CIOS-OVA ENERGANA U SISKU: KAKO JE PROJEKT NASTAJAO, TKO JE STVARAO PREDUVJETE I GDJE SMO DANAS Projekt CIOS-ove energane u Sisku nije nastao preko noći. Njegovi korijeni sežu u vrijeme transformacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak, a njegov današnji oblik rezultat je procesa koji se proteže kroz više političkih mandata, više razina vlasti i više različitih upravnih postupaka. Kako je projekt tijekom godina dobivao prostor, zemljište i dozvole? 1. Sve počinje na prostoru bivše Željezare Današnja Južna industrijska zona nastala je na prostoru nekadašnjeg industrijskog kompleksa Željezare Sisak. Nakon stečaja i višestrukih pokušaja privatizacije, prostor se postupno fragmentirao između različitih privatnih vlasnika i Grada Siska. Službeni prostorni plan Gospodarske zone Sisak-jug iz 2015. već tada izrijekom bilježi plan C.I.O.S. grupe za izgradnju energetskog postrojenja. Kao moguća lokacija navodi se prostor na kojem je djelovao Felis Produkti, na k.č. 1853/1. U dokumentu se navodi i da bi se goriva frakcija dobivena iz procesa recikliranja mogla koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije. To je važno jer pokazuje da ideja energane nije nastala 2020. ili 2021., kada je javnost prvi put intenzivnije čula za projekt. Ona je u prostorno-planskoj dokumentaciji evidentirana mnogo ranije. Još je važnije da su Felis Produkti i CIOS već tada bili povezani. CIOS je početkom prošlog desetljeća u Hrvatskoj imao Felis Produkti među svojim društvima. Sam Felis bio je izdanak nekadašnje Željezare: bivša ljevaonica Željezare od 2002. poslovala je kao Felis Produkti. Drugim riječima, put prema današnjoj lokaciji energane vodio je kroz raspad nekadašnjeg industrijskog sustava, privatizaciju njegovih dijelova i postupno okrupnjavanje prostora od strane privatnih gospodarskih subjekata. 2. CIOS-ov projekt dobiva konkretnu građevinsku dozvolu 2017. Ključna godina je 2017. CIOS Energy podnio je 26. siječnja 2017. zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije. Grad Sisak, odnosno njegov nadležni upravni odjel, izdao je 14. veljače 2017. građevinsku dozvolu, koja je postala pravomoćna 10. ožujka 2017. Dozvola se odnosila na k.č. 1853/1, 1853/4, 1861/7 i novoformiranu česticu 1853/2, nastalu povezivanjem dijelova drugih parcela. To je bitna činjenica: građevinska dozvola za kogeneracijsko postrojenje postojala je prije nego što je 2020.–2022. proveden novi postupak procjene utjecaja na okoliš za veći projekt energane. I sama studija utjecaja na okoliš to potvrđuje. U njoj CIOS navodi da je prvotno projektirao energanu kapaciteta do 3 tone goriva na sat, a potom odlučio pokrenuti projekt većeg kapaciteta. Dakle, nije riječ jednostavno o tome da je 2021. netko „dobio dozvolu za spalionicu“. Postojao je raniji projekt kogeneracijskog postrojenja, a zatim je pokrenut postupak za znatno veći zahvat. 3. Što se promijenilo? Projekt koji se danas naziva SINERGIJA predviđa energanu za energetsku oporabu neopasnog otpada i biomase. Prema dokumentaciji projekta, maksimalni godišnji kapacitet iznosi 146.500 tona, uz planiranu električnu snagu od približno 18 MW i toplinsku snagu od 20 MW. CIOS projekt opisuje kao postrojenje za oporabu goriva iz otpada postupkom R1. U službenoj dokumentaciji Ministarstva navodi se ulazna nazivna snaga od 60 MW, proizvodnja oko 18,5 MW električne i 20 MW toplinske energije te godišnji kapacitet oporabe do 146.500 tona. To je upravo točka oko koje se javna rasprava često pretvara u terminološki spor. CIOS koristi izraz „energana“, dok protivnici koriste izraz „spalionica“. Tehnički, riječ je o postrojenju za energetsku oporabu otpada postupkom R1. U javnom prostoru naziv „spalionica“ koristi se zato što se otpad termički obrađuje radi dobivanja energije. Za građane je pritom važnije od samog naziva pitanje: što će se dovoziti, u kojoj količini, odakle će dolaziti, kako će se kontrolirati ulazni materijal i kako će se kontrolirati emisije i ostatak procesa. 4. 2020.–2022.: nova procjena utjecaja na okoliš CIOS Energy je 13. ožujka 2020. podnio Ministarstvu zahtjev za procjenu utjecaja projekta na okoliš. Studija je 2021. upućena u javnu raspravu. Rasprava je trajala od 2. do 31. kolovoza 2021., a javno izlaganje održano je 17. kolovoza. I tu se prvi put vrlo jasno vidi organizirani građanski otpor projektu. Primjedbe su službeno podnijeli, među ostalima: • Građanska inicijativa „Siščani ne žele biti Smetliščani“ • Zelena akcija • pojedini građani i stručne osobe. Sisačko-moslavačka županija evidentirala je te primjedbe i proslijedila ih izrađivaču studije i investitoru. Dakle, protivljenje projektu nije naknadno izmišljeno zbog političkih razloga. Postoji dokumentirani građanski otpor već u samom postupku procjene utjecaja na okoliš 2021. godine. 5. Ministarstvo 2022. projekt proglašava prihvatljivim za okoliš Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 24. veljače 2022. rješenje kojim je zahvat proglašen prihvatljivim za okoliš, uz propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja. To je jedan od najvažnijih trenutaka u cijeloj priči. Građanska inicijativa i Zelena akcija protivile su se projektu, ali postupak je završen rješenjem Ministarstva kojim je zahvat prihvaćen uz određene uvjete. To, međutim, nije isto što i uporabna dozvola niti znači da je postrojenje već izgrađeno ili da može raditi bez drugih potrebnih akata. Upravo tu treba biti precizan. 6. Politički kontekst: 2017. godina Građevinska dozvola izdana je 2017., u vrijeme kada je u Sisku gradonačelnica bila Kristina Ikić Baniček (SDP), dok je na čelu Sisačko-moslavačke županije bio Ivo Žinić (HDZ). Na lokalnim izborima 2017. Ikić Baniček osvojila je 46,06 posto u prvom krugu, a Franjo Šaban 30,15 posto. U Gradskom vijeću SDP-ova koalicija imala je 12 vijećnika, HDZ-ova 11, a Most 2. Međutim, iz činjenice da je građevinsku dozvolu izdao Grad Sisak ne treba automatski zaključivati da je tadašnja politička vlast „glasala za spalionicu“. Građevinska dozvola je upravni akt koji se izdaje u zakonom propisanom postupku, a ne politička odluka Gradskog vijeća. To je važna razlika ako želimo napraviti ozbiljnu rekonstrukciju odgovornosti. 7. Grad nije samo izdavao akte – zemljišna politika je također stvarala preduvjete Druga je priča raspolaganje zemljištem. Grad Sisak je godinama razvijao Južnu industrijsku zonu kao prostor za privlačenje investicija. Još je 2006. Gradsko vijeće usvojilo projekt Južne industrijske zone, s ciljem stavljanja velikih, infrastrukturno opremljenih parcela na raspolaganje investitorima. Dio prostora u međuvremenu je prešao u privatno vlasništvo, a CIOS je u zoni postupno okrupnjivao svoje zemljište. Važan je i događaj iz 2023. godine. Gradsko vijeće tada je prihvatilo ponudu CIOS Energyja za kupnju gradskih parcela k.č. 1808/4 i 2657/1, a vrijednost ponude iznosila je 346.000 eura. Ponuda je bila najviša na javnom natječaju. To je učinila gradska vlast Kristine Ikić Baniček. Dakle, kada danas govorimo o zemljištu na kojem CIOS razvija projekt, treba razlikovati: a) zemljište koje je CIOS stekao ranije kroz privatizacijske i vlasničke procese bivšeg industrijskog kompleksa, b) zemljište koje je bilo u vlasništvu Grada Siska, c) zemljište koje je Grad prodao CIOS Energyju 2023. Za ovu treću kategoriju dokumentacija je vrlo jasna. Za prvu kategoriju javno dostupni izvori potvrđuju vezu CIOS-a, Felis Produktija i prostora bivše Željezare, ali za potpunu rekonstrukciju svake pojedinačne transakcije trebalo bi napraviti zemljišnoknjižni slijed svake čestice, od početnog vlasnika do današnjeg CIOS-a. To je zaseban istraživački posao i ne bih ga zaključivao samo na temelju novinskih članaka. 8. Promjena vlasti 2025. mijenja politički odnos prema projektu Na lokalnim izborima 2025. dogodila se velika promjena. Domagoj Orlić (HDZ) izabran je za gradonačelnika Siska u prvom krugu s 58,03 posto glasova, dok je Kristina Ikić Baniček (SDP) dobila 35,34 posto. U Gradskom vijeću HDZ-ova koalicija osvojila je 13 od 21 mjesta, SDP-ova koalicija 7, a jedno mjesto pripalo je listi Zorana Sertića. Nakon promjene vlasti odnos prema industriji otpada postao je jedno od politički vidljivih pitanja. Nova gradska vlast posebno je kritizirala prethodnu vlast zbog načina na koji je raspolagala gradskim zemljištem i zbog razvoja industrije otpada. 9. I tu dolazimo do današnje situacije U 2026. projekt više nije samo papir. CIOS je počeo pripremne radove na lokaciji. Index je u kolovozu 2026. izvijestio o intenzivnim radovima bagera na zemljištu CIOS Energyja. CIOS je za Index izjavio da se radi o nastavku projekta SINERGIJA te da se na lokaciji uklanja šuma i vadi ljevaonički pijesak bivšeg Felisa. Tvrtka je također navela da se balirani, potpuno neopasni materijal privremeno skladišti sukladno dozvoli te da se dio goriva već otprema u energane u Austriji. CIOS je u rujnu 2026. potvrdio da trenutačno evaluira ponude izvođača, da bi izgradnja trebala trajati oko 30 mjeseci od potpisivanja ugovora te da je procijenjena vrijednost investicije veća od 155 milijuna eura. Projekt, dakle, ulazi u novu fazu. 10. Što građani danas zapravo mogu? Tu treba biti posebno realan. Građanski prosvjed ili peticijs sami po sebi ne poništavaju pravomoćne dozvole. Ali građani imaju druge mogućnosti: Prvo – javnost i nadzor Građani mogu tražiti objavu svih relevantnih dozvola, izmjena dozvola, uvjeta zaštite okoliša, podataka o ulaznom materijalu, količinama, emisijama i rezultatima nadzora. To je posebno važno zato što se projekt nalazi u neposrednoj blizini drugih industrijskih i otpadnih djelatnosti. Drugo – inspekcijski nadzor Ako postoji sumnja da se na lokaciji radi izvan dopuštenih uvjeta, može se tražiti postupanje Državnog inspektorata. To nije politički instrument nego institucionalni nadzor. Treće – sudska zaštita Ovisno o konkretnom aktu i tome tko ima svojstvo stranke, moguće je koristiti pravne mehanizme predviđene upravnim i okolišnim propisima. Tu je presudno prvo pribaviti točan popis svih važećih akata, jer se ne može pravno osporavati nešto samo zato što građani ne žele određeni projekt. Četvrto – Aarhuška konvencija Građani i udruge imaju pravo sudjelovati u postupcima koji se odnose na okoliš te, pod zakonskim uvjetima, tražiti pristup informacijama i pravnu zaštitu. To je posebno važno za buduće izmjene projekta, nove dozvole ili postupke koji bi mogli imati utjecaj na okoliš. Peto – lokalna politika i prostorni planovi Grad Sisak i dalje ima važnu ulogu u prostornom planiranju. Ali ni Gradonačelnik ni Gradsko vijeće ne mogu jednostavno retroaktivno poništiti pravomoćnu građevinsku dozvolu zato što se promijenila politička vlast. Zato je bitno razlikovati političku odluku, prostorni plan, upravni akt i pravomoćnu dozvolu. 11. Paradoks Siska U cijeloj priči postoji jedan veliki paradoks. Jedna politička garnitura omogućila je, kroz svoje vrijeme na vlasti, dio procesa koji je doveo do današnje situacije. Druga politička garnitura danas govori o potrebi zaštite građana i kritizira nasljeđe prethodne vlasti. Istodobno, građanska inicijativa koja se protiv industrijalizacije otpada bori godinama ostaje izvan formalne političke vlasti. To je zapravo najvažniji dio priče. Građani nisu isto što i SDP. Građani nisu isto što i HDZ. Građani nisu isto što i Most. Građanska inicijativa ima vlastiti kontinuitet. „Siščani ne žele biti Smetliščani“ protivili su se CIOS-ovoj energani još tijekom javne rasprave 2021. godine, zajedno sa Zelenom akcijom. Danas, 2026., dok se na lokaciji ponovno pojavljuju bageri, isto pitanje vraća se u središte javnosti. I zato je današnja situacija drukčija nego 2017. Tada se projekt razvijao prvenstveno kroz investitora, upravna tijela, prostorne planove i dozvole. Danas postoji i organizirana građanska javnost koja može pratiti svaki novi korak projekta, tražiti dokumente, koristiti pravo na informacije, sudjelovati u postupcima, tražiti inspekcijski nadzor, pokretati pravnu zaštitu kada za to postoje uvjeti te političkim predstavnicima postavljati vrlo konkretna pitanja. 12. Zaključak: pitanje više nije samo „hoće li biti spalionice?“ Pitanje koje danas stoji pred Siskom puno je šire: Kakav industrijski grad Sisak želi biti? Grad koji svoju budućnost gradi na tome da na prostoru nekadašnje Željezare koncentrira što više djelatnosti povezanih s otpadom? Ili grad koji će industriju zadržati, ali jasno odrediti granice – što se smije obrađivati, u kojim količinama, pod kojim uvjetima, uz kakav nadzor i uz kakvu stvarnu uključenost građana? Dokumenti pokazuju da je CIOS-ov projekt prošao dug put: od industrijske transformacije prostora bivše Željezare, preko vlasničkog okrupnjavanja, ranije građevinske dozvole iz 2017., nove procjene utjecaja na okoliš 2020.–2022., gradskih zemljišnih transakcija, pa sve do današnjih pripremnih radova. Ali dokumenti također pokazuju nešto drugo: građanski otpor nije nastao jučer. On je dokumentiran najmanje od javne rasprave 2021., kada su građani i Zelena akcija službeno ušli u postupak i osporavali projekt. Danas se zato više ne radi samo o tome može li jedan investitor izgraditi jedno postrojenje. Radi se o tome hoće li građani Siska uspjeti izboriti ono što im pripada u svakoj demokratskoj državi: pristup informacijama, stvarno sudjelovanje, nadzor institucija i pravo da se njihov glas čuje prije nego što prostor u kojem žive postane nepovratno određen za jednu vrstu industrije. A upravo će se na tome, a ne na političkim prepucavanjima između stranaka, morati temeljiti sljedeća faza borbe za budućnost Siska. 👇https://www.facebook.com/share/1FKvQmLREb/

Bosanac završio u zatvoru u Hrvatskoj - Zapalio šumu jer ga je djevojka ostavila Jedan 21-godišnji državljanin BiH iz Čapljine završio je u istražnom zatvoru u Hrvatskoj nakon što je, prema sumnjama policije i tužilaštva, na Pelješcu zapalio nisko rastinje i suhu travu. Županijski sud u Dubrovniku odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor. 🔥 Požar primijetio turist Sve je počelo kada je poljski turist, vozeći se državnom cestom D-414 između Brijeste i Luke Dubrave, primijetio mladića kako plinskim upaljačem pali suhu travu i nisko rastinje. Vatra se ubrzo proširila, a na teren su izašli pelješki vatrogasci koji su požar uspjeli brzo lokalizovati. Ipak, do tada je izgorjelo oko 2.500 kvadratnih metara površine. 👮 Policija ga pronašla uz pomoć kamera Nakon prijave pokrenuta je istraga. Policija je pregledala snimke nadzornih kamera, na osnovu kojih je utvrđeno vozilo povezano sa slučajem, a potom i identitet osobe koja je njime upravljala. Riječ je o 21-godišnjaku iz Čapljine koji je tokom ljetne sezone radio kao kuhar na Pelješcu i imao uredno prijavljeno boravište. Protiv njega je podnesena krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Mladić priznao djelo Prema navodima iz izvještaja, 21-godišnjak je tokom saslušanja u cijelosti priznao ono za šta ga terete. Sud je, prilikom odlučivanja o pritvoru, ocijenio da postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela ili počinjenja težeg djela ukoliko bi osumnjičeni ostao na slobodi. Međutim, cijeli slučaj privukao je posebnu pažnju zbog navodnog motiva. Prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, mladić je navodno zapalio rastinje zbog ljubavnog razočaranja nakon što ga je djevojka ostavila.

Hrvatska protjerala još jednog Srbina iz BiH zbog veličanja Mladića – plakao u policiji da hrani porodicu od posla u Hr Hrvatske vlasti donijele su odluku o ukidanju dozvole za boravak i rad 41-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine nakon što je policija istražila njegove objave na društvenim mrežama. Prema rezultatima policijskog istraživanja, muškarac je objavljivao sadržaj kojim je veličao Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog ratnog zločinca. Policija je navela da su u objavama korišteni tekstovi i simboli koji veličaju ratne zločince, zbog čega je takav sadržaj ocijenjen kao uznemirujući i uvredljiv za nacionalne osjećaje građana Hrvatske. Nakon provedenog postupka, ukinuta mu je dozvola za boravak i rad, a dobio je rok od sedam dana da napusti Hrvatsku, ali i teritoriju Evropskog ekonomskog prostora. Kako se navodi, tokom postupanja policiji je pokušao objasniti svoju situaciju, ističući da od posla u Hrvatskoj izdržava porodicu. Međutim, odluka hrvatskih vlasti nije završila samo na ukidanju dozvole. Protiv njega je podnesen i optužni prijedlog Općinskom sudu u Slavonskom Brodu zbog prekršaja prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema informacijama koje kruže na društvenim mrežama, u policijskoj stanici je plakao i molio da mu ne daju zabranu ulaska u Hrvatsku i Evropu jer u BiH hrani veliku porodicu i ima kredite u bankama. Ovo je još jedan slučaj u kojem je državljaninu BiH ukinut boravak i rad u Hrvatskoj zbog sadržaja povezanog s veličanjem Ratka Mladića. Poruka hrvatskih vlasti je jasna – pravo na rad i boravak stranaca može biti ukinuto kada vlasti utvrde da njihovo ponašanje predstavlja osnov za takvu odluku.

Srbin u Rijeci stvorio lažni hrvatski identitet Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo je optužnicu protiv 38-godišnjeg državljanina Srbije kojeg tereti da je koristeći identitet hrvatskog državljanina u Rijeci uspio pribaviti čitav niz hrvatskih dokumenata. Prema optužnici, najprije je koristio krivotvorenu putovnicu BiH s vlastitom fotografijom, a zatim je s tako stvorenim identitetom ishodio rodni list, domovnicu, OIB te na kraju hrvatsku osobnu iskaznicu i putovnicu. Muškarac je trenutno u bijegu, za njim je raspisana tjeralica, a tužiteljstvo traži da mu se sudi u odsutnosti. Slučaj seže još u 2019. godinu, a ODO Rijeka optužnicu je podignuo tek pred ljeto ove godine nakon kaznene prijave koju je početkom godine zaprimio od PNUSKOK-a. Okrivljenik, koji je rođen u Beogradu i posljednje poznato prebivalište imao u Novom Sadu, prema navodima optužnice prethodno je pribavio krivotvorenu putovnicu Bosne i Hercegovine. Dokument je glasio na ime drugog muškarca, dvojnog hrvatskog i bosanskohercegovačkog državljanina, ali je u njega navodno umetnuo vlastitu fotografiju. U Matičnom uredu dobio rodni list i domovnicu S tom je putovnicom, tvrdi tužiteljstvo, 9. prosinca 2019. došao u riječki Matični ured na Rivi 10. Ondje se navodno lažno predstavio kao hrvatski državljanin na čije je ime glasila krivotvorena putovnica te zatražio izdavanje rodnog lista i domovnice. Službenik nije posumnjao u autentičnost dokumenta pa je zahtjeve zaprimio i ovjerio, nakon čega su muškarcu izdani rodni list i domovnica na tuđe ime. 🔗https://www.fiuman.hr/srbin-u-rijeci-stvorio-lazni-hrvatski-identitet-s-tudim-podacima-dobio-domovnicu-oib-osobnu-i-putovnicu/

Sramotan stav glasnogovornice Evropske komisije Evropa je konzistentna, doseljedna samoj sebi i zato ovako prelazi preko državnog slavljenja zločinca. Institut za istraživasnje genocida Kanada reagirao je na izjavu glasnogovornice Evropske komisije Paule Pinho, navodeći jasne dokaze da je zločincu Mladiću organiziran državni sprovod. Kako nije sahrana s državnim počastima, ako su u ispraćaj uključene državne institucije, vojska, ministri i državna zastava. Kako nije sahrana s državnim počastima kada je pet ministara iz Vlade Srbije sjedilo u prvom redu na sahrani, osuđeni ratni zločinac ispraćen je uz vojne počasti, a tijelo mu je dopremljeno vladinim avionom Srbije. Nismo iznenađeni ovakvim odnosom institucija Evrope prema sahrani zločinca Mladića. Ta ista Evropa (posebno Engleska i Francuska) pomagale su srpsku agresiju u BIH, podržavali su embargo na naoružavanje Armije RBiH, omogućili su genocid u zaštićenoj zoni UN i onda su tu oblast velikodušno, kao nagradu, darovali počiniocima genocida. Sada je Evropa samo konzistentna, doseljedna samoj sebi i zato ovako prelazi preko državnog slavljenja zločinca. To je jedna vrsta evropskog saučesništva.

Na 199. 📞#sjednicaVRH, sukladno članku 56. Zakona o obrani, #VladaRH donijela je Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u gašenju požara u Bosni i Hercegovini na području općine Prozor-Rama. PVRH Andrej Plenković ranije je telefonski razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto koja je zamolila pomoć Hrvatske u gašenju požara. Za izvršenje ove zadaće u BiH odobreno je korištenje dva zrakoplova Canadair CL-415 Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva Ministarstvo obrane RH, s dvije posade pripadnika OSRH. 🔗 https://shorturl.at/HJ7WX

Opasna Bosanka uhapšena u Beču nakon džeparenja – pljačkala građane širom Evrope Državljanka BiH i njena saučesnica iz Francuske uhvaćene su na djelu tokom krađe na tramvajskoj stanici. Bečka policija uhapsila je 45-godišnju državljanku Bosne i Hercegovine zbog sumnje na krađu i džeparenje. Zajedno s njom privedena je i 40-godišnja državljanka Francuske. Policajci su ih tokom patrole primijetili u ulici Absberggasse, nakon čega su ih nastavili pratiti. Kako navode mediji, žene su na tramvajskoj stanici pokušale ukrasti torbicu jednoj osobi. Policija je reagovala odmah, a ukradena torbica vraćena je vlasnici. Prema navodima policije, obje žene su već poznate zbog ranijih krađa.

ZAŠTO SU SRBI IZ "KRAJINE" OTIŠLI TIJEKOM OPERACIJE OLUJA? Što je prethodilo Oluji? (1991. – 1995.) Srpsko pobunjeničko vodstvo u Kninu pune je četiri godine odbijalo svaku mogućnost mirne reintegracije u ustavno-pravni poredak RH. Odbili su čak i Plan Z-4, koji im je nudio iznimno visoku autonomiju (vlastitu zastavu, novac, policiju i parlament). Unatoč nastojanjima hrvatskih vlasti da zadrže civilno stanovništvo u zapadnoj Slavoniji te ocjenama UN-a i Human Rights Watcha da je operacija Bljesak u svibnju 1995. izvedena profesionalno i uz poštivanje ratnog prava, srpsko vodstvo inzistiralo je na evakuaciji civila. To je pokazalo uzorak koji će se ponoviti u Oluji:vodstvo pobunjenih Srba radije je biralo masovni odlazak nego život u samostalnoj Hrvatskoj. U srpnju 1995. srpske snage zauzimaju Srebrenicu i Žepu te pokreću žestoku združenu ofenzivu na bihaćku enklavu. Da je Bihać pao, stvorio bi se ogroman, spojen srpski teritorij od Knina do Beograda, što bi Hrvatskoj dramatično otežalo oslobađanje svojih područja. Zbog prijetnje katastrofe u Bihaću, predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisuju Splitski sporazum. Snage Hrvatske vojske (HV) i HVO-a pod zapovjedništvom generala Gotovine krajem srpnja 1995. oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč u operaciji Ljeto '95. Time je presječena glavna prometnica Knin–Banja Luka, a Knin je ostao praktički izoliran. Jedini preostali cestovni pravac za izlaz iz Knina vodio je preko malog sela Otrića. Taktičko iznenađenje generala Gotovine Srpsko vojno zapovjedništvo (na čelu s generalom Milom Mrkšićem) i general Ratko Mladić očekivali su hrvatski napad u Sektoru Sjever (kako bi se "Krajina" presjekla napola) i spremali su protunapad ("Operaciju Vaganj 95") kako bi povratili Grahovo. Prema originalnom brijunskom planu od 31. srpnja, Gotovinine snage trebale su imati samo ulogu varke. Međutim, 3. kolovoza 1995. general Gotovina od predsjednika Tuđmana traži i dobiva odobrenje za potpunu promjenu plana: umjesto sporedne uloge, 4. i 7. gardijska brigada pokreću izravan, silovit udar prema Kninu; udar nije išao očekivanim cestovnim pravcima, nego preko masiva planine Dinare (pravac Crvena zemlja) – terena na kojem srpska vojska uopće nije očekivala tenkove i tešku mehanizaciju; srpske obavještajne službe bile su potpuno iznenađene. General Mrkšić je na suđenju u Haagu sam potvrdio da ih je Gotovinin napad s Dinare zatekao nespremne jer su sve snage usmjerili na obranu sjevernih sektora. Značaj sela Otrić i zapovijed o evakuaciji (4. kolovoza) Prvog dana Oluje (4. kolovoza) srpske obrambene linije na većini bojišta pružale su jak otpor. Međutim, proboj HV-a s Dinare i napredovanje Specijalne policije RH preko Velebita stvorili su neposrednu opasnost: spajanje hrvatskih snaga kod sela Otrić. Pad Otrića značio bi potpuno zatvaranje obruča i okruženje cjelokupne vojske i stanovništva u južnom dijelu "Krajine". Suočeni s prijetnjom okruženja, srpski čelnici donose ključne odluke: 16:30 sati: Milan Martić, Mile Mrkšić i Milan Babić telefonski dogovaraju izvlačenje civila. 17:10 sati: Milan Martić službeno potpisuje Naredbu o evakuaciji civilnog stanovništva iz općina Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Gračac. 18:00 sati: predstavnici srpske vojske sastaju se s UN-om i traže gorivo za prijevoz oko 32.000 ljudi prema Bosni i Hercegovini. Navečer, 4. kolovoza: naredba o evakuaciji emitira se na lokalnom radiju. Čim su vojnici na bojišnici doznali da im se obitelji evakuiraju, napustili su obrambene položaje kako bi pomogli svojim obiteljima u povlačenju. To je dovelo do potpunog kolapsa srpske obrane i raspada zapovjednog lanca, pa je Hrvatska vojska već 5. kolovoza u 9:45 sati ušla u prazan Knin. Što kažu dokumenti, a što Milošević? Mišetić ističe i tajni zapisnik sa sjednice Vrhovnog savjeta obrane SR Jugoslavije od 14. kolovoza 1995., na kojoj je Slobodan Milošević osobno optužio krajiško vodstvo za rasulo: "Pitanje je tko je zapravo donio odluku da rukovodstvo Krajine napusti Krajinu? Odluka je donesena koja je izazvala egzodus... Pobjegli su kao zečevi, a imali su sve uvjete da se brane!" Sažetak činjenica: 1. Hrvatska vojska nije upotrijebila silu kako bi protjerala srpsko stanovništvo niti je granatiranje Knina uzrokovao paniku (UN je na cjelodnevnim izvješćima potvrdio da u samom gradu nije bilo poginulih civila od topništva). 2. Odluku o masovnoj evakuaciji donijelo je vlastito srpsko političko i vojno vodstvo (Martić i Mrkšić) zbog straha od vojnog okruženja kod Otrića. 3. Brza i briljantna vojna taktička izmjena generala Gotovine na Dinari potpuno je izbacila iz stroja pripremljene planove srpske vojske i odlučila tijek operacije Oluja.

Ovaj proglas od 4. kolovoza 1995. ponavljat ću svaki dan kako više ne bi niti jedan zlonamjernik mogao tvrditi da ga nije bilo. Proglas Predsjednika Republike Hrvatske Dr. Franje Tuđmana Hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje Budući da su propali svi pokušaji, pa i jučerašnji pregovori u Ženevi, i hrvatskih vlasti i međunarodne zajednice za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih krajeva; Budući da začetnici pobune u Hrvatskoj, Martić i dr., umjesto da se odazovu pozivu za mirnu reintegraciju, nastavljaju rat protiv hrvatske države, i zajedno sa kolovođama pobune u Bosni, Karadžićem i dr. kuju nove osvajačke planove za zajedničko osvajanje zaštićene zone Bihać, što Hrvatska ne može dopustiti; Budući da hrvatski i bosanski Srbi ne samo da sprečavaju povratak prognanika već i nastavljaju s progonom nesrpskog stanovništva; Budući da srpski ekstremisti, od samih početaka pobune pa i sada, prizivlju u pomoć ostatke talijanskog fašizma, nudeći podjelu hrvatskog teritorija između talijanskog i srpskog imperijalizma; Budući da razularene paravojne srpske postrojbe, i dalje vrše terorističke napadaje na civilno pučanstvo od Slavonije do Dalmacije, granatiraju hrvatska područja i gradove Otočac, Gospić, Karlovac, pa i za vrijeme dok u Ženevi s hrvatskom delegacijom vode političke razgovore o mirnoj reintegraciji, ponovno bombardiraju i područje Dubrovnika gdje su pale nove ljudske žrtve; I budući da su svi pokušaji, hrvatske države i međunarodne zajednice, da pobunom otuđeni dijelovi hrvatskoj teritorija budu na miran način vraćeni pod hrvatski suverenitet bili odbačeni i izigrani, hrvatska je država prinuđena da poduzme vojno-redarstvene korake za ponovno uključivanje navedenih okupiranih područja u svoj ustavno-pravni poredak. Prisiljeni smo na takvu odluku da bismo, nakon četiri godine uzaludnog pregovaranja stali na kraj daljem izigravanju hrvatske i međunarodne javnosti i da bismo osigurali početak vraćanja prognanika na njihova ognjišta. Stoga u ime demokratske vlasti Hrvatske: Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskih vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskih zakonima. Pozivam inicijatore pobune da shvate uzaludnost svoga pothvata i njegovu štetnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ako ustraju u pobuni, da se predaju hrvatskih vlastima i prihvate oprost ili pravično suđenje za svoje prijestupe. Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava, i omogućiti izbori za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu u Ustavnom zakonu uz prisutnost međunarodnih promatrača. Pozivam predstavnike Srbije i Crne Gore (i njihove SR Jugoslavije) da prestanu podupirati ekstremiste s okupiranih hrvatskih područja, što se očitovalo i na jučerašnjim ženevskim pregovorima na kojima je sudjelovao i jugoslavenski otpravnik poslova kad su hrvatski Srbi odbili prihvatiti mirnu reintegraciju okupiranih područja. To bi bio prvi korak prema općem rješenju hrvatsko-srpskih odnosa na čitavom interesnom prostoru dva susjedna naroda, odnosno normalizacije odnosa na osnovama međusobnog priznanja. Odlučni smo da prekinemo patnje i neizvjesnost hrvatskih prognanika s okupiranih područja, a da hrvatskim Srbima zajamčimo ljudska i etnička prava u ustavno-pravnom poretku demokratske Hrvatske. Zagreb, 4. kolovoza 1995. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman

Pravo na povrat PDV-a imaju kupci koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište u Europskoj uniji, pod uvjetom da ukupna vrijednost robe s PDV-om na jednom računu prelazi 100 eura. Više na https://www.klikploce.com.hr/gradanima-bih-olaksan-povrat-pdv-a-pri-kupnji-u-hrvatskoj/

Kolona sa posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici zaustavila se ispred zgrade Predsjedništva BiH | Fokus.ba

U HRVATSKOJ SE DOGAĐA NEŠTO VELIKO: POZNATI FRATAR, POSAVSKIH KORIJENA, ROĐEN U ŠTREPCIMA ŽUPA SVETOG FRANJE ASIŠKOG ZOVIK, OBJAVIO KOJA ĆE MJESTA BITI POŠTEĐENA OD POTRESA U vjerničkim krugovima dijeli se video fra Josipa Ikića uglednog franjevca BiH, profesora i odgojitelja kojeg je Papa Franjo postavio za misionara milosrđa, a koji u svojoj propovijedi potiče svoje vjernike na ono što se događa u Hrvatskoj, piše Dnevno.hr Od Dubrovnika do Osijeka niču kapelice Trajnog Euharistijskog klanjanja, rekao je, dodajući: “Gdje bude trajno klanjanje, Presveti Oltarski Sakrament, te će župe i ta mjesta biti pošteđeni od zla, od potresa i od svakog zla. To je moć euharistijskog Isusa.” Dok većina stanovnika naših gradova spava, u tihim, osvijetljenim kapelicama diljem domovine odvija se nešto nevjerojatno, straža Euharistijskog Isusa koju čine laici i koja ne prestaje niti jedne sekunde u godini, pa sve do vječnosti. Trajno Euharistijsko klanjanje diljem Hrvatske Od krajnjeg juga i Dubrovnika, preko Splita, Šibenika i Rijeke, pa sve do istoka zemlje, u Hrvatskoj se događa pravi duhovni procvat kroz pokret Trajnog euharistijskog klanjanja. Pokret je upravo doživio svoj povijesni trenutak i u Požeškoj biskupiji. Naime, ove nedjelje, 5. srpnja, biskup Ivo Martinović predvodio je svečanu procesiju kroz središte grada te uspostavio Trajno euharistijsko klanjanje u povijesnoj kapeli svetog Roka u Požegi. No, to je tek početak; već početkom rujna, mreži neprekidnog klanjanja pridružit će se i Virovitica, gdje će vjernici virovitičkog dekanata pod duhovnim vodstvom franjevaca, čuvati Isusa danonoćno izloženog u kapeli “Rana sv. Franje”. Trajno euharistijsko klanjanje nije samo pobožnost, već organizirana, neprekidna prisutnost vjernika laika pred Presvetim Oltarskim Sakramentom 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Da bi jedna kapelica funkcionirala, potreban je nevjerojatan angažman vjernika laika jer Isus nikada ne smije ostati sam ,ni pod koju cijenu. Nacionalna koordinatorica TEK-a, Nada Burum, u suradnji s lokalnim župama bez većih problema godinama uspijeva okupiti vojsku od najmanje 168 registriranih klanjatelja (no u stvarnosti ih bude i oko 400-500) za svaku kapelicu – po jednog za svaki sat u tjednu. Oni postaju “čuvari izloženog Krista”. Molimo žarko za pastire crkve i za Trajna Klanjanja u BiH. Koliko molili i postili za pastire to će krenut prije TEK u BiH od gunđanja nema ništa... Autor: Zrinka Požežanac Dnevno.hr