Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Dva mlada Nijemca u tajnosti lansirala hipersoničnu raketu! Testni let hipersonične rakete njemačko-britanskog startupa Hypersonica izveden je s norveškog svemirskog poligona Andøya. Iza projekta stoje Philipp Kerth (28) i Marc Ewenz (31), doktori znanosti sa Sveučilišta Oxford. Kerth je studirao fiziku na Tehničkom sveučilištu u Münchenu, dok je Ewenz diplomirao svemirsko inženjerstvo na Imperial Collegeu u Londonu, piše WiWo, prenosi Tportal. ‘Jedini način da ovu tehnologiju stavimo na raspolaganje Europi bio je osnivanje tvrtke koja će privući i okupiti te rijetke talente‘, rekao je Kerth. Startup je krajem 2023. nastao u okviru TUM Venture Labsa u Münchenu, a ubrzo je okupio tim od 50 stručnjaka – bivših vojnih časnika i inženjera koji su radili u tvrtkama poput Airbusa i SpaceX-a. Kerth tvrdi da je možda i veći uspjeh od samog leta bio cijeli proces razvoja: od tehničkog crteža do gotove rakete na lansirnoj rampi. Upravo to iskustvo, kaže, omogućit će da sljedeći prototip bude razvijen još brže. Od osnutka Hypersonica je prikupila više od 25 milijuna eura investicija i potpora. Među ulagačima je američki fond General Catalyst, ali i njemačka državna agencija Sprind. Osnivači i dalje drže većinski udio u tvrtki, a Kerth naglašava kako im je važno osigurati što više europskog kapitala. Cilj je da hipersonična raketa bude spremna za tržište do 2029. godine. Primarni kupci trebale bi biti oružane snage, uključujući njemački Bundeswehr, piše WiWo, prenosi Tportal. Video: https://x.com/BenWallace70/status/2021177830004953508?s=20

Direktor na stol stavio 26 milijuna dolara i rekao svojim radnicima da ih slobodno uzmu! Kineska tvrtka Henan Kuangshan Crane Co. prošle je godine ostvarila dobit od 270 milijuna juana. Direktor Cui Peijun odlučio je 180 milijuna juana od spomenute dobiti, što iznosi otprilike 26 milijuna američkih dolara, podijeliti kao bonuse svojim zaposlenicima. Tijekom svečanosti koju je organizirala tvrtka, na licu mjesta podijeljeno je više od 60 milijuna juana (8,7 milijuna dolara) u gotovini, prenosi South China Morning Post. - Zašto dijelimo perilice rublja? Mislite li da su cijene zlata porasle? Prijašnjih godina davali smo ogrlice i prstenje. Donesite ovdje gotovinu i svima dajte još 20 tisuća juana (2800 dolara) - rekao je direktor tvrtke, pozivajući financijski odjel na pozornicu. https://x.com/VladimirZemun/status/2026972293537120355?s=20

Palestinski nobelovac izumio stroj koji dnevno izvlači 1000 litara vode iz zraka Ovaj uređaj, koji je razvila njegova tehnološka tvrtka Atoco, učinkovito radi čak i u područjima s vlagom zraka manjom od 20 posto, nudeći potencijalni spas regijama koje se suočavaju s ozbiljnim nedostatkom vode. Proboj se temelji na retikularnoj kemiji, području koje je osmislio Yaghi. Ključ izuma su metalno-organski okviri (MOF) – sintetički, porozni materijali koji djeluju poput naprednih spužvi. Ti su materijali konstruirani na molekularnoj razini tako da imaju golemu površinu; samo nekoliko grama tvari može prekriti unutrašnjost nogometne arene. Dok zrak prolazi kroz uređaj, MOF-ovi zarobljavaju molekule vode u svojim sitnim porama. Kad se zagriju ambijentalnom sunčevom svjetlošću ili niskoenergetskom toplinskom energijom, materijal oslobađa zarobljenu vlagu kao paru, koja se zatim kondenzira u tekuću vodu. Za razliku od tradicionalnih atmosferskih generatora vode kojima je potrebna znatna količina električne energije za hlađenje zraka, Yaghijev sustav radi izvan mreže, koristeći samo sunčevu toplinu. Ovaj izum dolazi u ključnom trenutku, jer Ujedinjeni narodi upozoravaju na "globalni vodni bankrot", pri čemu više od dvije milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće. Iako je desalinizacija uobičajeno rješenje za obalna područja, ona je energetski intenzivna i proizvodi slani otpad koji šteti morskim ekosustavima. Yaghijev sakupljač vode nudi mobilniju i ekološki prihvatljiviju alternativu. Veličine približno šest metara dugog transportnog kontejnera, ove jedinice mogu se rasporediti na otocima pogođenima uraganima ili u udaljenim pustinjskim selima. Na Karibima, gdje su oluje poput uragana Beryl oštetile ključnu infrastrukturu, takvi uređaji mogli bi pružiti trenutačnu pomoć bez oslanjanja na električnu mrežu. Yaghijeva motivacija za ovaj projekt duboko je osobna. Odrastajući u palestinskoj izbjegličkoj zajednici u Jordanu, živio je u kući bez tekuće vode. Često se prisjeća susjedskog "šaputanja" da je stigao kamion s vodom, što je izazivalo užurbanu žurbu da se spremnici napune prije nego što zalihe nestanu. "Znanost je tu, ono što nam sada treba jest hrabrost da proširimo ova rješenja", rekao je tijekom nedavnog terenskog testiranja. Iako se tehnologija trenutačno razvija od laboratorijskih prototipova prema industrijskim jedinicama, on zamišlja budućnost "personalizirane vode". Slično kao što solarni paneli omogućuju kućanstvima da sama proizvode energiju, ovi uređaji temeljeni na MOF-u mogli bi na kraju omogućiti pojedinačnim kućanstvima da proizvode vlastitu vodu za piće, čime bi se okončala ovisnost o centraliziranim, često ranjivim komunalnim sustavima. Profesor je među trojicom dobitnika Nobelove nagrade za kemiju za 2025. godinu za revolucionarni rad na metalno-organskim okvirima, koji je otvorio nove putove za čistu energiju i primjene u zaštiti okoliša. -Izvor:N1info.hr

Kineski istraživači razvili su proizvod koji pomiče granice aerodinamike. Robota koji ne samo da oponaša izgled već i složenu mehaniku ptičjeg leta. Tvrtka Click Petróleo e Gás izvještava da ova inovacija prevladava desetljeća tehničkih prepreka u robotici korištenjem pokretnih krila i autonomnog polijetanja https://www.youtube.com/watch?v=uMeVuOTUFCE

‘Provode se dodatne istražne radnje oko nelegalnog odlagališta u Varaždinu za čiju je sanaciju Mikulić krojio natječaj’ Državni inspektorat potvrdio je u ponedjeljak Nacionalu da se provode dodatne istražne radnje zbog kojih je odgođen početak sanacije odlagališta otpada u Varaždinu, jednoj od tri lokacije na kojoj su otpad nelegalno odlagale tvrtke povezane s Josipom i Monikom Šincek i Franciskom Dodić, koji su bili privedeni u veljači prošle godine, a potom je krajem godine “pao” i bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić kojeg je Šincek optužio da je od njega tražio pola milijuna eura mita. Nacional slučaj sa sanacijom varaždinskog odlagališta otpada prati od početka siječnja ove godine i to zbog činjenice da je proces sanacije tog nelegalnog odlagališta započeo upravo Andrija Mikulić – u vrijeme kad se njega nije povezivalo ni s jednom od afera zbog kojih je 27. studenog prošle godine uhićen. Sanaciju će platiti Državni inspektorat Nacional je doznao da će država za sanaciju odlagališta u Varaždinu, jednoj od lokacija na kojem su medicinski i druge vrste opasnog otpada nelegalno odlagale tvrtka Tipos Resurs i tvrtka Izoxeco povezane s Josipom i Monikom Šincek te s Franciskom Dodić, odnosno aferom zbog koje je uhićen i bivši HDZ-ov glavni državni inspektor Andrija Mikulić, platiti 2.998.541,25 eura s PDV-om i to tvrtkama 3 K.F. d.o.o. i SAUBERMACHER–EKP d.o.o. koje su se jedine javile na javni natječaj. Ono što je posebno zanimljivo, sanaciju tog odlagališta platit će Državni inspektorat, a cijeli postupak nabave za sanaciju tog varaždinskog odlagališta započeo je Andrija Mikulić, mjesecima prije no što je krajem prošle godine uhićen zbog iste te afere odnosno zbog sumnje kako je od Šinceka tražio mito da bi im omogućio nelegalno zbrinjavanje otpada. Nakon što je Nacional postavio više upita Državnom inspektoratu još tijekom siječnja, tražili smo dodatna pojašnjenja, da bi ovog ponedjeljka iz Inspektorata stigao sljedeći odgovor: “Početak izvršenja ugovora odgođen je zbog dodatnih istražnih radnji od strane pravosudnog tijela. Zajednica ponuditelja bit će uvedena u posao u nadolazećem razdoblju uz prethodno pokretanje postupka upisa zabilježbe u zemljišnoj knjizi”. Inače,vršitelj dužnosti glavnog državnog inspektora trenutno je Ivan Samac koji je na funkciji zamjenika glavnog državnog inspektora. https://www.nacional.hr/novi-krak-afere-provode-se-dodatne-istrazne-radnje-oko-nelegalnog-odlagalista-u-varazdinu-za-ciju-je-sanaciju-mikulic-krojio-natjecaj/

🇭🇷 Hrvatska obrambena industrija dobiva šansu: tvrtka Orqa iz Osijeka značajno povećava kapacitete i usmjerava se na proizvodnju FPV/UAV dronova za civilne i vojne potrebe, među kojima je i model MRM2-10. Čini se da su narudžbe sa zapadnog tržišta — uključujući SAD — potaknule izmjenu dobavljačkog lanca i izlazak iz ovisnosti o kineskim komponentama. Ovo bi mogao biti važan korak za regionalnu autonomiju u području bespilotnih sustava. 📎 Izvor: Defence Blog 👉 Prati @croarmfor za više analiza. Može li Orqa postati vodeći EU dobavljač FPV/UAV dronova? Hoće li globalna potražnja otvoriti put još većim investicijama u Osijek i Hrvatsku općenito? #CROARMFOR #Orqa #MRM210

IVAN ANUŠIĆ: Danas sam u Laslovu posjetio tvrtku 🇭🇷 tekstilne industrije “Laslovo Konfekcija” koja šije i kroji zaštitnu i taktičku opremu tvrtke Kroko za #OSRH. Hrvatski vojnik je danas u potpunosti opremljen proizvodima domaće obrambene industrije, što potvrđuje stručnost i kvalitetu naših proizvođača, a suradnja s hrvatskim tvrtkama ostaje jedan od prioriteta Ministarstvo obrane RH.

Šveđani masovno ugrađuju mikročipove u ruke Većina tih čipova funkcionira kao pasivni RFID ili NFC oznake – nemaju bateriju ni GPS, već reagiraju samo kada ih čitač „probudi“ na nekoliko centimetara udaljenosti. U praksi se ponašaju poput beskontaktnih kartica, a postupak ugradnje traje svega nekoliko minuta i košta oko 180 dolara. Podaci pohranjeni na čipu mogu biti jednostavni identifikacijski brojevi, ali i složenije digitalne reference povezane s korisničkim računima, piše Nova.rs. U Stockholmu je taj trend posebno popularan među tehnološkim radnicima. Epicenter, poznati inovacijski centar, organizirao je čak i zabave na kojima su zaposlenici i članovi zajednice mogli ugraditi čipove, dok je tvrtka Biohax International prijavila nekoliko tisuća uspješnih ugradnji. U tom digitalnom ekosustavu čip omogućava sve – od ulaska u zgradu i pristupa pisačima do plaćanja kave u kafiću. Švedska je posebno pogodna za takav eksperiment jer ima veliko povjerenje u tehnologiju, iznimno nizak udio gotovine u svakodnevnim plaćanjima i dugogodišnju tradiciju digitalnih javnih servisa. Ljudi su navikli dijeliti osobne podatke kroz transparentne sustave, a središnja banka paralelno testira digitalnu valutu, e-kronu, kako bi zadržala monetarnu stabilnost u eri bezgotovinskog društva. https://n1info.hr/magazin/tehnologija/svedjani-masovno-ugradjuju-mikrocipove-u-ruke-kako-rade-zasto-su-popularni-i-koje-su-posljedice/

U noći između četvrtka i petka u Novom Mestu u Sloveniji dogodila se brutalna tučnjava u kojoj je teško povrijeđen muškarac, a kasnije je preminuo. Incident se zbio nešto poslije 2:30 u Rozmanovoj ulici. Prema navodima medija, mladić je ispred kluba „LokalPatriot“ pozvao oca i rekao mu da mu prijeti grupa muškaraca. Otac, poznati ugostitelj iz Novog Mesta Aleš Šutar, odmah je došao pomoći sinu, ali su ga napali i brutalno pretukli. Tokom napada izgubio je puls, a iako su ga ljekari hitne pomoći uspjeli oživjeti, preminuo je istog dana nešto prije 22 sata. Na snimku koji se pojavio vidi se čovjek koji leži bez svijesti na trotoaru, dok prisutni pokušavaju smiriti napadača. Policija je potvrdila da se incident dogodio ispred kluba, te navela da su dvije intervencije iste noći bile vremenski blizu, ali nisu bile međusobno povezane. U tučnjavi su, prema prvim nalazima, učestvovale tri osobe. Ovaj tragični događaj duboko je potresao slovenačku javnost. Zbog njega su dvoje ministara podnijeli ostavke, među njima i ministrica pravde Andreja Katič, koja je svoju ostavku ponudila premijeru Robertu Golobu. Premijer je sazvao hitan sastanak s predstavnicima vlade i pravosuđa kako bi se razmotrile mjere protiv sve učestalijeg nasilja. Policija je odmah pokrenula istragu, obavila uviđaj i identifikovala osumnjičenog 20-godišnjaka, koji je kasnije uhapšen. Istraga je još u toku. Gradonačelnik Gregor Macedoni i gradske vlasti osudili su napad, upozorivši da nasilje u jugoistočnom dijelu Slovenije postaje sve ozbiljniji društveni problem na koji država mora odlučnije reagovati. https://x.com/jankuc96/status/1982346237421732234?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1982346237421732234%7Ctwgr%5E5e3325b8aa8b4e0f52273eeda4e2be534de8a944%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Ftitox.net%2Fuznemirujuci-snimak-iz-slovenije-pojavio-se-video-prebijanja-oca-koji-je-htio-da-pomogne-sinu%2F

Europski odgovor na prijetnju dronova iz Ukrajine rađa novo oružje, modificiranu raketu koja stvara oblak čeličnih kuglica sposoban uništiti neprijateljske letjelice u letu Europa inovira postojeći arsenal raketa, odnosno modificira se raketa kalibra 70 mm (vođena i nevođena varijanta) s rasprskavajućom bojnom glavom koja nakon eksplozije stvara oblak čelika za uništavanje prijetnji iz zraka. Projekt je razvila tvrtka Thales Belgium, a odražava ubrzani europski odgovor na opasnost koju predstavljaju vojne bespilotne letjelice. Već se koristi u Ukrajini Bojna glava FZ123, predstavljena na obrambenom sajmu Eurosatory 2024 u Parizu, ispunjena je tisućama čeličnih kuglica koje izbacuje gotovo jedan kilogram eksploziva. Pri detonaciji se kuglice raspršuju u krugu promjera oko 25 metara, oponašajući rasipanje sačme i uništavajući pojedinačne dronove ili čak rojeve dronova. Sustav može pogađati ciljeve na udaljenosti do tri kilometra kada se postavi na letjelice ili kamione s višecijevnim lanserima. Thomas Colinet, direktor za vozila i taktičke sustave u tvrtki Thales Belgium, potvrdio je u razgovoru za Business Insider da se oružje već koristi u Ukrajini. Dobra stvar za nas je, ako traže još, to znači da su zadovoljni s njim, rekao je Colinet. Dodao je da potražnja iz Kijeva premašuje trenutne proizvodne mogućnosti njegove tvrtke. Ukrajinski branitelji već koriste improvizirana sredstva, od sačmarica do FPV dronova, kako bi presretali ruske Geran dronove. Takvi presretački dronovi obično koštaju između 470 i 4700 eura, dok su rakete kalibra 70 mm skuplje, ali daleko jeftinije od projektila, uz veću preciznost i domet. Sjedinjene Države su nedavno koristile slične rakete kako bi uništile gotovo 40 posto Houthi dronova iznad Crvenog mora. Navedena Thalesova bojna glava može se ugraditi na vođene ili nevođene 70-milimetarske rakete kompatibilne s NATO-standardom. Ukrajina ih lansira pomoću sustava Vampire tvrtke L3Harris te s helikoptera Mi-8 prilagođenih za NATO streljivo. Thales planira proizvesti 3500 navođenih raketa do kraja godine i povećati kapacitet na 10.000 godišnje do 2026. godine, dok bi nevođene verzije mogle doseći 60.000 komada godišnje uz dvostruke radne smjene. Olivier Heuschen, voditelj strategije i marketinga u Thales Belgiumu, naveo je da tvrtka planira s Ukrajinom uspostaviti lokalnu montažu i popravke svojih raketa. Sve češći upadi dronova u Poljskoj, Danskoj i Rumunjskoj dodatno su pojačali europski interes. Sve europske države sigurno pokazuju interes, istaknuo je na kraju za Business Insider Alain Quevrin, direktor Thales Belgiuma za Belgiju.

Pala zločinačka ekipa Uskok je, nakon provedene istrage, podigao optužnicu protiv petorice osumnjičenih, među kojima je i MUP-ov informatičar Damir Osterman, zbog sumnji u odavanje tajnih podataka i namještanje natječaja za nabavku informatičke opreme. Pored Ostermana optužnicom su obuhvaćeni bivši pripadnik nekadašnje Protuobavještajne agencije (POA) Mario Frlan, Dinko Palac te privatni istražitelj i predsjednik Udruge privatnih detektiva Hrvatske Siniša Patačko. Osterman je od veljače 2019. do lipnja 2022. godine neovlašteno pristupao policijskim bazama podataka na zahtjev drugih okrivljenika. Time im je omogućio informacije o osobama protiv kojih se vode kriminalistička istraživanja, primjenjuju posebne dokazne radnje ili traže izlisti telekomunikacijskog prometa, čime je osujećivao policijske postupke i omogućavao osobama da izbjegnu istrage ili saznaju njihov tijek. Optužnica tereti Ostermana i za dogovor s vlasnikom optužene tvrtke Sinišom Patačkom oko namještanja javne nabave informatičke opreme. Osterman je kao voditelj projekta navodno prilagodio tehničke specifikacije i vrijednost nabave, omogućivši da Patačkova tvrtka bude jedini ponuditelj. Posao vrijedan preko 130.000 eura tako je dodijeljen toj tvrtki preko koje je potom, prema tvrdnjama tužiteljstva, isplaćeno preko 26.000 eura na račun tvrtke u kojoj je Osterman bio stvarni voditelj poslovanja te još gotovo 28.000 eura tvrtki u kojoj je Frlan bio odgovorna osoba. Optuženoj tvrtki navodno je pribavljena korist od preko 67.000 eura pri čemu je proračun Europske unije oštećen za gotovo 63.000 eura, a hrvatski državni proračun za više od 4000 eura, izvijestio je Uskok. #uskok #osumnjiceni #MUP #tvrtka #osterman #POA https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/uskok-podigao-otpuznisu-protiv-bivseg-sluzbenika-u-mup-u---935502.html