, delikatesa, konzervirane hrane, pića, proizvoda za osobnu njegu i higijenu doma i drugih, a više informacija dostupno je na Konzumovoj web stranici. -24sata