• DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA


    U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta.


    Za američku publiku to je jednostavna šala.


    Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija.


    Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje.


    To je prilično neugodan kulturni sudar.


    Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela.


    Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar.


    I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil.


    Publika zna da je stvaran.


    Zna da je postojao.


    I zna da je pokušao osvojiti Ameriku.


    JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE


    Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza.


    Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema.


    Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu.


    Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem.


    A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište.


    Rezultat je bio gotovo predvidljiv.


    Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog.


    To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture.


    BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT.


    Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga.


    OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA


    Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji.


    Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila.


    Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu.


    A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic.


    Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava.


    U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha.


    On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice.


    I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati.


    Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja.


    On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom.


    Ne može se narediti konkurentnost.


    Ne može se deklarirati tehnološki napredak.


    Na kraju odlučuje kupac.


    A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor.


    Drowning Mona možda je samo crna komedija.


    Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala.


    I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije.


    Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću.


    Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod.


    Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad.


    A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.
    DROWNING MONA: KADA YUGO POSTANE ŠALA U filmu Drowning Mona Yugo je doveden do apsurda. Gotovo svi stanovnici malog grada voze isti automobil, a njegova reputacija nepouzdanog vozila postaje dio komičnog zapleta. Za američku publiku to je jednostavna šala. Za nekoga tko zna povijest Yuga, šala je mnogo zanimljivija. Jer Yugo koji se u Jugoslaviji desetljećima mogao predstavljati kao simbol domaće industrije u američkom filmu postaje gotovo rekvizit za ismijavanje. To je prilično neugodan kulturni sudar. Na jednoj strani nalazi se država koja je voljela isticati svoje industrijske uspjehe i posebnost svog socijalističkog modela. Na drugoj strani nalazi se američko tržište koje je vrlo brzo pokazalo da propaganda i stvarna konkurentnost nisu ista stvar. I upravo zato Yugo u Drowning Mona funkcionira bolje nego što bi možda funkcionirao neki izmišljeni automobil. Publika zna da je stvaran. Zna da je postojao. I zna da je pokušao osvojiti Ameriku. JUGOSLAVENSKA INDUSTRIJA I PROBLEM KONKURENCIJE Naravno, bilo bi nepravedno cijelu jugoslavensku industriju svesti na Yugo. Bilo je ozbiljnih tvornica, kvalitetnih proizvoda, inženjera i izvoza. Ali Yugo je izvrstan primjer jednog šireg problema. Sustav koji je dugo štitio domaće proizvođače od pune međunarodne konkurencije mogao je stvarati osjećaj uspjeha koji se nije uvijek potvrđivao na otvorenom tržištu. Dok je domaći kupac često morao birati između nekoliko ograničenih opcija, američki kupac nije imao takav problem. A kada je Yugo stigao u SAD, susreo se s proizvođačima koji su već desetljećima razvijali automobile za iznimno konkurentno tržište. Rezultat je bio gotovo predvidljiv. Yugo je postao hit zbog cijene, ali i predmet ismijavanja zbog svega ostalog. To je možda i najbolji sažetak njegove američke avanture. BIO JE JEFTIN. I TO JE BIO NJEGOV NAJVEĆI ADUT. Problem je nastao kada je trebalo dokazati da je nešto više od toga. OD SIMBOLA DRŽAVE DO SIMBOLA NEUSPJEHA Danas je Yugo postao gotovo pop-kulturni fenomen. Njegovo ime poznaju i ljudi koji nikada nisu živjeli u Jugoslaviji. Ali postoji određena ironija u tome što se jedan od najpoznatijih proizvoda jugoslavenske industrije danas često spominje upravo kao primjer lošeg automobila. Država koja je voljela isticati svoju posebnost između Istoka i Zapada pokušala je proizvesti automobil koji će konkurirati Zapadu. A Zapad ga je vrlo brzo pretvorio u vic. Drowning Mona tu priču samo dodatno začinjava. U filmu Yugo nije simbol tehnološke superiornosti, industrijskog ponosa ili velikog izvoznog uspjeha. On je dio apsurdnog svijeta u kojem svi voze isti mali automobil, a njegova nepouzdanost postaje gotovo komični element svakodnevice. I možda upravo zato film danas vrijedi pogledati. Ne samo zbog radnje, nego i zbog onoga što Yugo predstavlja. On je podsjetnik da se kvaliteta proizvoda ne može proizvesti političkim sloganom. Ne može se narediti konkurentnost. Ne može se deklarirati tehnološki napredak. Na kraju odlučuje kupac. A kada je Yugo došao pred američkog kupca, taj kupac je vrlo brzo dao svoj odgovor. Drowning Mona možda je samo crna komedija. Ali kada se u njoj pojavi Yugo, iza šale se vidi puno ozbiljnija priča: priča o industriji koja je pokušala napraviti automobil za svijet, a na jednom od najzahtjevnijih svjetskih tržišta završila kao – filmska šala. I zato je Yugo možda jedan od najboljih simbola kontradikcija bivše Jugoslavije. Bio je proizvod sustava koji se ponosio svojom industrijom, ali istodobno je često imao problema s konkurentnošću. Bio je automobil za mase, ali nikada nije postao ozbiljan svjetski automobilski proizvod. Bio je jugoslavenski pokušaj da se napravi nešto za Zapad. A Zapad je, barem u slučaju Yuga, odlučio da će ga radije pamtiti kao vic.
    0 Commenti 0 condivisioni 15 Views
  • Sisačko-moslavačka županija nastavlja s ulaganjima u zdravstvene ustanove kojima je osnivač, s ciljem stvaranja još kvalitetnijih uvjeta za pacijente i zaposlenike. ✅

    https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/nastavlja-se-veliki-ciklus-ulaganja-u-neuropsihijatrijsku-bolnicu-dr-ivan-barbot-popovaca
    Sisačko-moslavačka županija nastavlja s ulaganjima u zdravstvene ustanove kojima je osnivač, s ciljem stvaranja još kvalitetnijih uvjeta za pacijente i zaposlenike. ✅ https://www.zupanijski.info/vijesti-iz-zupanije/nastavlja-se-veliki-ciklus-ulaganja-u-neuropsihijatrijsku-bolnicu-dr-ivan-barbot-popovaca
    0 Commenti 0 condivisioni 186 Views
  • ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE: BIVŠA GRADONAČELNICA SISKA KRISTINA IKIĆ BANIČEK OŠTETILA GRADSKI PRORAČUN ZA VIŠE OD POLA MILIJUNA EURA

    Kako su radovi, vrijedni manje od 50.000,00 eura, koje je po sudskoj presudi trebao izvršiti Grad Sisak, postali trošak veći od pola milijuna eura za građane Siska?

    Nova gradska uprava Siska dobila je ponovno još jednu ovrhu iz doba prethodne vlasti koja je opteretila gradske financije. Uvidom u zaprimljene dokumente, evidentno se radi o namjernom, čistom nemaru i bahatom ponašanju kojeg su građani već prepoznali, ali razmjeri svih kostura koji ispadaju iz ormara nadilaze i najgora očekivanja.

    Grad Sisak je ovršen za ukupno 541.479,23 eura iz gradskog proračuna zbog kriminalnih odluka bivše gradonačelnice. Riječ je o slučaju otvorenog kanala i propusta na području Zelenog brijega, na čije su loše stanje upozoravale obitelji koje ondje žive. Građani su tražili da Grad izvrši svoju zakonsku obvezu i osigura funkcionalnu odvodnju kako bi se spriječile poplave i materijalna šteta na njihovim nekretninama. Umjesto pravodobnog rješavanja problema, uslijedio je dugotrajan sudski postupak.

    NEŠTO ŠTO JE TREBALA PRVOTNO PODMIRITI U IZNOSU OD 20 TISUĆA KUNA, NARASLO KROZ SUDSKE POSTUPKE NA PREKO POLA MILIJUNA EURA!

    Pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom Gradu Sisku naloženo je da ponovno stavi u trajnu funkciju otvoreni kanal i propust i plati kaznu 20.000,00 kuna.
    Budući da bivša gradonačelnica Ikić Baniček ni tada nije postupila po sudskoj presudi, Općinski sud u Sisku, rješenjem od 7. listopada 2024. godine, ostavio je Gradu dodatni rok od 30 dana za izvršenje obveze te odredio sudske penale u iznosu od 2.654,46 eura za svaki dan zakašnjenja nakon isteka tog roka.

    Rješenje je postalo pravomoćno 1. studenoga 2024., a ovršno 10. studenoga 2024. godine. U obrazloženju sud izričito navodi da je Grad Sisak imao dovoljno vremena za izvršenje svoje obveze te da su određeni sudski penali osnovani i primjereni upravo kako bi prisilili Grad na postupanje sukladno sudskoj odluci.
    IKIĆ BANIČEK OPET ODBILA POSTUPITI PO SUDSKOJ PRESUDI

    Posebno zabrinjava činjenica da Grad nije izvršio svoju obvezu niti je pravodobno poduzeo potrebne pravne i proceduralne korake za njezino izvršenje zbog čega je danas dodatno opterećen gradski proračun.

    Obvezu saniranja kanala je završio novi gradonačelnik Domagoj Orlić već 29. svibnja 2025. godine, samo šest dana nakon što je preuzeo vlast od svoje kompromitirane prethodnice, no šteta njezinog nečinjena upravo je došla na naplatu jer posljedice višemjesečnog neizvršavanja pravomoćne sudske odluke već su bile nastale.
    Posebno je porazna činjenica da je riječ o zahvatu čija je vrijednost iznosila manje od 50.000,00 eura. Drugim riječima, problem koji se mogao riješiti za nekoliko desetaka tisuća eura zbog dugotrajnog nepostupanja prerastao je u obvezu veću od pola milijuna eura koju će snositi građani Siska.

    Odgovore na pitanja kako je bilo moguće ignorirati pravomoćnu sudsku odluku, zašto se nije postupilo u rokovima koje je odredio sud, te kako je odgovorno upravljanje javnim novcem moglo dovesti do toga da se posao od 48.029,25 eura pretvori u još dodatnih više od 540.000 eura obveza za gradski proračun, bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček te njezina desna ruka Marko Krička, koji su zajedno upravljali Siskom, neka odgovore Siščanima.
    ŠOKANTNO NOVO OTKRIĆE: BIVŠA GRADONAČELNICA SISKA KRISTINA IKIĆ BANIČEK OŠTETILA GRADSKI PRORAČUN ZA VIŠE OD POLA MILIJUNA EURA Kako su radovi, vrijedni manje od 50.000,00 eura, koje je po sudskoj presudi trebao izvršiti Grad Sisak, postali trošak veći od pola milijuna eura za građane Siska? Nova gradska uprava Siska dobila je ponovno još jednu ovrhu iz doba prethodne vlasti koja je opteretila gradske financije. Uvidom u zaprimljene dokumente, evidentno se radi o namjernom, čistom nemaru i bahatom ponašanju kojeg su građani već prepoznali, ali razmjeri svih kostura koji ispadaju iz ormara nadilaze i najgora očekivanja. Grad Sisak je ovršen za ukupno 541.479,23 eura iz gradskog proračuna zbog kriminalnih odluka bivše gradonačelnice. Riječ je o slučaju otvorenog kanala i propusta na području Zelenog brijega, na čije su loše stanje upozoravale obitelji koje ondje žive. Građani su tražili da Grad izvrši svoju zakonsku obvezu i osigura funkcionalnu odvodnju kako bi se spriječile poplave i materijalna šteta na njihovim nekretninama. Umjesto pravodobnog rješavanja problema, uslijedio je dugotrajan sudski postupak. NEŠTO ŠTO JE TREBALA PRVOTNO PODMIRITI U IZNOSU OD 20 TISUĆA KUNA, NARASLO KROZ SUDSKE POSTUPKE NA PREKO POLA MILIJUNA EURA! Pravomoćnom i ovršnom sudskom presudom Gradu Sisku naloženo je da ponovno stavi u trajnu funkciju otvoreni kanal i propust i plati kaznu 20.000,00 kuna. Budući da bivša gradonačelnica Ikić Baniček ni tada nije postupila po sudskoj presudi, Općinski sud u Sisku, rješenjem od 7. listopada 2024. godine, ostavio je Gradu dodatni rok od 30 dana za izvršenje obveze te odredio sudske penale u iznosu od 2.654,46 eura za svaki dan zakašnjenja nakon isteka tog roka. Rješenje je postalo pravomoćno 1. studenoga 2024., a ovršno 10. studenoga 2024. godine. U obrazloženju sud izričito navodi da je Grad Sisak imao dovoljno vremena za izvršenje svoje obveze te da su određeni sudski penali osnovani i primjereni upravo kako bi prisilili Grad na postupanje sukladno sudskoj odluci. IKIĆ BANIČEK OPET ODBILA POSTUPITI PO SUDSKOJ PRESUDI Posebno zabrinjava činjenica da Grad nije izvršio svoju obvezu niti je pravodobno poduzeo potrebne pravne i proceduralne korake za njezino izvršenje zbog čega je danas dodatno opterećen gradski proračun. Obvezu saniranja kanala je završio novi gradonačelnik Domagoj Orlić već 29. svibnja 2025. godine, samo šest dana nakon što je preuzeo vlast od svoje kompromitirane prethodnice, no šteta njezinog nečinjena upravo je došla na naplatu jer posljedice višemjesečnog neizvršavanja pravomoćne sudske odluke već su bile nastale. Posebno je porazna činjenica da je riječ o zahvatu čija je vrijednost iznosila manje od 50.000,00 eura. Drugim riječima, problem koji se mogao riješiti za nekoliko desetaka tisuća eura zbog dugotrajnog nepostupanja prerastao je u obvezu veću od pola milijuna eura koju će snositi građani Siska. Odgovore na pitanja kako je bilo moguće ignorirati pravomoćnu sudsku odluku, zašto se nije postupilo u rokovima koje je odredio sud, te kako je odgovorno upravljanje javnim novcem moglo dovesti do toga da se posao od 48.029,25 eura pretvori u još dodatnih više od 540.000 eura obveza za gradski proračun, bivša gradonačelnica Kristina Ikić Baniček te njezina desna ruka Marko Krička, koji su zajedno upravljali Siskom, neka odgovore Siščanima.
    0 Commenti 0 condivisioni 352 Views
  • 🔥 POZNAT IDENTITET JEDNOG OD VIŠE UHVAĆENIH PIROMANA, SVI SRBSKE NACIONALNOSTI 🏴‍☠️


    Nakon što mu je obiteljska kuća u selu iz kojeg je 18.11.1991. krenuo krvavi napad na Škabrnju i u kojem je gotovo sigurno sudjelovao njegov ćaća hrvatska agencija za poljoprivredu isplatila mu je 2024. i 2025. cca 43.000 eura.


    Piše: Roko Šikić, Hrvatski ratnik


    Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da bageri danonoćno zakapaju opasni otpad, inspektori traže i primaju mito, a SOA još uvijek spava. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek sporadično i sporo. Političari se šepure po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule, a narod im vjeruje i zaboravlja…


    Ali ima i dobrih vijesti, policija je sinoć u pokušaju podmetanja požara u Škabrnji UHITILA PIROMANA iz Biljana, sela iz kojeg je ’91. krenuo krvavi napad na Škabrnju, Daniela Stegnjaića rodenog 1984.


    Daniel je dijete iz traktorske kolone i povratnik kojemu je Hrvatska obnovila kuću i kojem je Hrvatska agencija za poljoprivredu 2024. i 2025. isplatila 43.000 eura poticaja.


    Kakav komentar ovome treba, osim bravo Plenkoviću za 40 kulturnih centara u kojima izgleda uče samo kako iskoristiti i mrziti Hrvatsku.


    U nastavku donosimo izvrsnu analiza aktualnih zbivanja Roka Šikića i urednički komentar na kraju…


    ‘SVE JE PLANULO U SEKUNDI’


    Od 8 požara u Dalmaciji u razdoblju od 09.08. do 13.08., čak 6 ih je izbilo između 20:15 i 03:00 sata:


    – Lokva Rogoznica 20:15
    – Vinišće 21:30
    – Pučišća, Brač 02:30
    – Škrljevo ∼01:00
    – Dubrovnik 00:09
    – Vrgada 00:55


    TO JE KLASIČNI OBRAZAC PODMETANJA. Evo obrazloženje tvrdnje:


    1. KANADERI NE LETE NOĆU. Po pravilima letenja, CL-415 i Air Tractor lete isključivo danju. Ako netko zapali požar u 21:00, ima 8 do 9 sati bez djelovanja zračnih snaga. U Lokvi Rogoznici je zato prvu noć požar gasilo samo 110 ljudi s 33 vozila, a tek ujutro su podignuta 4 kanadera, tada je požar i zaustavljen.


    2. BURA JE NAJJAČA PRED ZORU. U Lokvi Rogoznici požar je izbio “u uvjetima jakog vjetra u blizini objekata” i odmah se proširio na 1.000 ha. Bura noću stvara efekt dimnjaka u omiškom zaleđu, vatra ide 5-6 km/h uzbrdo.


    3. NEOBIČNO MJESTO. Lokva Rogoznica – Ruskamen je naselje uz samu magistralu D8, a ne duboka šuma. Vlasnik kafića je za medije izjavio: “Sve je planulo u sekundi”. To nije spori razvoj požara od opuška.


    4. SERIJA POŽARA. Nije jedan požar, nego lanac. To je isti modus operandi kao 2017. i 2022. godine.


    Je li podmetnuto? Službeno, HVZ nikad ne kaže ‘podmetnuto’ dok se ne oglase ‘službe koje rade svoj posao’, a službama za očitovanje trebaju mjeseci.


    Stavljaju li požare u korelaciju, kakvu i s kojim inputima, znaju samo službe. Mi možemo samo iznositi svoje mišljenje i pretpostavke te opravdano sumnjati da nije riječ o pukoj slučajnosti.


    Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da SOA, glavna sigurnosna služba, spava. Pored nje prolaze tisuće kamiona opasnog otpada, negdje u dubini priče postoji i dokumentacija o preuzimanju otpada na zbrinjavanje, izvršena plaćanja, potvrde o ‘uspješnom zbrinjavanju’ izvozom iz EU zemalja i uvozom u Hrvatsku, bageri danonoćno zakopavaju, inspektori traže i primaju mito, a SOA JOŠ UVIJEK SPAVA.


    Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek retroaktivno, sporadično i sporo.


    POLITIČARI SE ŠEPURE po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule u stilu “ne treba paničariti, sve će biti brzo sanirano, doći će pomoć države”, a narod im vjeruje i zaboravlja.


    Narod je već zaboravio ranije požarne godine i ne zamara se činjenicom da ‘službe’ nisu ništa ozbiljno učinile u smislu zaštite države od mogućeg terorizma. Sve se svaljuje na iskrenje žica, neodgovorno paljenje korova i ponekog bolesnika piromana.


    Čudno je to. Odgovara li itko za stanje tih žica, vjeruje li itko u priču o spaljivanju korova u noćnim satima i od kud ta koordinacija dalmatinskih piromana u vrijeme turističke sezone u razdoblju između Dana domovinske zahvalnosti i Velike Gospe?


    Kako to da žice ne iskre u Slavoniji, Lici, Primorju i Istri, da i ondje poljoprivrednici ne pale korov, i jesu li njihovi piromani u liječilištima? Neobično, zar ne?


    Ne zaboravimo još nešto. Jedna od naslovnica koje sam objavio kao ilustraciju je iz vremena spomenutih ranijih požara. Ne samo da to ‘službe i institucije’ nisu sankcionirale, već još izdašnije financiraju hrvatskim novcem to glasilo i nove vulgarne, uvredljive i opasne objave.


    Čudna zbivanja i jednako neobično vođenje države, kao da je to neka slučajna država, a ne Lijepa naša, natopljena krvlju hrvatske mladosti.


    NA ZNANJE: Ministarstvo obrane RH RMinistarstvo vanjskih i europskih poslovaovVlada Republike HrvatskeskMinistarstvo demografije i useljeništvatvHDZ - Hrvatska demokratska zajednicaica
    🔥 POZNAT IDENTITET JEDNOG OD VIŠE UHVAĆENIH PIROMANA, SVI SRBSKE NACIONALNOSTI 🏴‍☠️ Nakon što mu je obiteljska kuća u selu iz kojeg je 18.11.1991. krenuo krvavi napad na Škabrnju i u kojem je gotovo sigurno sudjelovao njegov ćaća hrvatska agencija za poljoprivredu isplatila mu je 2024. i 2025. cca 43.000 eura. Piše: Roko Šikić, Hrvatski ratnik Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da bageri danonoćno zakapaju opasni otpad, inspektori traže i primaju mito, a SOA još uvijek spava. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek sporadično i sporo. Političari se šepure po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule, a narod im vjeruje i zaboravlja… Ali ima i dobrih vijesti, policija je sinoć u pokušaju podmetanja požara u Škabrnji UHITILA PIROMANA iz Biljana, sela iz kojeg je ’91. krenuo krvavi napad na Škabrnju, Daniela Stegnjaića rodenog 1984. Daniel je dijete iz traktorske kolone i povratnik kojemu je Hrvatska obnovila kuću i kojem je Hrvatska agencija za poljoprivredu 2024. i 2025. isplatila 43.000 eura poticaja. Kakav komentar ovome treba, osim bravo Plenkoviću za 40 kulturnih centara u kojima izgleda uče samo kako iskoristiti i mrziti Hrvatsku. U nastavku donosimo izvrsnu analiza aktualnih zbivanja Roka Šikića i urednički komentar na kraju… ‘SVE JE PLANULO U SEKUNDI’ Od 8 požara u Dalmaciji u razdoblju od 09.08. do 13.08., čak 6 ih je izbilo između 20:15 i 03:00 sata: – Lokva Rogoznica 20:15 – Vinišće 21:30 – Pučišća, Brač 02:30 – Škrljevo ∼01:00 – Dubrovnik 00:09 – Vrgada 00:55 TO JE KLASIČNI OBRAZAC PODMETANJA. Evo obrazloženje tvrdnje: 1. KANADERI NE LETE NOĆU. Po pravilima letenja, CL-415 i Air Tractor lete isključivo danju. Ako netko zapali požar u 21:00, ima 8 do 9 sati bez djelovanja zračnih snaga. U Lokvi Rogoznici je zato prvu noć požar gasilo samo 110 ljudi s 33 vozila, a tek ujutro su podignuta 4 kanadera, tada je požar i zaustavljen. 2. BURA JE NAJJAČA PRED ZORU. U Lokvi Rogoznici požar je izbio “u uvjetima jakog vjetra u blizini objekata” i odmah se proširio na 1.000 ha. Bura noću stvara efekt dimnjaka u omiškom zaleđu, vatra ide 5-6 km/h uzbrdo. 3. NEOBIČNO MJESTO. Lokva Rogoznica – Ruskamen je naselje uz samu magistralu D8, a ne duboka šuma. Vlasnik kafića je za medije izjavio: “Sve je planulo u sekundi”. To nije spori razvoj požara od opuška. 4. SERIJA POŽARA. Nije jedan požar, nego lanac. To je isti modus operandi kao 2017. i 2022. godine. Je li podmetnuto? Službeno, HVZ nikad ne kaže ‘podmetnuto’ dok se ne oglase ‘službe koje rade svoj posao’, a službama za očitovanje trebaju mjeseci. Stavljaju li požare u korelaciju, kakvu i s kojim inputima, znaju samo službe. Mi možemo samo iznositi svoje mišljenje i pretpostavke te opravdano sumnjati da nije riječ o pukoj slučajnosti. Ono što mi Hrvati zaista pouzdano znamo jest da SOA, glavna sigurnosna služba, spava. Pored nje prolaze tisuće kamiona opasnog otpada, negdje u dubini priče postoji i dokumentacija o preuzimanju otpada na zbrinjavanje, izvršena plaćanja, potvrde o ‘uspješnom zbrinjavanju’ izvozom iz EU zemalja i uvozom u Hrvatsku, bageri danonoćno zakopavaju, inspektori traže i primaju mito, a SOA JOŠ UVIJEK SPAVA. Požari izbijaju u seriji i na istom području, ne prvi put, nedobronamjerni srpski mediji likuju, vatrogasci se nadljudski bore, ljudi strahuju i ginu, a službe se aktiviraju tek retroaktivno, sporadično i sporo. POLITIČARI SE ŠEPURE po press konferencijama i prosipaju isprazne floskule u stilu “ne treba paničariti, sve će biti brzo sanirano, doći će pomoć države”, a narod im vjeruje i zaboravlja. Narod je već zaboravio ranije požarne godine i ne zamara se činjenicom da ‘službe’ nisu ništa ozbiljno učinile u smislu zaštite države od mogućeg terorizma. Sve se svaljuje na iskrenje žica, neodgovorno paljenje korova i ponekog bolesnika piromana. Čudno je to. Odgovara li itko za stanje tih žica, vjeruje li itko u priču o spaljivanju korova u noćnim satima i od kud ta koordinacija dalmatinskih piromana u vrijeme turističke sezone u razdoblju između Dana domovinske zahvalnosti i Velike Gospe? Kako to da žice ne iskre u Slavoniji, Lici, Primorju i Istri, da i ondje poljoprivrednici ne pale korov, i jesu li njihovi piromani u liječilištima? Neobično, zar ne? Ne zaboravimo još nešto. Jedna od naslovnica koje sam objavio kao ilustraciju je iz vremena spomenutih ranijih požara. Ne samo da to ‘službe i institucije’ nisu sankcionirale, već još izdašnije financiraju hrvatskim novcem to glasilo i nove vulgarne, uvredljive i opasne objave. Čudna zbivanja i jednako neobično vođenje države, kao da je to neka slučajna država, a ne Lijepa naša, natopljena krvlju hrvatske mladosti. NA ZNANJE: Ministarstvo obrane RH RMinistarstvo vanjskih i europskih poslovaovVlada Republike HrvatskeskMinistarstvo demografije i useljeništvatvHDZ - Hrvatska demokratska zajednicaica
    Angry
    2
    0 Commenti 0 condivisioni 740 Views
  • Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina

    Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina.

    Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva.

    Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza.

    Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta.

    Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj.

    https://putnikofer.hr
    Kupa u Sisku čuva ostatke antičke Siscije, rimskog mosta i teretne lađe stare oko 1800 godina Iz korita su tijekom posljednjih stotinjak godina izvađene tisuće arheoloških predmeta, a pod vodom su ostali sačuvani dijelovi antičkih građevina, tragovi rimskog mosta i velika riječna lađa koja je Kupom plovila prije otprilike 1800 godina. Razmjeri tih nalaza iznimni su i izvan hrvatskih okvira. U stručnom radu posvećenom rimskoj riječnoj lađi iz Siska zbirka predmeta izvađenih iz Kupe opisana je kao jedna od najopsežnijih zbirki arheološkog materijala pronađenog u europskim rijekama. Predmeti pripadaju dugom vremenskom rasponu, od bakrenog doba do srednjeg vijeka, no posebno je bogat rimski sloj, nastao u stoljećima kada je Siscija bila jedan od važnih gradova ovog dijela Carstva. Velik dio te zbirke nije pronađen tijekom klasičnih arheoloških iskapanja. Na površinu su ga izbacila velika jaružanja Kupe početkom 20. stoljeća, osobito radovi provedeni 1912. godine. Monografija Urbanism of Roman Siscia navodi da Arheološki muzej u Zagrebu čuva oko devet tisuća antičkih artefakata izjaružanih iz riječnog korita, dok Gradski muzej Sisak u vezi s tim zahvatima spominje oko deset tisuća pronađenih predmeta i više od devet tisuća arheoloških nalaza. Iz Kupe su tada izvađeni predmeti koji naizgled nemaju mnogo zajedničkog: vojna oprema i oružje, nakit, novac, posuđe, alati i sitnice iz svakodnevnog života. Upravo zajedno, međutim, daju neobično široku sliku ljudi koji su stoljećima živjeli uz ovu rijeku i koristili je kao prometnicu, izvor hrane, mjesto rada i vezu s ostatkom svijeta. Segestika, a zatim rimska Siscija, razvile su se upravo uz rijeku i važan plovni pravac koji je preko Save vodio prema Dunavu. Kupa je zbog toga bila mnogo više od prirodne granice grada. Njome se putovalo i trgovalo, uz nju su se razvijali luka i drugi sadržaji povezani s riječnim prometom, a predmeti su tijekom stoljeća na različite načine završavali u vodi. Istodobno se mijenjalo i samo korito. Erozija lijeve obale zahvatila je dio prostora antičkoga grada, pa se strukture koje su nekada stajale uz Kupu danas dijelom nalaze u njoj. https://putnikofer.hr
    Yay
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 630 Views
  • Jesmo li izloženi kazni ako nam netko skine postavljene oznake videonadzora?


    Već treći put je u određenom razdoblju netko lokalnom kafiću u Španjolskoj skinuo oznake videonadzora, a u posljednjem slučaju je odmah istog dana po "nestanku" oznaka nadzorno tijelo za zaštitu osobnih podataka dobilo prijavu o nepostojanju oznaka.


    Vrlo zločesto, zar ne?


    Ipak, nadzorno tijelo nije kaznilo lokalni kafić jer su postojali dokazi da je kafić svaki put odmah i bez odlaganja reagirao i naručio izradu novih obavijesti o videonadzoru, što se vidjelo iz priloženih računa za izradu naljepnica.


    Više detalja o slučaju:


    https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS-00436-2021&mtc=today


    #gdprcroatia
    Jesmo li izloženi kazni ako nam netko skine postavljene oznake videonadzora? Već treći put je u određenom razdoblju netko lokalnom kafiću u Španjolskoj skinuo oznake videonadzora, a u posljednjem slučaju je odmah istog dana po "nestanku" oznaka nadzorno tijelo za zaštitu osobnih podataka dobilo prijavu o nepostojanju oznaka. Vrlo zločesto, zar ne? Ipak, nadzorno tijelo nije kaznilo lokalni kafić jer su postojali dokazi da je kafić svaki put odmah i bez odlaganja reagirao i naručio izradu novih obavijesti o videonadzoru, što se vidjelo iz priloženih računa za izradu naljepnica. Više detalja o slučaju: https://gdprhub.eu/index.php?title=AEPD_(Spain)_-_PS-00436-2021&mtc=today #gdprcroatia
    Like
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 300 Views
  • Među hrvatskim gradovima posebno se ističe upravo #Sisak, s najvećim apsolutnim #povecanjem izdvajanja za predškolski odgoj u 2025. godini.

    U odnosu na 2024., sredstva je povećao za 9.6 milijuna eura, čime se našao na drugom mjestu ljestvice, odmah iza Splita, koji je izdvajanja povećao za 13,16 milijuna eura.

    Takav rast pokazuje da je predškolski odgoj u gradu dobio znatno veći proračunski značaj, bilo kroz ulaganja u kapacitete i infrastrukturu, bilo kroz financiranje redovnog rada vrtića.

    Više na: 👇
    https://gradonacelnik.hr/izdvojeno/gradovi-za-vrtice-u-prosloj-godini-izdvojili-preko-900-milijuna-eura-evo-koji-najvise/
    Među hrvatskim gradovima posebno se ističe upravo #Sisak, s najvećim apsolutnim #povecanjem izdvajanja za predškolski odgoj u 2025. godini. U odnosu na 2024., sredstva je povećao za 9.6 milijuna eura, čime se našao na drugom mjestu ljestvice, odmah iza Splita, koji je izdvajanja povećao za 13,16 milijuna eura. Takav rast pokazuje da je predškolski odgoj u gradu dobio znatno veći proračunski značaj, bilo kroz ulaganja u kapacitete i infrastrukturu, bilo kroz financiranje redovnog rada vrtića. Više na: 👇 https://gradonacelnik.hr/izdvojeno/gradovi-za-vrtice-u-prosloj-godini-izdvojili-preko-900-milijuna-eura-evo-koji-najvise/
    GRADONACELNIK.HR
    Gradovi za vrtiće u prošloj godini izdvojili preko 900 milijuna eura, evo koji najviše...
    U odnosu na 2024. izdvajanja su povećana za 206,45 milijuna eura ili 29,32 posto, a više je izdvojilo 109 od 128 gradova. Krk vodi prema iznosu po stanovniku, Oroslavje prema udjelu u proračunu i postotnom rastu, dok je Split ostvario najveće apsolutno povećanje. Vrtić je za većinu mladih obitelji prva, sasvim konkretna točka susreta s
    0 Commenti 0 condivisioni 446 Views
  • U Dnevnom centru za umirovljenike Zeleni brijeg održane su tjelesne vježbe u sklopu projekta „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“. 🧘‍♀️🏃‍♂️

    Zajedničkim vježbanjem korisnici su jačali kondiciju, ravnotežu, pokretljivost i dobro raspoloženje. ❤️

    Projekt „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“ financiran je bespovratnim sredstvima iz poziva „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za provedbu programa aktivnog starenja“, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.

    Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

    #AktivnoTijeloZdravUm3 #AktivnoStarenje #ESFPlus #EUFondovi
    U Dnevnom centru za umirovljenike Zeleni brijeg održane su tjelesne vježbe u sklopu projekta „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“. 🧘‍♀️🏃‍♂️ Zajedničkim vježbanjem korisnici su jačali kondiciju, ravnotežu, pokretljivost i dobro raspoloženje. ❤️ Projekt „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“ financiran je bespovratnim sredstvima iz poziva „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za provedbu programa aktivnog starenja“, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih. #AktivnoTijeloZdravUm3 #AktivnoStarenje #ESFPlus #EUFondovi
    Like
    1
    0 Commenti 0 condivisioni 752 Views
  • Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca


    Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta.


    No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto.


    Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu.


    Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao


    Više o slučaju iz Finske:


    https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today


    Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta.

    Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti.

    GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a.

    Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe.


    No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta:

    - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a

    - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka

    - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene


    #gdprcroatia
    Uzimanje otiska prsta zaposlenika i klijenata mora biti predmetom slobodnog izbora pojedinca Fitness klub došao je na ideju da dolaske članova kluba i zaposlenika kluba prati putem otiska prsta. No, učinili su ključnu pogrešku ne dajući mogućnost članovima i zaposlenicima kluba da za istu svrhu ne moraju dati otiske svojih prstiju, već da mogu normalno i bez dodatnih ograničenja koristiti usluge i dolaziti na radno mjesto. Iako su finskom nadzornom tijelu tvrdili da su omogućili privole članova i zaposlenika, iz navedenog je bilo jasno da te privole nisu bile predmetom potpuno slobodne volje, odnosno, da su članovi i zaposlenici MORALI dati svoju slobodnu privolu. Uz nepostojanje jasne informiranosti članova i zaposlenika o samoj obradi otisaka prstiju, ogriješili su se i o dodatne GDPR obveze te im je izrečena kazna od 5.700 EUR. Ta kazna je relativno mala jer je i promet fitness kluba uslijed pandemije bitno opao Više o slučaju iz Finske: https://gdprhub.eu/index.php?title=ADA_(Lithuania)_-_UAB_VS_FITNESS&mtc=today Biometrijski podaci su podaci koji pripadaju posebnim kategorijama osobnih podataka i čije neovlašteno otkrivanje, krađa, kopiranje, mogu uzrokovati značajne materijalne i nematerijalne štete za kompromitirane pojedince, da ne spominjemo krađu identiteta. Obrada biometrijskih podataka u RH dozvoljena je u strogo ograničenom okviru prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka i to samo od strane nadležnih tijela javne vlasti. GDPR je odredio da se otisci prstiju, kao vrsta biometrijskih podataka, odnosno, jedna od posebnih kategorija osobnih podataka iz članka 9. GDPR-a, ne smiju prikupljati niti na drugi način obrađivati, osim ukoliko nije zadovoljen jedan od točno 10 uvjeta izuzeća iz članka 9. stavka 2. GDPR-a. Ako organizacije želi uvesti obradu biometrijskih podataka, mora u tu svrhu dobiti IZRIČITU PRIVOLU pojedinca, koja mora biti jasna, specifična, informirana i dana slobodnom voljom pojedinca koji je uvijek može i mora moći povući u svakom trenutku bez posljedica, pod uvjetom da je takva obrada zaista nužna i da ne postoje drugi načini postizanja iste svrhe. No, osim obveze dobivanja slobodnih i izričitih privola pojedinaca, organizacija je dužna ispuniti još niz drugih preduvjeta: - Osigurati punu informiranost pojedinaca o svrhama prikupljanja biometrijskih podataka, rokovima zadržavanja, tko ima pristup istima te pravima pojedinaca, prema članku 13. GDPR-a - Osigurati najviše standarde informacijske sigurnosti radi zaštite prikupljenih biometrijskih podataka - Provesti i dokumentirati Procjenu učinka na zaštitu podataka (DPIA, Data Protection Impact Assessment) i osigurati minimiziranje rizika na prava i slobode pojedinaca na prihvatljive, odnosno, niske ili umjerene #gdprcroatia
    Like
    3
    0 Commenti 0 condivisioni 620 Views
  • Wedding Caterer Sydney for Elegant, Memorable Celebrations


    Planning your wedding menu and want every guest to remember the experience? Selecting an experienced wedding caterer sydney can help bring together exceptional food, thoughtful presentation and professional service for one of life’s most important occasions. European Catering offers tailored catering solutions designed around the style, guest list and atmosphere of each wedding. From elegant plated dining and sophisticated canapés to flexible menu concepts, the right approach begins with understanding what couples want their guests to experience. Dietary requirements, service timing, venue facilities and menu flow should also be considered during planning. European Catering focuses on combining quality food with organised service so couples can concentrate on enjoying their celebration. Every wedding has its own personality, making personalised menu planning an important part of creating a meaningful dining experience. Contact European Catering today to discuss your wedding vision and explore catering options for your special day. Visit us at https://europeancatering.com.au/
    Wedding Caterer Sydney for Elegant, Memorable Celebrations Planning your wedding menu and want every guest to remember the experience? Selecting an experienced wedding caterer sydney can help bring together exceptional food, thoughtful presentation and professional service for one of life’s most important occasions. European Catering offers tailored catering solutions designed around the style, guest list and atmosphere of each wedding. From elegant plated dining and sophisticated canapés to flexible menu concepts, the right approach begins with understanding what couples want their guests to experience. Dietary requirements, service timing, venue facilities and menu flow should also be considered during planning. European Catering focuses on combining quality food with organised service so couples can concentrate on enjoying their celebration. Every wedding has its own personality, making personalised menu planning an important part of creating a meaningful dining experience. Contact European Catering today to discuss your wedding vision and explore catering options for your special day. Visit us at https://europeancatering.com.au/
    EUROPEANCATERING.COM.AU
    Catering Services Sydney | European Catering Experts
    European Catering delivers trusted catering services Sydney-wide, including weddings, corporate events and private functions. Get a tailored quote today.
    0 Commenti 0 condivisioni 287 Views
  • “HANFA upozorava građane na lažnu internetsku stranicu frozenspirety[.]info, koja oponaša izgled službenog portala e-Građani i lažno se predstavlja kao stranica Hrvatske narodne banke.


    Na toj se stranici promovira navodni "Nacionalni program financijskog pristupa (NPFP)", koji se prikazuje kao službena državna inicijativa.


    Navodi se da iza programa stoji "nacionalni jamstveni fond" vrijedan dvije milijarde eura, a građane se poziva da se prijave za sudjelovanje.


    Kao minimalni početni polog navodi se 250 eura, uz tvrdnju da je broj prijava ograničen na 500 po županiji.


    Hanfa upozorava da lažne stranice mogu vrlo uvjerljivo oponašati izgled službenih institucija, uključujući njihove logotipe, nazive, boje i druge vizualne elemente. U ovom slučaju lažna stranica nalazi se na domeni frozenspirety[.]info, iako svojim izgledom stvara dojam da je riječ o službenoj stranici.


    "Zato je važno provjeriti internetsku adresu stranice. Službene stranice institucija nalaze se na njihovim službenim domenama, primjerice www.hnb.hr, www.gov.hr i www.hanfa.hr", napisala je Hanfa na svojoj stranici.”


    https://www.hanfa.hr/vijesti/upozorenje-na-laznu-internetsku-stranicu-frozenspiretyinfo-oponasa-sluzbene-stranice-javnih-i-drzavnih-institucija-te-promovira-laznu-drzavnu-inicijativu/


    https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/pojavila-se-lazna-stranica-hnba-i-egradjana/2822434.aspx
    “HANFA upozorava građane na lažnu internetsku stranicu frozenspirety[.]info, koja oponaša izgled službenog portala e-Građani i lažno se predstavlja kao stranica Hrvatske narodne banke. Na toj se stranici promovira navodni "Nacionalni program financijskog pristupa (NPFP)", koji se prikazuje kao službena državna inicijativa. Navodi se da iza programa stoji "nacionalni jamstveni fond" vrijedan dvije milijarde eura, a građane se poziva da se prijave za sudjelovanje. Kao minimalni početni polog navodi se 250 eura, uz tvrdnju da je broj prijava ograničen na 500 po županiji. Hanfa upozorava da lažne stranice mogu vrlo uvjerljivo oponašati izgled službenih institucija, uključujući njihove logotipe, nazive, boje i druge vizualne elemente. U ovom slučaju lažna stranica nalazi se na domeni frozenspirety[.]info, iako svojim izgledom stvara dojam da je riječ o službenoj stranici. "Zato je važno provjeriti internetsku adresu stranice. Službene stranice institucija nalaze se na njihovim službenim domenama, primjerice www.hnb.hr, www.gov.hr i www.hanfa.hr", napisala je Hanfa na svojoj stranici.” https://www.hanfa.hr/vijesti/upozorenje-na-laznu-internetsku-stranicu-frozenspiretyinfo-oponasa-sluzbene-stranice-javnih-i-drzavnih-institucija-te-promovira-laznu-drzavnu-inicijativu/ https://www.index.hr/mobile/vijesti/clanak/pojavila-se-lazna-stranica-hnba-i-egradjana/2822434.aspx
    Like
    Wow
    Angry
    3
    0 Commenti 0 condivisioni 392 Views
  • 📢 POZIV NA VJEŽBANJE – DCU ZELENI BRIJEG

    Pozivamo sve umirovljenike i osobe starije od 55 godina da nam se pridruže na radionici vježbanja u sklopu projekta „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“.

    📅 Srijeda 12. kolovoza 2026.
    🕤 9:30 – 11:00 sati
    📍 Dnevni centar za umirovljenike Zeleni Brijeg
    📌 Kršinićeva ulica 19, Sisak

    Redovita tjelesna aktivnost doprinosi očuvanju zdravlja, pokretljivosti i kvalitete života. Vježbajmo zajedno, družimo se i učinimo korak prema zdravijem i aktivnijem starenju!

    Vidimo se! ❤️

    Projekt „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“ financiran je bespovratnim sredstvima iz poziva „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za provedbu programa aktivnog starenja“, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027.

    Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

    #AktivnoTijeloZdravUm3 #AktivnoStarenje #CrveniKrizSisak
    📢 POZIV NA VJEŽBANJE – DCU ZELENI BRIJEG Pozivamo sve umirovljenike i osobe starije od 55 godina da nam se pridruže na radionici vježbanja u sklopu projekta „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“. 📅 Srijeda 12. kolovoza 2026. 🕤 9:30 – 11:00 sati 📍 Dnevni centar za umirovljenike Zeleni Brijeg 📌 Kršinićeva ulica 19, Sisak Redovita tjelesna aktivnost doprinosi očuvanju zdravlja, pokretljivosti i kvalitete života. Vježbajmo zajedno, družimo se i učinimo korak prema zdravijem i aktivnijem starenju! Vidimo se! ❤️ Projekt „AKTIVNO TIJELO, ZDRAV UM 3“ financiran je bespovratnim sredstvima iz poziva „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za provedbu programa aktivnog starenja“, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih. #AktivnoTijeloZdravUm3 #AktivnoStarenje #CrveniKrizSisak
    0 Commenti 0 condivisioni 593 Views
Pagine in Evidenza
Virtuala FansOnly https://virtuala.site