Skidati kuku za vuču ili ne? Pravila u EU, kazne i skrivena opasnost za osiguranje Mnogi vozači koji na svom vozilu imaju ugrađenu kuku za vuču ostavljaju je pričvršćenu čak i kada ne vuku prikolicu ili kamp-kućicu. Među vozačima vlada uvriježeno mišljenje da istaknuta kuka služi kao odlična zaštita stražnjeg branika pri parkiranju ili u slučaju da ih drugi vozač udari odzada. Međutim, ta praksa nosi ozbiljne pravne, financijske i sigurnosne rizike. Osim što u slučaju sudara može uzrokovati ogromnu štetu na drugom vozilu, vožnja s pričvršćenom kukom bez prikolice u nekim europskim zemljama je zabranjena, dok vam osiguravajuća društva u slučaju nesreće mogu ispostaviti pozamašan račun. Pravila u zemljama Europske unije Na razini Europske unije ne postoji jedinstven zakon koji u potpunosti zabranjuje vožnju s pričvršćenom kukom kada se ništa ne vuče, ali svaka država članica ima svoja specifična pravila. · Njemačka i Austrija – dopušteno, ali kuka ne smije zaklanjati registarsku pločicu ni svjetla; preporučuje se uklanjanje ako je kuka odvojiva · Mađarska, Bugarska, Rumunjska – dopušteno, nema posebnih ograničenja za vozila u prolazu · Španjolska, Italija, Francuska – djelomično ograničeno; kuka ne smije zaklanjati tablicu, a ako je odvojivog tipa, mora se skinuti ili zakloniti zaštitnim poklopcem Glavno pravilo u gotovo svim zemljama EU jest da kuka za vuču ne smije zaklanjati registarsku pločicu niti stražnja svjetla. Ukoliko pločica nije potpuno vidljiva, policija na licu mjesta izriče novčane kazne koje mogu iznositi i po nekoliko stotina eura. Opasnost pri nesreći – zašto osiguranje može odbiti platiti štetu? Najveći financijski rizik vožnje s nepotrebno istaknutom kukom ne dolazi od policijskih kazni, već od kasko osiguranja. Kada vozilo bez kuke doživi lakši udarac odzada, plastični branik apsorbira većinu udarca. Međutim, kada je kuka istaknuta: · Povećana šteta na drugom vozilu – kuka djeluje kao šiljak koji probija branik, hladnjak ili motor drugog vozila, uzrokujući višestruko veću štetu · Skriveno oštećenje vlastitog vozila – sila udarca preko kuke prenosi se izravno na nosive elemente šasije, što može trajno iskriviti konstrukciju · Revolti osiguravajućih društava – ako procjenitelj utvrdi da je šteta na drugom vozilu bila znatno veća zbog nepotrebno montirane kuke, osiguranje može zahtijevati da dio ili cjelokupan iznos štete plati vozač Veća opasnost za pješake i bicikliste Osim materijalne štete, istaknuta kuka predstavlja ozbiljan rizik za ranjive skupine – pješake i bicikliste. Pri naletu vozila na pješaka ili pri udarcu biciklista u stražnji dio parkiranog automobila, metalna kuka uzrokuje teške tjelesne ozljede. Zaključak – što je najpametnije učiniti? Ako na automobilu imate ugrađenu odvojivu kuku, najsigurnije je skinuti je čim završite s vučom. Postupak traje svega nekoliko sekundi, a štedi vas potencijalnih kazni u inozemstvu, komplikacija s osiguranjem i nenamjerne štete na drugim vozilima. U slučaju da posjedujete stariji tip fiksne kuke koja se ne može skinuti bez alata, obvezno koristite zaštitnu kapicu i redovito provjeravajte zaklanja li kuka registarsku oznaku. Jeste li znali za ova pravila? Imate li iskustva s kukom za vuču na putovanjima? 👇 #KukaZaVuču #Osiguranje #EUpropisi #Kazne #AutoKlub

Svi znamo za naše pravo pristupa svojim osobnim podacima iz članka 15. GDPR-a i da pri tom moramo dobiti sve relevantne informacije KOJE naše osobne podatke KAKO i U KOJU svrhu s KOJIM pravnim temeljem obrađuje neki voditelj obrade, s KIM ih dijeli, odakle mu, KAKO dugo ih zadržava i KOJA su nam ostala prava iz GDPR-a. Pri tom imamo pravo dobiti i kopiju naših osobnih podataka. No, u članku 15. stavku 4. navedena je iznimka od prava na dobivanje kopije, ako bi se njenim davanjem negativno utjecalo na "prava i slobode drugih". Jedna od situacija kad je takva iznimka primjenjiva je slučaj davanja kopije snimke videonadzora, kad bi voditelj obrade morao zamutiti, odnosno, zamagliti ili zablurati druge osobe na snimci na kojoj se treba prikazati samo osobu koja traži pristup svojim osobnim podacima, odnosno, toj snimci. No, definicija iznimke radi sprječavanja negativnog utjecaja na prava i slobode drugih ima i širi spektar "primjene". Slučaj iz Njemačke nam daje takav primjer. Fizička osoba polagala je ispit iz znanja stranog jezika i pala je na istome. Pozvala se na svoje pravo na pristup osobnim podacima i pravo na dobivanje kopije osobnih podataka prema članku 15. stavku 3. GDPR-a, što je organizacija koja organizira takve testove odbila. Ponudili su fizičkoj osobi da može ostvariti osobni uvid u svoj test, s obzirom da samo manji dio testa sadrži osobne podatke fizičke osobe i da bi se davanjem kopije cijelog testa ugrozila tajnost samog testa. Stvar je završila na lokalnom sudu u Frankfurtu, utvrdivši nedvosmisleno da svi odgovori fizičke osobe jesu njezini osobni podaci, ali sama testna pitanja to nisu. Istovremeno je sud odvagnuo čiji je interes jači između interesa fizičke osobe za pristupom vlastitim osobnim podacima i interesa organizacije za osiguranjem tajnosti samih pitanja u testu. S obzirom da su utvrdili da razvoj takvih jezičnih testova iziskuje složen proces uz ulaganje značajnih napora, a sami testovi koriste se u svrhu naturalizacije stranaca i izostanak tajnosti testova može uzrokovati da se takvi testovi proglase neprimjerenima za utvrđivanje jezičnih vještina, da bi se otkrivanjem kopije testnih pitanja ugrozila poduzetnička sloboda organizacije koja provodi testove. Stoga su dali za pravo organizaciji kao voditelju obrade da ima pravo odbiti dati kopiju testa temeljem članka 15. stavka 4. GDPR-a, a pri tom pravo na pristup osobnim podacima nije u cijelosti uskraćeno davanjem mogućnosti uvida fizičkoj osobi u njen primjerak testa. Više o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AG_Frankfurt_am_Main_-_31_C_2043/22_(78)&mtc=today Image by pressfoto on Freepik #gdprcroatia

ZADUŽNICA SE IZDAJE SAMO U JEDNOM PRIMJERKU, I TO U IZVORNIKU, I SAMO TAJ IZVORNIK PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU. U SLUČAJU KADA OVRHOVODITELJ KORISTI PRESLIKU ZADUŽNICE ILI OVJERENU PRESLIKU ZADUŽNICE - ISTA NE PREDSTAVLJA OVRŠNU ISPRAVU I OVRHA NA TEMELJU PRESLIKE, PA MAKAR I OVJERENE - NE BI SE SMJELA PROVODIITI, NI PROVESTI Važnost postavljenog pravnog pitanja revident obrazlaže ukazujući na različitu praksu drugostupanjskih sudova i to Županijskog suda u Varaždinu koji je u prethodno navedenim odlukama izrazio pravno shvaćanje da se prijedlogu za ovrhu (radi ovrhe na cjelokupnoj imovini ovršenika, na novčanoj tražbini, ovrhe na plaći) mora priložiti zadužnica u izvorniku i prakse Županijskog suda u Zagrebu koji je u rješenju Gžovr-4337/09 izrazio pravno shvaćanje da uz prijedlog za ovrhu (radi ovrhe na nekretninama) može biti priložena ovjerena preslika zadužnice. Revident navodi da takva različita praksa drugostupanjskih sudova stvara pravnu nesigurnost te uzrokuje neravnopravnost građana na području Republike Hrvatske. Obzirom na različita pravna shvaćanja županijskih sudova o ovom postavljenom pravnom pitanju, isto se ukazuje važnim i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a time i ova revizija dopuštenom u smislu odredbe čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP. Odredbom čl. 215. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12 – dalje: OZ) propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Prema odredbi čl. 215. st. 3. OZ-a u svezi sa odredbom čl. 214. st. 7. OZ-a, isprava iz prethodno citiranog stavka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe. Iz navedenog, proizlazi da se zadužnica izdaje samo u jednom primjerku i da samo izvornik tog vrijednosnog papira može cirkulirati u pravnom prometu. Dakle, bez obzira na vrstu postupka u kojem ovrhovoditelj prisilnim putem ostvaruje svoju tražbinu, a pri tome se misli na postupak zapljene računa na temelju zadužnice koja ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi ili sudski postupak na drugim predmetima ovrhe na temelju zadužnice koja ima svojstvo ovršne isprave, bjanko zadužnica, kao posebno sredstvo osiguranja tražbine, mora biti dostavljena u izvorniku, ne u ovjerenoj preslici. https://www.hazud.hr/