CIJENE SLADOLEDA U NJEMAČKOJ, AUSTRIJI I ŠVICARSKOJ Kako se bliži ljeto tako i cijene sladoleda u Hrvatskoj opet postaju tema dana jer se već sada u nekim hrvatskim priobalnim gradovima cijene kreću i do 4 eura!?! A kako je to u drugim europskim državama? Njemački portal specijaliziran za razne vrste kupona, coupons.de, sastavio je indeks cijena sladoleda za 2025. godinu. Njihov tim je u razdoblju od 31. ožujka do 8. travnja 2025. ispitivao slastičarne diljem Njemačke, Austrije i Švicarske. Ključni rezultati su mnoge Nijemce iznenadili. Evo i zašto. U prosjeku kuglica sladoleda u Njemačkoj 2025. košta 1,81 euro. Postoje veliki regionalni rasponi u cijenama: razlika između najjeftinije i najskuplje kuglice iznosi 1,07 eura. U turističkim mjestima, velikim gradovima i na jugu Njemačke cijene su više, izvješćuje Fenix-magazin. Najskuplja kuglica je na otoku Sylt - 2,50 eura. Berlin je ove godine pretekao München za 7 centi i sada je najskuplji grad u Njemačkoj s 2,17 eura po kuglici. Najjeftinije prolaze ljubitelji sladoleda u Halleu (Saale), gdje kuglica košta samo 1,43 eura. Najniža cijena zabilježena u Njemačkoj je 1 euro, najviša 3 eura po kuglici. U Austriji i Švicarskoj sladoled je uglavnom skuplji nego u Njemačkoj. U prosjeku kuglica sladoleda u Njemačkoj 2025. košta 1,81 euro. Postoje veliki regionalni rasponi u cijenama: razlika između najjeftinije i najskuplje kuglice iznosi 1,07 eura. U turističkim mjestima, velikim gradovima i na jugu Njemačke cijene su više. Berlin je ove godine pretekao München za 7 centi i sada je najskuplji grad u Njemačkoj s 2,17 eura po kuglici. Najjeftinije prolaze ljubitelji sladoleda u Halleu (Saale), gdje kuglica košta samo 1,43 eura. Najniža cijena zabilježena u Njemačkoj je 1 euro, najviša 3 eura po kuglici. U Austriji i Švicarskoj sladoled je uglavnom skuplji nego u Njemačkoj. U analizi cijena sladoleda za 2025. godinu uočeno je da su cijene najviše u velikim gradovima. Oni koji žive u najvećim njemačkim gradovima često plaćaju više. Berlin vodi s 2,17 eura po kuglici – 24 centa više nego prošle godine. München slijedi s 2,10 eura, a zatim Stuttgart s 2,03 eura. U top 10 skupih gradova su i Hannover, Aachen, Münster, Göttingen i Nürnberg. U Duisburgu, Kaiserslauternu i Hofu, cijene su 11 do 14 centi ispod prosjeka od 1,81 eura. Turističke regije skuplje su od njemačkog prosjeka. Tako su regije uz Sjeverno i Baltičko more, (popularna odredišta za odmor) skuplje od nacionalnog prosjeka. Prosječna cijena kuglice sladoleda u tim područjima iznosi 2,12 eura. Na otoku Sylt cijena doseže čak 2,50 eura. U St. Peter-Ording kuglica stoji 2,30 eura, a u Binzu na Rügenu 2,00 eura. Na otoku Norderney i u Kühlungsbornu cijene su 1,95 odnosno 1,83 eura – nešto povoljnije. U Austriji, kako prenosi Fenix-magazin, u gradovima kao što su Graz, Linz, Beč, Salzburg i Innsbruck, cijene dosežu i do 2,22 eura. Najpovoljniji grad je Salzburg, s točno 2,00 eura po kuglici. U susjednoj Švicarskoj situacija je drastično skuplja tim prije što su i cijene hrane u Švicarskoj znatno više nego u Njemačkoj – pa to vrijedi i za sladoled. Prosječno, porcija sladoleda košta 4,19 CHF, što je gotovo 4,50 eura. Najskuplji gradovi su Ženeva s 5,07 CHF i Luzern s 5,03 CHF, a slijede Basel s 4,85 CHF, Lausanne 4,83 CHF, Bern: 4,53 CHF... U gradovima Winterthur, Zürich, St. Gallen i Lugano cijene se kreću između 3,83 i 4 CHF. Schaffhausen nudi najpovoljnije – 3 CHF, i time je najjeftiniji u zemlji. Porcije sladoleda u Švicarskoj razlikuju se od njemačkih – često se radi o količinama koje odgovaraju između jedne i tri kuglice, pa je izravan izračun težak. I u Njemačkoj neke slastičarne ostavljaju istu cijenu, ali smanjuju veličinu kuglice, što dodatno zamagljuje usporedbu. Na slici cijene sladoleda u Frankfurtu (izvor: Fenix-magazin.de) #sladoled #cijene #Njemačka #Austrija #Švicarska

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)