Nizozemska je od 1. kolovoza 2026. zabranila građanima kupnju, posjedovanje i uporabu pirotehnike kategorija F2 i F3. Ovo je veliki korak u zaštiti ljudi, životinja i okoliša! Ujedno je snažna poruka drugim državama da iživljavanje dijela građana ispucavanjem bučne pirotehnike, koja svake godine donosi ozljede, strah, buku, požare i onečišćenje, nije nešto što trebamo tolerirati kao neizbježan dio proslave Nove godine. Hrvatska je već zabranila petarde i redenike. Sada ima priliku napraviti sljedeći korak i zabraniti svu pirotehniku kategorija F2 i F3 čiji je glavni učinak snažna eksplozija! Nizozemska je donijela zabranu kako bi smanjila ozljede, materijalnu štetu, nerede i nasilje povezane s uporabom pirotehnike, ali i negativne posljedice za ljude, životinje i okoliš. Posebno je istaknuto da privatna uporaba pirotehnike tijekom novogodišnje noći stvara ozbiljne sigurnosne probleme i veliko opterećenje za hitne službe. Novi sustav zato više ne pokušava izdvajati pojedine „problematične” proizvode unutar kategorija F2 i F3. Građanima su cijele te kategorije nedostupne. Ostaje samo F1, odnosno pirotehnika vrlo niskog rizika i zanemarive razine buke. Profesionalni vatrometi i dalje se mogu održavati uz propisane uvjete, a za određene organizirane novogodišnje proslave moguće je dobiti posebno lokalno izuzeće. Hrvatska je od 2021. zabranila petarde i redenike kategorija F2 i F3 za osobne potrebe, što je bio važan pomak u zaštiti osobito djece i životinja. Međutim, građanima je i dalje dopuštena druga pirotehnika tih kategorija koja može proizvoditi vrlo snažne detonacije. Nije logično zabraniti jedan proizvod zbog buke, a dopustiti druge koji proizvode jednako snažan ili čak jači prasak, i to samo zato što se ne zovu petarda, nego npr. zračna bomba. Ako želimo smanjiti buku i opasne posljedice pirotehnike, nužno je zakonski zabraniti i svu ostalu jednako bučnu i razornu pirotehniku! Ranije smo MUP-u predložili izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kojima bi se zabranila sva pirotehnička sredstva kategorija F2 i F3 čiji je glavni učinak eksplozija i stvaranje snažnog zvuka, neovisno o njihovu nazivu ili obliku. https://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=5297

🏫 ZAVRŠENA ENERGETSKA OBNOVA TEHNIČKE ŠKOLE KUTINA VRIJEDNA VIŠE OD 2,1 MILIJUN EURA Sisačko-moslavačka županija završila je energetsku obnovu Tehničke škole Kutina. Obnovljene su matična zgrada škole i zgrada radionice, a ukupna vrijednost radova iznosi 2.131.446,51 eura. Za energetsku obnovu Županija je osigurala 1.260.761,96 eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok je preostali iznos osiguran iz županijskog proračuna. „Škola je sada dobila novu lijepu vizuru, a prethodno smo već uredili okoliš, dva igrališta i parkiralište. Time smo uljepšali ovaj dio grada Kutine, ali ono što je najvažnije, osigurali smo kvalitetne uvjete za učenje i rad i nastavnicima i učenicima“, rekao je župan Ivan Celjak. 📈 Tehnička škola Kutina bilježi i kontinuiran rast broja učenika. Prije otprilike pet godina školu je pohađalo tristotinjak učenika, dok ih danas ima 422. „Svaki cent uložen u obrazovanje je dobro uložen novac i to nam se vraća povećanjem broja djece koja pohađaju naše škole. Tehnička škola Kutina je prije kojih 5 godina imala tristotinjak učenika, a danas ih je 422“, istaknuo je župan Celjak. Uz energetsku obnovu, Sisačko-moslavačka županija je u posljednjih nekoliko godina u školu dodatno uložila oko milijun eura. Uređena su igrališta i parkiralište, nabavljeni novi CNC strojevi, računala i robotska ruka, obnovljeni i opremljeni kabineti i laboratoriji te nabavljen novi namještaj i klima uređaji. ⚙️ Modernizacijom prostora i opreme Tehnička škola Kutina dodatno je usklađena s potrebama gospodarstva i tržišta rada, a učenicima omogućuje stjecanje kvalitetnih znanja i praktičnih vještina.

Sisak: Povećan hotelski kapacitet izgradnjom novog hotela Sisak je dobio novi hotel koji je dodatno obogatio njegovu turističku i poslovnu ponudu te povećao smještajne kapacitete. Riječ je o Hotelu Siscia, privatnoj investiciji vrijednoj oko 8,5 milijuna eura koja je sufinancirana sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uz podršku HAMAG-BICRO-a. Osim novih smještajnih kapaciteta, ova nova investicija donijela je i nova radna mjesta te sadržaje važne za razvoj turizma i poslovnog sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji. Hotel je svoja vrata otvorio početkom kolovoza, a danas ga je obišao župan Ivan Celjak koji se upoznao s realiziranom investicijom i sadržajima koje hotel nudi, kao i s planovima njegova daljnjeg poslovanja. „Ovo je izvrsna investicija i primjer suradnje privatnog i javnog sektora s obzirom na to da su investitori dio sredstava osigurali putem Vlade RH iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sjajno je što su se privatni investitori odlučili ulagati na području grada Siska i Sisačko-moslavačke županije. To znači da privatni investitori imaju povjerenja u to da će im se investicije u području turizma vratiti. Hotel je smješten na sjajnoj lokaciji, blizu Sportske dvorane Zeleni brijeg, a u blizini su i zatvoreni gradski bazen, Ledena dvorana i nogometni stadion Segeste. S obzirom na brojne sportske manifestacije koje će se održavati, očekujemo dobru popunjenost i da će hotel dobro raditi“ rekao je župan Celjak. Prvi je to hotel u Sisku privremeno kategoriziran s četiri zvjezdice, a raspolaže s 84 sobe i ukupno 200 ležajeva. U sklopu hotela nalaze se restoran sa 120 sjedećih mjesta, kavana kapaciteta oko 40 gostiju, kongresna dvorana za 80 osoba te dodatna sala za sastanke. Novi sadržaji dodatno će obogatiti turističku i poslovnu ponudu županije te omogućiti prihvat većeg broja gostiju, sportaša i poslovnih korisnika, kao i organizaciju konferencija, sastanaka i drugih događanja. Od ideje do realizacije prošlo je oko dvije i pol godine, rekao je predstavnik investitora Davor Imprić. „Obzirom da na ovom našem području nedostaje hotelskih kapaciteta, a u Sisku nema hotela s 4 zvjezdice, došli smo na ideju izgradnje novog hotela. Sredstva Ministarstva i EU fondova su nam bila veliki zamašnjak u izgradnji samog objekta“, rekao je Imprić. Predstavnik upravitelja hotela Nikola Račeta ističe kako je početak rada počeo idealno. Do sada je, u proteklih manje od dva mjeseca, ostvareno oko tisuću noćenja uz izvrsne ocjene na online portalima. U Hotelu Siscia zaposleno je 19 djelatnika, od kojih je 18 s područja Sisačko-moslavačke županije, većinom iz Siska i okolice. Hotelom upravlja hotelska management tvrtka Best Hospitality Solutions (BHS) iz Opatije. Hotel Siscia predstavlja novu vrijednost za turističku i gospodarsku ponudu Sisačko-moslavačke županije te je primjer ulaganja koje, uz privatnu poduzetničku inicijativu i korištenje europskih razvojnih sredstava, doprinosi stvaranju novih kapaciteta i radnih mjesta. 👇https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/nova-investicija-u-sisku-povecan-hotelski-kapacitet-izgradnjom-novog-hotela

Uhićena grupa cura. Na ulici u Zagrebu tjerale druge dvije da kleče i traže oprost Četiri djevojke uhićene su ovih dana zbog sumnje da su javno ponižavale druge dvije djevojke. Sve je krenulo zbog sumnje da je jedna od djevojaka bila s dečkom jedne od napadačica, dok su drugu optužile da je loše govorila o njima. Horor snimljen i objavljen Uslijedilo je iživljavanje, praćenje po gradu, presretanje vozilima i, na kraju, prisiljavanje da kleknu i mole za oprost. Napadačice su svoje žrtve i snimale te su snimke tog maltretiranja objavile na društvenim mrežama, piše Index. Hr Napad je, kako doznajemo, počeo na okretištu tramvaja kod Jadranskog mosta, da bi se zatim nastavio Savskom cestom te drugim dijelovima grada. Žrtve su pokušale pobjeći tramvajem, no napadačice su ih pratile vozilima. Za što su sve osumnjičene? Prema informacijama do kojih je Index došao tijekom kriminalističkog istraživanja, utvrđeno je da su djevojke počinile kazneno djelo nasilničkog ponašanja. Tri su prijavljene i za povredu privatnosti djeteta jer su širile sporne snimke na društvenim mrežama. Ključan dokaz ipak su bile snimke koje su pronađene na društvenim mrežama i na kojima se mogu identificirati i napadačice i njihove žrtve. Kolike im kazne prijete? Prema prijavi, osumnjičene djevojke odgovarat će za nasilničko ponašanje, i to zato što su na javnom mjestu svoje žrtve dovele u ponižavajući položaj te to iživljavanje učinile dostupnim većem broju osoba. Za to im prijeti do tri godine zatvora. Za povredu privatnosti djeteta mogu biti kažnjene dvjema godinama zatvora. Odlukom suda osumnjičene djevojke puštene su da se brane sa slobode, no izrečena im je zabrana uspostavljanja kontakta sa žrtvama

CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Slučaj nestalog četverogodišnjaka dobio jeziv preokret Gus je posljednji put viđen 27. rujna 2025. godine kako se igra u pijesku ispred kuće svojih baka na ovčarskoj stanici Oak Park, udaljenoj gotovo 50 kilometara od najbližeg naselja Yunta u Južnoj Australiji. Na sebi je imao sivi šeširić koji mu je prekrivao plavu kosu, plavu majicu s likovima Malaca i male čizmice. Kad ga je baka Shannon Murray nakon pola sata potražila, dječaka više nije bilo. Nestanak je pokrenuo najveću potragu u povijesti Južne Australije. Stotine policajaca, vojnika i spasilaca danima su pretraživale teren. Isušena su tri umjetna jezerca, pregledano je šest napuštenih rudarskih okana, a područje su nadlijetali helikopteri s termovizijskim kamerama i dronovi. No, australska pustopoljina pokazala se nemilosrdnom. Vruć pijesak zadržavao je toplinu satima nakon zalaska sunca, pa je na termovizijskim kamerama svaki grm izgledao kao toplinski izvor. Spasioci nisu uspjeli pronaći niti jedan komad odjeće, obuće ili dječakovu igračku. U potragu je kasnije uključena i umjetna inteligencija. Zrakoplovi specijalizirane tvrtke Nearmap snimili su više od 700 četvornih kilometara terena u izuzetno visokoj rezoluciji. Algoritmi tvrtke Sci-eye pregledali su snimke i na njima detektirali više od deset tisuća ovaca, tisuće klokana, koza i ptica, no od malenog Gusa nije bilo ni traga. Stručnjaci su ubrzo odbacili lokalne mitove prema kojima je dječaka mogao odnijeti golemi klinorepi orao, pojasnivši da ta ptica fizički ne može podići dijete od trinaestak kilograma. Na tom području nisu zabilježeni ni divlji psi dinzi ni divlje svinje lešinari, a policija smatra malo vjerojatnim i da bi dječak stradao od zmijskog ugriza, a da njegovo tijelo ne privuče ptice grabljivice koje bi spasiocima otkrile lokaciju. Mogućnost da ga je otela nepoznata osoba istražitelji su također ocijenili iznimno malom. Imanje Oak Park nalazi se duboko u divljini, nije označeno putokazima i do njega se dolazi preko privatnih posjeda sa zaključanim vratima. Policija nije pronašla nikakve nepoznate tragove automobilskih guma, a svi evidentirani seksualni prijestupnici s tog područja provjereni su i eliminirani s popisa osumnjičenih, piše CNN. Nakon višemjesečnog tapkanja u mraku policija je u veljači objavila preokret – slučaj se službeno vodi kao "teški zločin", a dječak se smatra mrtvim. Istražitelji su fokus usmjerili na članove obitelji koji su se tog dana nalazili na imanju: Gusovu majku Jessicu te njezine roditelje. Detektiv Darren Fielke izjavio je kako su u iskazima ukućana uočene "kontradikcije" te dodali da je jedna osoba s imanja potpuno prestala surađivati s policijom. Roditelji dječaka službeno su odbačeni kao osumnjičenici, čime je sumnja pala na dječakovu drugu baku, Josie Murray, transrodnu ženu koja s bivšom suprugom Shannon i dalje vodi imanje. "Oni misle da sam ga ja zakopala. To je iz toliko razloga potpuno suludo", izjavila je Josie Murray u intervjuu za australsku televiziju, odbacujući bilo kakvu krivnju i tvrdeći da je dječaka netko morao oteti s ceste, dok su tragovi uljeza uništeni tijekom kaosa prvih dana potrage. Iako je policija pretražila imanje i zaplijenila vozila i elektroničke uređaje, forenzika nije ponudila nove dokaze. Godinu dana kasnije nitko nije optužen, a sudbina plavokosog dječaka ostaje jedna od najmisterioznijih i najjezivijih zagonetki u novijoj australskoj povijesti. https://edition.cnn.com/2026/09/20/australia/australia-missing-boy-gus-lamont-intl-hnk