• Što smijete prenijeti iz BiH i Srbije u Hrvatsku i EU bez drakonskih kazni?


    Sezona putovanja u 2026. godini donijela je još strože kontrole na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine, Srbije i Republike Hrvatske. Kao vanjska granica Schengena, Hrvatska provodi rigorozne provjere – usmjerene i na najsitnije detalje u vašim putnim torbama. Ako ste mislili da će "domaći sir u gepeku" proći nezapaženo – razmislite još jednom. Kazne su ove godine dosegnule rekordne iznose.


    Meso i mliječni proizvodi – najbrži put do kazne


    Unos mesa i mlijeka iz trećih zemalja (uključujući BiH i Srbiju) u EU strogo je zabranjen.


    · Zabranjeno: svježe meso, suhomesnati proizvodi (pršut, kulen, slanina, kobasice), paštete, masti, mlijeko, sir, jogurt, pa čak i gotova jela koja sadrže meso.
    · Carinu ne zanima je li riječ o 10 deka ili 10 kilograma – sve će biti oduzeto i uništeno, a vi ćete platiti kaznu.
    · Sendviči: tehnički, sendvič sa salamom ili sirom je prekršaj. Iako carinici ponekad "progledaju kroz prste" za jedan sendvič – vrećica puna sendviča za cijelu obitelj gotovo sigurno znači problem.


    Duhan i cigarete – dvije kutije, ne dva šteka!


    Za cestovni promet (automobilom) ograničenja su izuzetno niska:


    · Cigarete: samo 40 cigareta po osobi (točno 2 kutije)
    · Duhan za pušenje: do 50 grama
    · Cigare i cigarilosi: 10 cigara ili 20 cigarilosa


    Ova pravila vrijede samo za putnike starije od 17 godina. Ako vas je četvero u autu – smijete imati ukupno 8 kutija cigareta. Sve preko toga smatra se švercom i kažnjava se drakonski.


    Alkoholna pića – koliko "žestice" smije proći?


    Limit po osobi (17+ godina):


    · Žestoka pića (iznad 22% alkohola): maksimalno 1 litra
    · Međuproizvodi (likeri, pjenušci do 22%): maksimalno 2 litre
    · Mirno vino: do 4 litre
    · Pivo: do 16 litara


    Voće, povrće i fitosanitarna pravila


    Većina svježeg voća i povrća zahtijeva fitosanitarni certifikat (kojeg kao privatna osoba ne možete dobiti).


    · Zabranjeno: jabuke, kruške, šljive, jagode, rajčice, paprike, te obavezno krumpir (unos čak jednog kilograma krumpira strogo je zabranjen).
    · Dozvoljeno (tropsko voće): ananas, kokos, durian, banane, datulje.
    · Orašasti plodovi i suho voće: u razumnim količinama za osobnu upotrebu obično prolaze (ako su čisti i bez štetnika).


    Med, jaja i proizvodi ribarstva


    · Med i jaja: do 2 kg po osobi.
    · Riba: do 20 kg po osobi (svježa, očišćena, sušena ili kuhana).
    · Dječja hrana i hrana za kućne ljubimce: do 2 kg (originalno, neotvoreno pakiranje, ne zahtijeva hladnjak prije otvaranja).


    Gotovina i lijekovi – ne zaboravite prijaviti!


    · Gotovina: ako kod sebe imate 10.000 eura ili više – obavezno prijaviti cariniku (besplatno). Neprijavljivanje može dovesti do privremenog oduzimanja cijelog iznosa.
    · Lijekovi: količina za najviše mjesec dana (uz nalaz liječnika). Lijekovi koji sadrže narkotike – samo doza za 5 dana uz strogu medicinsku dokumentaciju.


    Vrijednost ostale robe – limit od 300 eura


    · Cestovni promet: do 300 eura po putniku.
    · Zračni i pomorski promet: do 430 eura.
    · Djeca do 15 godina: do 150 eura.


    Trik s dijeljenjem računa ne funkcionira – ako vas je dvoje u autu i kupili ste predmet od 500 eura, ne možete reći "to je 250 po osobi". Predmet je nedjeljiv – platit ćete carinu i porez na puni iznos.


    Tehnologija na granici u 2026. godini


    Carinske uprave koriste naprednije mobilne skenere i pse obučene za detekciju hrane životinjskog podrijetla. Pitanje "Imate li što za prijaviti?" vaša je posljednja prilika. Ako tada priznate – oduzet će vam hranu i vjerojatno vas pustiti bez kazne. Ako kažete da nemate ništa, a carinik pronađe – kreće prekršajni postupak.


    Kazne za manje količine hrane kreću se od 600 do 1.500 eura. Za veće količine ili pokušaj skrivenog unosa (npr. u rezervnom kotaču) – iznosi premašuju 5.000 eura, uz mogućnost oduzimanja vozila.


    Najbolji savjet – ne nosite hranu. Sve što vam treba možete kupiti u Hrvatskoj, a uštedjet ćete si sate čekanja i potencijalne tisuće eura kazne. Budite ljubazni prema carinicima, imajte dokumente spremne i poštujte ograničenja za duhan i alkohol.


    #Granica #Carina #BiH #Srbija
    Što smijete prenijeti iz BiH i Srbije u Hrvatsku i EU bez drakonskih kazni? Sezona putovanja u 2026. godini donijela je još strože kontrole na graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine, Srbije i Republike Hrvatske. Kao vanjska granica Schengena, Hrvatska provodi rigorozne provjere – usmjerene i na najsitnije detalje u vašim putnim torbama. Ako ste mislili da će "domaći sir u gepeku" proći nezapaženo – razmislite još jednom. Kazne su ove godine dosegnule rekordne iznose. Meso i mliječni proizvodi – najbrži put do kazne Unos mesa i mlijeka iz trećih zemalja (uključujući BiH i Srbiju) u EU strogo je zabranjen. · Zabranjeno: svježe meso, suhomesnati proizvodi (pršut, kulen, slanina, kobasice), paštete, masti, mlijeko, sir, jogurt, pa čak i gotova jela koja sadrže meso. · Carinu ne zanima je li riječ o 10 deka ili 10 kilograma – sve će biti oduzeto i uništeno, a vi ćete platiti kaznu. · Sendviči: tehnički, sendvič sa salamom ili sirom je prekršaj. Iako carinici ponekad "progledaju kroz prste" za jedan sendvič – vrećica puna sendviča za cijelu obitelj gotovo sigurno znači problem. Duhan i cigarete – dvije kutije, ne dva šteka! Za cestovni promet (automobilom) ograničenja su izuzetno niska: · Cigarete: samo 40 cigareta po osobi (točno 2 kutije) · Duhan za pušenje: do 50 grama · Cigare i cigarilosi: 10 cigara ili 20 cigarilosa Ova pravila vrijede samo za putnike starije od 17 godina. Ako vas je četvero u autu – smijete imati ukupno 8 kutija cigareta. Sve preko toga smatra se švercom i kažnjava se drakonski. Alkoholna pića – koliko "žestice" smije proći? Limit po osobi (17+ godina): · Žestoka pića (iznad 22% alkohola): maksimalno 1 litra · Međuproizvodi (likeri, pjenušci do 22%): maksimalno 2 litre · Mirno vino: do 4 litre · Pivo: do 16 litara Voće, povrće i fitosanitarna pravila Većina svježeg voća i povrća zahtijeva fitosanitarni certifikat (kojeg kao privatna osoba ne možete dobiti). · Zabranjeno: jabuke, kruške, šljive, jagode, rajčice, paprike, te obavezno krumpir (unos čak jednog kilograma krumpira strogo je zabranjen). · Dozvoljeno (tropsko voće): ananas, kokos, durian, banane, datulje. · Orašasti plodovi i suho voće: u razumnim količinama za osobnu upotrebu obično prolaze (ako su čisti i bez štetnika). Med, jaja i proizvodi ribarstva · Med i jaja: do 2 kg po osobi. · Riba: do 20 kg po osobi (svježa, očišćena, sušena ili kuhana). · Dječja hrana i hrana za kućne ljubimce: do 2 kg (originalno, neotvoreno pakiranje, ne zahtijeva hladnjak prije otvaranja). Gotovina i lijekovi – ne zaboravite prijaviti! · Gotovina: ako kod sebe imate 10.000 eura ili više – obavezno prijaviti cariniku (besplatno). Neprijavljivanje može dovesti do privremenog oduzimanja cijelog iznosa. · Lijekovi: količina za najviše mjesec dana (uz nalaz liječnika). Lijekovi koji sadrže narkotike – samo doza za 5 dana uz strogu medicinsku dokumentaciju. Vrijednost ostale robe – limit od 300 eura · Cestovni promet: do 300 eura po putniku. · Zračni i pomorski promet: do 430 eura. · Djeca do 15 godina: do 150 eura. Trik s dijeljenjem računa ne funkcionira – ako vas je dvoje u autu i kupili ste predmet od 500 eura, ne možete reći "to je 250 po osobi". Predmet je nedjeljiv – platit ćete carinu i porez na puni iznos. Tehnologija na granici u 2026. godini Carinske uprave koriste naprednije mobilne skenere i pse obučene za detekciju hrane životinjskog podrijetla. Pitanje "Imate li što za prijaviti?" vaša je posljednja prilika. Ako tada priznate – oduzet će vam hranu i vjerojatno vas pustiti bez kazne. Ako kažete da nemate ništa, a carinik pronađe – kreće prekršajni postupak. Kazne za manje količine hrane kreću se od 600 do 1.500 eura. Za veće količine ili pokušaj skrivenog unosa (npr. u rezervnom kotaču) – iznosi premašuju 5.000 eura, uz mogućnost oduzimanja vozila. Najbolji savjet – ne nosite hranu. Sve što vam treba možete kupiti u Hrvatskoj, a uštedjet ćete si sate čekanja i potencijalne tisuće eura kazne. Budite ljubazni prema carinicima, imajte dokumente spremne i poštujte ograničenja za duhan i alkohol. #Granica #Carina #BiH #Srbija
    0 Kommentare 0 Geteilt 49 Ansichten
  • Smije li vam carinik pregledati mobitel?


    Prelazak državne granice za većinu putnika podrazumijeva rutinsku kontrolu putovnica i eventualni pregled prtljage. Međutim, u digitalno doba, naša se najveća privatnost ne nalazi u koferima, već u džepovima. Pametni telefoni sadrže kompletne živote – od privatnih poruka do bankovnih podataka.


    Može li carinik od vas zahtijevati da otključate mobitel? Odgovori drastično ovise o tome u koju državu ulazite.


    Temeljni sukob – nacionalna sigurnost protiv prava na privatnost


    Granični prijelazi pravno predstavljaju specifične zone. Države u tim zonama polažu pravo na šire ovlasti radi zaštite nacionalne sigurnosti, sprječavanja terorizma i suzbijanja ilegalne trgovine.


    Carinski propisi tretiraju pametni telefon na dva načina: kao fizičku robu (provjera je li uređaj nov, krijumčari li se) i kao medij za pohranu podataka (provjera samog sadržaja).


    Praksa u regiji (BiH, Hrvatska, Srbija)


    U zemljama regije, rutinski, nasumični pregledi sadržaja vaših poruka ili fotografija zakonski nisu dopušteni.


    · Bosna i Hercegovina i Srbija – carinik nema zakonsko pravo iz čiste znatiželje tražiti da otključate uređaj. Ako postoji osnovana sumnja na kazneno djelo (terorizam, organizirani kriminal, dječja pornografija), carinik može privremeno zadržati uređaj. Za dubinsku pretragu potreban je sudski nalog.


    · Hrvatska (i EU) – carinici imaju pravo pregledati fizičko stanje mobitela (je li neprijavljena nova roba), ali duboko zadiranje u privatni sadržaj bez čvrstih indicija smatra se protuzakonitim. Za otvaranje aplikacija potrebna je policijska asistencija i sudski nalog.


    Globalni ekstremi – gdje carinici imaju apsolutne ovlasti?


    · Sjedinjene Američke Države (SAD) – najstroži režim na svijetu. Granični službenici imaju pravo pregledati bilo koji elektronički uređaj bez sudskog naloga i bez ikakve sumnje.
    - Osnovni pregled (Basic Search) – otključavanje i ručni pregled fotografija, kontakata i poruka.
    - Napredni pregled (Advanced Search) – forenzičko kopiranje kompletnog sadržaja.
    - Ako odbijete otključati mobitel kao strani državljanin – odbit će vam ulazak u zemlju.


    · Kanada i Australija – službenici imaju ovlasti zahtijevati otključavanje, ali uz uvjet "razumne sumnje" vezane uz prekršaj.


    Kako zaštititi privatnost na putovanju?


    1. Napravite sigurnosnu kopiju – prije putovanja na cloud ili eksterni disk koji ostaje kod kuće.
    2. Obrišite osjetljive podatke s lokalne memorije – na destinaciji ih lako preuzmete s clouda.
    3. Isključite biometrijsko otključavanje (FaceID / TouchID) – postavite isključivo jaku brojčanu ili slovnu lozinku. Pravno vas nitko ne može prisiliti da izdate lozinku, dok vam prst mogu prisloniti i silom.
    4. Potpuno isključite uređaj na granici – šifrirani diskovi najsigurniji su kada je uređaj ugašen.


    Na granicama regije i EU, vaša privatnost je relativno sigurna – pregledi se događaju isključivo u ekstremnim slučajevima pod sumnjom na teški kriminal. Prekooceanska putovanja (SAD, Kanada, Australija) zahtijevaju potpuno drugačiju pripremu. Budite pristojni, surađujte, ali budite svjesni svojih prava.


    #Carina #Mobitel #Privatnost
    Smije li vam carinik pregledati mobitel? Prelazak državne granice za većinu putnika podrazumijeva rutinsku kontrolu putovnica i eventualni pregled prtljage. Međutim, u digitalno doba, naša se najveća privatnost ne nalazi u koferima, već u džepovima. Pametni telefoni sadrže kompletne živote – od privatnih poruka do bankovnih podataka. Može li carinik od vas zahtijevati da otključate mobitel? Odgovori drastično ovise o tome u koju državu ulazite. Temeljni sukob – nacionalna sigurnost protiv prava na privatnost Granični prijelazi pravno predstavljaju specifične zone. Države u tim zonama polažu pravo na šire ovlasti radi zaštite nacionalne sigurnosti, sprječavanja terorizma i suzbijanja ilegalne trgovine. Carinski propisi tretiraju pametni telefon na dva načina: kao fizičku robu (provjera je li uređaj nov, krijumčari li se) i kao medij za pohranu podataka (provjera samog sadržaja). Praksa u regiji (BiH, Hrvatska, Srbija) U zemljama regije, rutinski, nasumični pregledi sadržaja vaših poruka ili fotografija zakonski nisu dopušteni. · Bosna i Hercegovina i Srbija – carinik nema zakonsko pravo iz čiste znatiželje tražiti da otključate uređaj. Ako postoji osnovana sumnja na kazneno djelo (terorizam, organizirani kriminal, dječja pornografija), carinik može privremeno zadržati uređaj. Za dubinsku pretragu potreban je sudski nalog. · Hrvatska (i EU) – carinici imaju pravo pregledati fizičko stanje mobitela (je li neprijavljena nova roba), ali duboko zadiranje u privatni sadržaj bez čvrstih indicija smatra se protuzakonitim. Za otvaranje aplikacija potrebna je policijska asistencija i sudski nalog. Globalni ekstremi – gdje carinici imaju apsolutne ovlasti? · Sjedinjene Američke Države (SAD) – najstroži režim na svijetu. Granični službenici imaju pravo pregledati bilo koji elektronički uređaj bez sudskog naloga i bez ikakve sumnje. - Osnovni pregled (Basic Search) – otključavanje i ručni pregled fotografija, kontakata i poruka. - Napredni pregled (Advanced Search) – forenzičko kopiranje kompletnog sadržaja. - Ako odbijete otključati mobitel kao strani državljanin – odbit će vam ulazak u zemlju. · Kanada i Australija – službenici imaju ovlasti zahtijevati otključavanje, ali uz uvjet "razumne sumnje" vezane uz prekršaj. Kako zaštititi privatnost na putovanju? 1. Napravite sigurnosnu kopiju – prije putovanja na cloud ili eksterni disk koji ostaje kod kuće. 2. Obrišite osjetljive podatke s lokalne memorije – na destinaciji ih lako preuzmete s clouda. 3. Isključite biometrijsko otključavanje (FaceID / TouchID) – postavite isključivo jaku brojčanu ili slovnu lozinku. Pravno vas nitko ne može prisiliti da izdate lozinku, dok vam prst mogu prisloniti i silom. 4. Potpuno isključite uređaj na granici – šifrirani diskovi najsigurniji su kada je uređaj ugašen. Na granicama regije i EU, vaša privatnost je relativno sigurna – pregledi se događaju isključivo u ekstremnim slučajevima pod sumnjom na teški kriminal. Prekooceanska putovanja (SAD, Kanada, Australija) zahtijevaju potpuno drugačiju pripremu. Budite pristojni, surađujte, ali budite svjesni svojih prava. #Carina #Mobitel #Privatnost
    Like
    2
    0 Kommentare 0 Geteilt 265 Ansichten
  • Do koliko kvadrata ne treba građevinska dozvola?


    Na čestici postojeće i zakonite zgrade dopušten je niz zahvata koje smijete izvesti potpuno slobodno, bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Prvu skupinu čine infrastrukturni objekti poput cisterni za vodu ili septičkih jama zapremnine do 27 kubičnih metara. Ovo je rijedak izuzetak u zakonu koji omogućuje gradnju čak i ako je zahvat protivan prostornom planu, osim u strogo zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova.


    Slobodno možete podići vrtnu sjenicu ili nadstrešnicu do najviše 20 kvadratnih metara tlocrtne površine, bilo da je prislonjena uz kuću ili samostojeća. Isti kriterij kvadrature vrijedi i za terasu uz kuću u razini terena, koja također može imati do 20 kvadratnih metara. U ovu kategoriju "slobodne gradnje" spadaju i manji ukopani bazeni ili ribnjaci dubine do jednog metra, kao i otvorena ognjišta do tri kvadratna metra površine i tri metra visine.


    Posebnu pažnju treba posvetiti ogradama i zidovima koji imaju precizna visinska ograničenja. Bez ikakve dokumentacije dopuštena je ograda do 2,2 metra, ogradni zid do 1,6 metara te potporni zid do jednog metra visine mjereno od najnižeg dijela terena. Svako prekoračenje ovih dimenzija automatski zahtijeva izradu glavnog projekta. Što se tiče samog parternog uređenja, bez papirologije smijete izvoditi staze, platoe i stube izravno na terenu, uz postavljanje rukohvata ili stabilnih dječjih igračaka.


    Unutar zgrade i na pristupu zgradi slobodno možete prilagođavati stube, hodnike i staze kako bi bili pogodni za osobe s teškoćama u kretanju. Jedini uvjet je da tim radovima ne mijenjate statiku i požarnu sigurnost objekta.


    Na samoj zakonitoj zgradi smijete ugraditi sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije snage do 30 kW. Smijete zamijeniti vanjske i unutarnje prozore i vrata te dodati nove otvore u nenosive pregradne zidove. Kabelske mreže i priključak na infrastrukturne instalacije? Također slobodno.


    Ako zgrada ima do tri stana ili građevinsku bruto površinu do 600 m², smijete je toplinski izolirati, izvesti hidroizolaciju, postaviti postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju. Smijete izvesti kompletne instalacije vodovoda, kanalizacije, plina i elektroinstalacija. To uključuje i zamjenu postojećeg sustava grijanja sustavom dizalice topline ako su izmjenjivači na vlastitoj čestici. Sunčani kolektori za toplinske potrebe građevine također ulaze u ovu kategoriju.


    Ako zgrada ima više od tri stana ili bruto površinu veću od 600 m², za ove iste radove trebat ćete glavni projekt.


    Unutar same zgrade i na njezinom pristupu dopušteno je prilagođavati stube, hodnike i staze kako bi se osigurala pristupačnost osobama s teškoćama u kretanju. Osnovni je uvjet da ti radovi ne narušavaju statičku stabilnost niti požarnu sigurnost objekta. Na zakonitoj zgradi slobodno možete ugraditi sustave grijanja, hlađenja ili klimatizacije snage do 30 kilovata, zamijeniti vanjsku i unutarnju stolariju te izvesti nove otvore u nenosivim pregradnim zidovima. Također, bez dodatne dokumentacije dopušteno je izvođenje kabelskih mreža i priključaka na infrastrukturne instalacije.


    Ako zgrada ima najviše tri stana ili građevinsku bruto površinu do 600 kvadratnih metara, bez građevinske dozvole i projekta smijete izvesti toplinsku izolaciju fasade, hidroizolaciju te postaviti kompletne instalacije vodovoda, kanalizacije, plina i električne energije. To uključuje i ugradnju sunčanih kolektora za toplinske potrebe te zamjenu sustava grijanja dizalicom topline, pod uvjetom da se izmjenjivači nalaze na vlastitoj čestici.


    Međutim, ako zgrada ima više od tri stana ili bruto površinu veću od 600 kvadratnih metara, pravila se mijenjaju. Za sve navedene radove, od fasade do instalacija, obavezno je ishoditi glavni projekt, iakograđevinska dozvolai dalje nije potrebna. Ova granica od 600 kvadrata ključna je točka na kojoj mnogi investitori nesvjesno pogriješe, stoga je provjera površine u projektu zgrade prvi korak svake adaptacije.


    👉https://n1info.hr/biznis/do-koliko-kvadrata-ne-treba-gradjevinska-dozvola/
    Do koliko kvadrata ne treba građevinska dozvola? Na čestici postojeće i zakonite zgrade dopušten je niz zahvata koje smijete izvesti potpuno slobodno, bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta. Prvu skupinu čine infrastrukturni objekti poput cisterni za vodu ili septičkih jama zapremnine do 27 kubičnih metara. Ovo je rijedak izuzetak u zakonu koji omogućuje gradnju čak i ako je zahvat protivan prostornom planu, osim u strogo zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova. Slobodno možete podići vrtnu sjenicu ili nadstrešnicu do najviše 20 kvadratnih metara tlocrtne površine, bilo da je prislonjena uz kuću ili samostojeća. Isti kriterij kvadrature vrijedi i za terasu uz kuću u razini terena, koja također može imati do 20 kvadratnih metara. U ovu kategoriju "slobodne gradnje" spadaju i manji ukopani bazeni ili ribnjaci dubine do jednog metra, kao i otvorena ognjišta do tri kvadratna metra površine i tri metra visine. Posebnu pažnju treba posvetiti ogradama i zidovima koji imaju precizna visinska ograničenja. Bez ikakve dokumentacije dopuštena je ograda do 2,2 metra, ogradni zid do 1,6 metara te potporni zid do jednog metra visine mjereno od najnižeg dijela terena. Svako prekoračenje ovih dimenzija automatski zahtijeva izradu glavnog projekta. Što se tiče samog parternog uređenja, bez papirologije smijete izvoditi staze, platoe i stube izravno na terenu, uz postavljanje rukohvata ili stabilnih dječjih igračaka. Unutar zgrade i na pristupu zgradi slobodno možete prilagođavati stube, hodnike i staze kako bi bili pogodni za osobe s teškoćama u kretanju. Jedini uvjet je da tim radovima ne mijenjate statiku i požarnu sigurnost objekta. Na samoj zakonitoj zgradi smijete ugraditi sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije snage do 30 kW. Smijete zamijeniti vanjske i unutarnje prozore i vrata te dodati nove otvore u nenosive pregradne zidove. Kabelske mreže i priključak na infrastrukturne instalacije? Također slobodno. Ako zgrada ima do tri stana ili građevinsku bruto površinu do 600 m², smijete je toplinski izolirati, izvesti hidroizolaciju, postaviti postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju. Smijete izvesti kompletne instalacije vodovoda, kanalizacije, plina i elektroinstalacija. To uključuje i zamjenu postojećeg sustava grijanja sustavom dizalice topline ako su izmjenjivači na vlastitoj čestici. Sunčani kolektori za toplinske potrebe građevine također ulaze u ovu kategoriju. Ako zgrada ima više od tri stana ili bruto površinu veću od 600 m², za ove iste radove trebat ćete glavni projekt. Unutar same zgrade i na njezinom pristupu dopušteno je prilagođavati stube, hodnike i staze kako bi se osigurala pristupačnost osobama s teškoćama u kretanju. Osnovni je uvjet da ti radovi ne narušavaju statičku stabilnost niti požarnu sigurnost objekta. Na zakonitoj zgradi slobodno možete ugraditi sustave grijanja, hlađenja ili klimatizacije snage do 30 kilovata, zamijeniti vanjsku i unutarnju stolariju te izvesti nove otvore u nenosivim pregradnim zidovima. Također, bez dodatne dokumentacije dopušteno je izvođenje kabelskih mreža i priključaka na infrastrukturne instalacije. Ako zgrada ima najviše tri stana ili građevinsku bruto površinu do 600 kvadratnih metara, bez građevinske dozvole i projekta smijete izvesti toplinsku izolaciju fasade, hidroizolaciju te postaviti kompletne instalacije vodovoda, kanalizacije, plina i električne energije. To uključuje i ugradnju sunčanih kolektora za toplinske potrebe te zamjenu sustava grijanja dizalicom topline, pod uvjetom da se izmjenjivači nalaze na vlastitoj čestici. Međutim, ako zgrada ima više od tri stana ili bruto površinu veću od 600 kvadratnih metara, pravila se mijenjaju. Za sve navedene radove, od fasade do instalacija, obavezno je ishoditi glavni projekt, iakograđevinska dozvolai dalje nije potrebna. Ova granica od 600 kvadrata ključna je točka na kojoj mnogi investitori nesvjesno pogriješe, stoga je provjera površine u projektu zgrade prvi korak svake adaptacije. 👉https://n1info.hr/biznis/do-koliko-kvadrata-ne-treba-gradjevinska-dozvola/
    0 Kommentare 0 Geteilt 544 Ansichten
Virtuala FansOnly https://virtuala.site