• Hrvatska uvodi doživotan zatvor za 15 kaznenih djela

    Doživotni zatvor u Hrvatskoj moći će se od 1. siječnja 2027. izreći počiniteljima 15 vrsta najtežih kaznenih djela, među kojima su i ona vezana uz nepovratno ili dugotrajno onečišćenje okoliša. Ta, najteža kazna moći će se izreći svim osobama koje su u trenutku počinjenja djela imala 18 ili više godina, što znači da neće biti pošteđeni ni mlađi punoljetnici. No, svi osuđenici na doživotni zatvor, bez obzira na dob, imat će pravo na uvjetni otpust nakon odsluženih 25 godina kazne.

    Odgovornost tvrtki, odnosno pravnih osoba, za kaznena djela koja su preko njih počinile odgovorne osobe, sankcionirat će se bitno strože nego dosad. Konkretno, za djela kojima je prouzročeno najteže onečišćenje okoliša kazne će se penjati do 50 milijuna eura.
    Hrvatska uvodi doživotan zatvor za 15 kaznenih djela Doživotni zatvor u Hrvatskoj moći će se od 1. siječnja 2027. izreći počiniteljima 15 vrsta najtežih kaznenih djela, među kojima su i ona vezana uz nepovratno ili dugotrajno onečišćenje okoliša. Ta, najteža kazna moći će se izreći svim osobama koje su u trenutku počinjenja djela imala 18 ili više godina, što znači da neće biti pošteđeni ni mlađi punoljetnici. No, svi osuđenici na doživotni zatvor, bez obzira na dob, imat će pravo na uvjetni otpust nakon odsluženih 25 godina kazne. Odgovornost tvrtki, odnosno pravnih osoba, za kaznena djela koja su preko njih počinile odgovorne osobe, sankcionirat će se bitno strože nego dosad. Konkretno, za djela kojima je prouzročeno najteže onečišćenje okoliša kazne će se penjati do 50 milijuna eura.
    Love
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 12 Visualizzazioni
  • Privatni razgovori s umjetnom inteligencijom uopće nisu tajna!

    Istraživanje The AI Privacy Problem američke tehnološke tvrtke DuckDuckGo, pokazalo je da je približno trećina ispitanika chatbotovima otkrila tajne koje nisu podijelili s prijateljima, članovima obitelji ili zdravstvenim djelatnicima. Među ispitanicima koji se smatraju ljubiteljima umjetne inteligencije taj udio raste na 56 posto. Među roditeljima je 43 posto ispitanika umjetnoj inteligenciji otkrilo stvari koje nisu rekli ni ljudima kojima najviše vjeruju, uključujući vlastitu djecu.

    Istraživanje nije utvrdilo kakve su točno tajne korisnici dijelili. Prema ranijim izvješćima, ljudi se chatbotovima obraćaju zbog pitanja o tjelesnom i mentalnom zdravlju, financijama, roditeljstvu i bračnim problemima, piše portal CNET.

    Istraživači DuckDuckGoa naveli su da tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, predstavljaju chatbotove kao povjerljive sugovornike, iako zaštita privatnosti korisnika nije jednaka takvu dojmu. "Sve se te poruke temelje na jednoj pretpostavci: da su ti razgovori privatni. U većini slučajeva to jednostavno nije istina", naveli su istraživači.

    Istraživanje američkog Sveučilišta Stanford iz 2025. godine pokazalo je da su Amazon, Anthropic, Google, Meta, Microsoft i OpenAI koristili razgovore korisnika s chatbotovima za daljnje učenje svojih sustava umjetne inteligencije. Mogućnost isključivanja takve uporabe nije bila dostupna kod svih tih tvrtki.

    Anthropic, Google i OpenAI moraju predati podatke iz razgovora ako ih na to pravno obvezuje sudski nalog ili drugi odgovarajući zahtjev nadležnih tijela, no samo je 25 posto ispitanika u DuckDuckGoovu istraživanju znalo za tu mogućnost. Prijepisi razgovora s ChatGPT-om korišteni su u istrazi dvostrukog ubojstva u američkoj Južnoj Karolini i u slučaju podmetanja požara na području četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, dok je razgovor sa Snapchatovom umjetnom inteligencijom poslužio kao dokaz na suđenju za ubojstvo iz 2024. godine.

    Portal CNET korisnicima savjetuje da, gdje je to moguće, isključe pohranu razgovora ili njihovu uporabu za učenje modela, provjeravaju koji su njihovi podaci sačuvani, razgovore s chatbotovima smatraju javnim okruženjem i izbjegavaju iznositi osjetljive informacije.

    Alternativni alati umjetne inteligencije Jan.ai, Ollama, LM Studio, PrivateGPT i GPT4All mogu raditi lokalno i bez povezivanja s poslužiteljima u oblaku, pa razgovori ostaju na korisnikovu uređaju, što pruža znatno veću sigurnost podataka.
    Privatni razgovori s umjetnom inteligencijom uopće nisu tajna! Istraživanje The AI Privacy Problem američke tehnološke tvrtke DuckDuckGo, pokazalo je da je približno trećina ispitanika chatbotovima otkrila tajne koje nisu podijelili s prijateljima, članovima obitelji ili zdravstvenim djelatnicima. Među ispitanicima koji se smatraju ljubiteljima umjetne inteligencije taj udio raste na 56 posto. Među roditeljima je 43 posto ispitanika umjetnoj inteligenciji otkrilo stvari koje nisu rekli ni ljudima kojima najviše vjeruju, uključujući vlastitu djecu. Istraživanje nije utvrdilo kakve su točno tajne korisnici dijelili. Prema ranijim izvješćima, ljudi se chatbotovima obraćaju zbog pitanja o tjelesnom i mentalnom zdravlju, financijama, roditeljstvu i bračnim problemima, piše portal CNET. Istraživači DuckDuckGoa naveli su da tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, predstavljaju chatbotove kao povjerljive sugovornike, iako zaštita privatnosti korisnika nije jednaka takvu dojmu. "Sve se te poruke temelje na jednoj pretpostavci: da su ti razgovori privatni. U većini slučajeva to jednostavno nije istina", naveli su istraživači. Istraživanje američkog Sveučilišta Stanford iz 2025. godine pokazalo je da su Amazon, Anthropic, Google, Meta, Microsoft i OpenAI koristili razgovore korisnika s chatbotovima za daljnje učenje svojih sustava umjetne inteligencije. Mogućnost isključivanja takve uporabe nije bila dostupna kod svih tih tvrtki. Anthropic, Google i OpenAI moraju predati podatke iz razgovora ako ih na to pravno obvezuje sudski nalog ili drugi odgovarajući zahtjev nadležnih tijela, no samo je 25 posto ispitanika u DuckDuckGoovu istraživanju znalo za tu mogućnost. Prijepisi razgovora s ChatGPT-om korišteni su u istrazi dvostrukog ubojstva u američkoj Južnoj Karolini i u slučaju podmetanja požara na području četvrti Pacific Palisades u Los Angelesu, dok je razgovor sa Snapchatovom umjetnom inteligencijom poslužio kao dokaz na suđenju za ubojstvo iz 2024. godine. Portal CNET korisnicima savjetuje da, gdje je to moguće, isključe pohranu razgovora ili njihovu uporabu za učenje modela, provjeravaju koji su njihovi podaci sačuvani, razgovore s chatbotovima smatraju javnim okruženjem i izbjegavaju iznositi osjetljive informacije. Alternativni alati umjetne inteligencije Jan.ai, Ollama, LM Studio, PrivateGPT i GPT4All mogu raditi lokalno i bez povezivanja s poslužiteljima u oblaku, pa razgovori ostaju na korisnikovu uređaju, što pruža znatno veću sigurnost podataka.
    Wow
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 145 Visualizzazioni
  • Europa je dobila pandan najzloglasnijoj kompaniji na svijetu


    Palantir, čiji softver naširoko koriste američke obrambene i obavještajne agencije, već neko vrijeme pokušava svoju tehnologiju prodati i europskim službama. Jednim dijelom to im je i uspjelo.


    Najviše su infiltrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje surađuju s ministarstvima obrane i zdravstva, dok se njihov softver u Njemačkoj koristi u dijelu policijskih struktura. Palantirova tehnologija prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Ukrajini, uglavnom u područjima obrane, sigurnosti i analize velikih količina podataka. Tvrtka je povezana i s europskim sigurnosnim institucijama te NATO-ovim sustavima, a među njezinim europskim klijentima nalaze se i velike privatne kompanije iz energetike, farmacije, financija i industrije.


    No europske vlade sada preispituju koliko je poželjno da osjetljivi državni sustavi, poput obrane, policije, zdravstva i obavještajnih službi, ovise o softveru američke kompanije. Osim toga, Palantir prati i loš glas. Pisali smo kako je „američka tvrtka koju su osnovali internetski milijarderi (glavni čovjek je Peter Thiel) Palantir Technologies apsolutni lider u ‘bigbrotherizaciji’ društva i pionir najinvazivnijih oblika nadzora i špijunaže koji se mogu vidjeti u zapadnom svijetu“.


    https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/francuska-prelazi-s-palantira-na-chapsvision-u-drzavnim-sustavima-15740382
    Europa je dobila pandan najzloglasnijoj kompaniji na svijetu Palantir, čiji softver naširoko koriste američke obrambene i obavještajne agencije, već neko vrijeme pokušava svoju tehnologiju prodati i europskim službama. Jednim dijelom to im je i uspjelo. Najviše su infiltrirani u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje surađuju s ministarstvima obrane i zdravstva, dok se njihov softver u Njemačkoj koristi u dijelu policijskih struktura. Palantirova tehnologija prisutna je i u Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Norveškoj i Ukrajini, uglavnom u područjima obrane, sigurnosti i analize velikih količina podataka. Tvrtka je povezana i s europskim sigurnosnim institucijama te NATO-ovim sustavima, a među njezinim europskim klijentima nalaze se i velike privatne kompanije iz energetike, farmacije, financija i industrije. No europske vlade sada preispituju koliko je poželjno da osjetljivi državni sustavi, poput obrane, policije, zdravstva i obavještajnih službi, ovise o softveru američke kompanije. Osim toga, Palantir prati i loš glas. Pisali smo kako je „američka tvrtka koju su osnovali internetski milijarderi (glavni čovjek je Peter Thiel) Palantir Technologies apsolutni lider u ‘bigbrotherizaciji’ društva i pionir najinvazivnijih oblika nadzora i špijunaže koji se mogu vidjeti u zapadnom svijetu“. https://www.jutarnji.hr/novac/aktualno/francuska-prelazi-s-palantira-na-chapsvision-u-drzavnim-sustavima-15740382
    Like
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 295 Visualizzazioni
  • OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI?
    Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar:
    Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima.
    Počinje puno ranije.
    Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava.
    Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema.
    Počinje kada se građanima kaže:
    „Sve je u okviru zakona i propisa“
    A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima.
    U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži.
    Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga?
    Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja?
    Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države.
    Uzalud!

    Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like.
    Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija.
    Nameće se jednostavno pitanje:
    AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE?

    Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska.
    Danas je u problemu Lika.
    Sutra?
    Tko je sljedeći?
    Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo.
    Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada.
    Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje.

    I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu.
    Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana!

    Gospić nas danas upozorava!
    Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina.

    Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća;
    ✊ HODAJ ZA LIKU!
    HODAJ ZA HRVATSKU!
    5. RUJNA — ZAGREB
    #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika
    OD CRNOG BRDA DO SISKA — TKO ĆE BITI SLJEDEĆI? Mi u Sisku naučili smo jednu važnu stvar: Problem s otpadom ne počinje onoga dana kada se pojavi pred vašim vratima. Počinje puno ranije. Počinje kada se negdje godinama gomila problem koji se ne rješava. Počinje kada se otpad iz jednog kraja odluči premjestiti u drugi kako bi se stvorio privid rješavanja problema. Počinje kada se građanima kaže: „Sve je u okviru zakona i propisa“ A onda se jednog dana pojave kamioni, jer papir podnosi svašta pa i izvrtanje činjenica i "prilagodbu" situacije zakonima. U Sisku smo to osjetili na vlastitoj koži. Troska s Crnog brda u Biljanima Donjim dovezena je u Sisak na obradu. Govorilo se o čak 150.000 tona. Mi smo pitali: zašto Sisak? Zašto skoro u centar grada? Jel netko uopće procijenio rizik prijevoza s 300km udaljene lokacije na puko prosijavanje nadomak centra grada u Sisak? Koji je smisao toga? Zašto građani saznaju posljednji i zašto moraju tek nakon već donesene odluke početi tražiti odgovore ili alternativna rješenja? Tisuće građana potpisale su peticiju protiv, a na ulicama Siska okupilo se u dva navrata preko tisuću ljudi u prosvjedima protiv ovakvog "rješenja" dugogodišnjeg problema s drugog kraja države. Uzalud! Zato danas razumijemo frustraciju ljudi iz Like. Ne tvrdimo da su Sisak i Gospić isti slučaj, ali je činjenica da nam je otpad i jednima i drugima silom nametnut. U Sisak je došao institucionalnim putem zbog privatnog interesa, a u Gospić ilegalno preko privatnog interesa te uz nemar nadležnih institucija. Nameće se jednostavno pitanje: AKO SE PROBLEM S OTPADOM MOŽE GODINAMA GOMILATI NA JEDNOM MJESTU, A ONDA SE "RJEŠAVATI" PREMJEŠTANJEM NA DRUGO MJESTO — TKO JAMČI DA SE ISTI OBRAZAC NEĆE PONOVITI NEGDJE DRUGDJE? Problem Biljana Donjih je "riješen" preko Siska. Danas je u problemu Lika. Sutra? Tko je sljedeći? Ne želimo Hrvatsku u kojoj se problem samo premješta iz jednog dvorišta u drugo. Želimo Hrvatsku u kojoj institucije pravodobno reagiraju i riješe manji problem kako ne bi nastao veći. Želimo da prije kamiona i prisile sustav pita građane za dozvolu. Ne smije zarada jedne tvrtke biti prioritet u odnosu na interes i zdravlje svih stanovnika jednog grada. Problem ne smije postati „Crno brdo“ da bi se naknadno počelo tražiti rješenje. I zato ćemo 5. rujna biti u Zagrebu. Građani moraju biti zajedno kada upozoravaju na ono što ne žele u svom mjestu. Idemo poručiti institucijama da se nauče slušati glas građana! Gospić nas danas upozorava! Sutra će se slučaj Gospić ponoviti negdje drugdje, a Sisak zna zašto treba slušati jer Sisak je već danas kolateralna žrtva nemara i nerada institucija u Biljanima Donjim prije puno godina. Da se ne ponavlja isti obrazac kruženja otpada i smeća; ✊ HODAJ ZA LIKU! HODAJ ZA HRVATSKU! 5. RUJNA — ZAGREB #SiščaniNeŽeleBitiSmetlišćani #HodajZaLiku #HodajZaHrvatsku #CrnoBrdo #Sisak #Lika
    0 Commenti 0 Condivisioni 1K Visualizzazioni
  • Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno.

    Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst:

    Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti

    Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti?
    Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini.

    Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje.
    Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima?
    To nije mala stvar.
    U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana?
    Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma.
    Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada.

    Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni.
    Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje.
    To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske.
    Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave.
    Više se nije govorilo samo:
    „Ima li investitor dozvolu?“
    nego:
    „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“
    To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira.
    Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim.
    Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa.
    Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK.
    Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom:
    „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“

    Lokalni problem je postao nacionalna tema.
    Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje.
    Tisuće ljudi izašle su na ulicu
    U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana.
    Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana.
    To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla.
    Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori:
    „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“
    A to je temelj demokracije.
    Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama
    Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti.
    On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima.
    Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative.
    Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik.
    Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem.
    Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative.
    „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada.
    Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija.
    Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama.
    U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana.
    Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu.
    Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana.
    Što je, dakle, stvarno postignuto?
    Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne!
    Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija.
    Inicijativa je:
    • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa;
    • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima;
    • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa;
    • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije;
    • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola;
    • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva
    • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom;
    • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku.
    • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj.

    Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu
    Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti.
    To je promjena svijesti!
    Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom.
    Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju.
    Mogu doći na prosvjed.
    Mogu tražiti dokumente.
    Mogu postavljati pitanja.
    Mogu tražiti odgovornost.
    Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada.
    I mogu reći:
    „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“
    To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“.
    Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku.
    Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti.
    Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi.
    I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo.
    Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi.
    Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'.
    To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja.
    „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada.
    To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište.
    Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor.
    Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice.
    I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom.
    Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću.
    Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari:
    o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti.
    A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima.
    Mora početi odlučivati s građanima!

    Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku!

    👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/
    Ne utvaramo si da smo kadri mijenjati puno toga, ali ako smo bili i mali zupčanik koji je omogućio pokretanje drugih mahanizama prema višem cilju, mi smo sretni i trud nam se isplatio. Podrška našim Ličanima 5. rujna, da se kotačići i zupčanici pokrenu, okrenu i sve što treba preokrenu u korist svih nas građana zajedno. Svima koji su se uključili na ove stranice nedavno, ali i onima koji u komentarima propitkuju koja korist od nas, posvećujemo tekst: Siščani ne žele biti Smetlišćani – kada građani odluče da više neće šutjeti Građanska inicijativa„Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nije nastala iz želje za političkom borbom, niti iz potrebe da se nekome dodijeli krivnja. Nastala je iz mnogo jednostavnijeg pitanja: koliko još tereta jedan grad može podnijeti? Sisak je desetljećima bio industrijski grad. Njegovi su građani živjeli uz industriju, nosili njezine posljedice i podnosili njezine rizike. Upravo zato inicijativa polazi od jednostavnog, ali snažnog stava: činjenica da je Sisak industrijski grad ne znači da mora postati mjesto u koje će se dovoziti sve ono što drugi ne žele imati u svojoj blizini. Jedan od najvećih uspjeha inicijative jest to što je pitanje otpada izvela iz zatvorenih institucionalnih prostora i pretvorila ga u javno pitanje. Građani su počeli tražiti odgovore: što se u Sisak dovozi, odakle dolazi, u kojim količinama, tko ima dozvole, gdje se otpad obrađuje i pod kojim uvjetima? To nije mala stvar. U sustavu u kojemu se građaninu često kaže da je nešto „zakonito“ i da stoga nema razloga za zabrinutost, inicijativa je otvorila mnogo važnije pitanje: je li ono što je zakonski dopušteno ujedno i prihvatljivo za život građana? Upravo je takvo propitivanje srž građanskog aktivizma. Još 2019. godine inicijativa je sudjelovala u javnom protivljenju namjerama vezanim uz gospodarenje otpadom, a dokumenti Grada Siska pokazuju da su njezini zahtjevi i tada ulazili u širu raspravu o prostornom planiranju i budućnosti grada. Aktivistički gledano, uspjeh se ne mjeri samo brojem projekata koji su zaustavljeni. Ponekad je uspjeh natjerati institucije da više ne mogu ignorirati građanima važno pitanje. To se dogodilo s planiranim skladištem i spalionicom kemijskog otpada u Novom Pračnu. Inicijativa se suprotstavila projektu energane koja je trebala obrađivati stotine tisuća litara kemijskog otpada u blizini zelenog prigradskog naselja. U javnost je tako i dospjelo pitanje treba li Sisak postati mjesto u koje će se dovoziti otpad iz cijele Hrvatske. Drugim riječima, inicijativa je počela mijenjati samu paradigmu rasprave. Više se nije govorilo samo: „Ima li investitor dozvolu?“ nego: „Kakav grad želimo ostaviti svojoj djeci?“ To je politički i društveni pomak koji se ne može izmjeriti donošenjem administrativne odluke da se nešto planirano ipak na koncu ne realizira. Važnu fazu djelovanja inicijatove predstavlja borba protiv dovoza troske s lokacije „Crno brdo“ u Biljanima Donjim. Inicijativa nije ostala samo na objavama na društvenim mrežama. Pokrenuta je peticija protiv dovoza i obrade 150.000 tona troske, upućena Vladi Republike Hrvatske, Saboru i Državnom inspektoratu. Peticija je prikupila preko 4.500 potpisa. Organizirani su prosvjedi, podneseni zahtjevi i prijave, tražene informacije od nadležnih tijela, a problem je iznesen i pred Ministarstvo zaštite okoliša i sud EK. Zelena akcija u svom izvještaju za 2025. navodi da je zajedno s predstavnicima inicijative radila na traženju informacija i pisanju prijava i dopisa nadležnim tijelima te da su zajedno održali akciju pred Ministarstvom pod parolom: „I poslije Crnog brda – Crno brdo.“ Lokalni problem je postao nacionalna tema. Više se nije moglo govoriti samo o jednoj tvrtki, jednoj lokaciji ili jednom gradu. Otvorilo se pitanje kako država postupa s otpadom koji nastaje na jednom kraju Hrvatske i zatim se premješta na drugi kraj zemlje. Tisuće ljudi izašle su na ulicu U rujnu 2025. inicijativa je organizirala prosvjed protiv dovoza 150.000 tona troske u Sisak. Na prosvjedu se okupilo preko dvije tisuće Siščanki i Siščana. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2025., na novom prosvjedu protiv dovoza i obrade troske ponovno se okupilo preko tisuću građana. To je možda najvidljiviji dokaz onoga što je inicijativa postigla. Od pojedinačnog građanina koji se pita „što se događa?“ nastala je masa građana koja javno govori: „O ovome se mora odlučivati zajedno s nama.“ A to je temelj demokracije. Inicijativa je promijenila i odnos prema institucijama Građanski aktivizam ne znači samo suprotstavljanje vlasti. On znači prisiliti vlast da polaže račune građanima. Nakon prosvjeda protiv troske javno su se oglašavali predstavnici Grada Siska, uključujući gradonačelnika Domagoja Orlića, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša, čak su i predstavnici tvrtke koja je dobila posao zbrinjavanja, željeli razgovarati s predstavnivima inicijative. Bez obzira na političke razlike i različita tumačenja odgovornosti, činjenica da se o problemu javno razgovara i da predstavnici vlasti moraju reagirati pokazuje jednu važnu stvar: građani su postali relevantan sugovornik. Borba se nije zaustavila samo na otpadu iako je problem industrije otpada i mega kapaciteta za koje su izdane dozvole za dovoz, skladištenje i oporabu golem. Možda je upravo to najveći razvojni korak inicijative. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ više nije samo naziv pokreta protiv pojedinog projekta otpada. Inicijativa je proširila pitanje na širu temu kakvu budućnost treba imati Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Tako se uključila i u protivljenje odlaganju nuklearnog otpada u Čerkezovcu te kasnije i velikim peradarskim kompleksima, farmama i klaonicama. U prosincu 2025. HRT je izvijestio da je inicijativa, nakon pozitivnog mišljenja za studiju utjecaja na okoliš mega klaonice u Sisku od strane povjerenstva MZOZT, najavila nastavak borbe. U izvještaju se navodi i da je peticiju protiv projekta potpisalo više od 8 000 građana. Nakon prvog udruženog prosvjeda "Ne pilićarskoj eko bombi" održanog u svibnju 2025. godine u Sisku, organiziran je i veliki zajednički prosvjed okupljenih građanskih inicijativa iz Sisačko-moslavačke županije zajedno sa udrugama Zelena akcija i Prijatelji životinja. Prosvjed početkom veljače 2026. godine u Zagrebu okupio je više od 5 000 ljudi, a iz gledališta su mu prisustvovsli predstavnici gotovo svih relevantnih stranačkih opcija bez obzira na ideološke razlike. Inicijativa se uspješno povezala s inicijativama unutar svoje županije, a uskoro postaje inspiracija i inicijativama u drugim županijama s kojima se također povezuje u zajedničkom otporu. Na prosvjedu protiv mega farmi se pojavljuje i inicijativa Gospić je naš dom. Inicijative od početka pružaju uzajamnu podršku jedni drugima jer i Sisak muku muči s gomilama otpada i cijelom industrijom otpada u svom gradu. Nova peticija koju su tada pokrenulu protiv mega peradarskih kompleksa prikupila je više od 51.000 potpisa građana. Što je, dakle, stvarno postignuto? Ako rezultate promatramo samo kroz prizmu „jesu li svi problemi riješeni“, odgovor bi bio: ne! Ali ako ih promatramo iz perspektive građanskog pokreta, slika je potpuno drugačija. Inicijativa je: • otvorila pitanje gospodarenja otpadom u Sisku kao pitanje javnog interesa; • mobilizirala tisuće građana na prosvjedima; • pokrenula i podržala peticije s tisućama potpisa; • izvršila javni pritisak na Ministarstvo, Grad i druge institucije; • tražila informacije, kontrole i preispitivanje postupaka i dozvola; • povezala se sa stručnim pojedincima i civilnim organizacijama poput Zelene akcije, Prijatelji životinja i dobila potporu preko 160 udruga civilnog društva • problem otpada iz Siska povezala je s nacionalnim sustavom gospodarenja otpadom; • proširila borbu na pitanje velikih industrijskih i poljoprivrednih projekata koji mogu dugoročno opteretiti prostor onečišćenjem te nakon zagrebačkog prosvjeda zabilježila malu pobjedu rušenjem Studije utjecaja na okoliš za mega klaonicu pilića u Sisku. • povezala građane Siska s drugim lokalnim inicijativama u županiji i Hrvatskoj. Najvažnije postignuće: građani su shvatili vlastitu snagu Ali postoji nešto što nijedan registar, dozvola, peticija ni prosvjed ne može potpuno izmjeriti. To je promjena svijesti! Prije građanskog organiziranja, pojedinac je mogao osjećati da je nemoćan pred institucijama, investitorima i administracijom. Danas tisuće ljudi znaju da mogu potpisati peticiju. Mogu doći na prosvjed. Mogu tražiti dokumente. Mogu postavljati pitanja. Mogu tražiti odgovornost. Mogu povezati svoj problem s problemom drugog grada. I mogu reći: „Ovo je i naš grad. O našoj budućnosti neće se odlučivati bez nas.“ To je možda najveći uspjeh inicijative „Siščani ne žele biti Smetlišćani“. Jer građanski pokret nije uspješan samo onda kada pobijedi jednu odluku. Uspješan je onda kada građani prestanu vjerovati da ništa ne mogu promijeniti. Borba još nije završena, trnovit je put iza, ali i spred osviještenih građana okupljenih u inicijativi. I zato ne treba stvarati iluziju da je išta gotovo. Pozitivni rezultati pojedinih postupaka ne znače da je pritisak nestao. Naprotiv, događaji iz 2025. i 2026. pokazuju da se pitanje budućnosti Siska i cijele županije i dalje vodi. Kako je predstavnica inicijative istaknula na prosvjedu 2026.,jedna dobivena bitka ne znači kraj borbe'. To je možda najbolji opis dosadašnjeg djelovanja. „Siščani ne žele biti Smetlišćani“ nisu samo prosvjed protiv otpada. To je poruka da Sisak nije ničije odlagalište. Da građani nisu statisti u projektima koji mijenjaju njihov prostor. Da „razvoj“ ne može značiti samo profit investitora, dok građanima ostaju prašina, buka, promet, rizici i posljedice. I da se pravo na čist, siguran i dostojanstven život ne dobiva šutnjom. Dobiva se organiziranjem, upornošću i solidarnošću. Zato je priča ove inicijative u konačnici priča o jednoj puno većoj stvari: o trenutku kada građani prestanu biti promatrači vlastitog grada i postanu njegovi aktivni čuvari. Kada postaju primjer i uzor drugima kako se stvari ipak mogu pokrenuti i promijeniti. A kada se to dogodi, vlast više ne može jednostavno odlučivati o građanima. Mora početi odlučivati s građanima! Hodaj za Liku! Hodaj za Sisak! Hodaj za Hrvatsku! 👇https://www.facebook.com/100067031646107/posts/pfbid0qiDPfnyPvKnVjaqboU17X7meYhjevELNprRymiwwyK7iRfiaTEoyKpstaXGWMJkKl/
    0 Commenti 0 Condivisioni 1K Visualizzazioni
  • Među hrvatskim gradovima posebno se ističe upravo #Sisak, s najvećim apsolutnim #povecanjem izdvajanja za predškolski odgoj u 2025. godini.

    U odnosu na 2024., sredstva je povećao za 9.6 milijuna eura, čime se našao na drugom mjestu ljestvice, odmah iza Splita, koji je izdvajanja povećao za 13,16 milijuna eura.

    Takav rast pokazuje da je predškolski odgoj u gradu dobio znatno veći proračunski značaj, bilo kroz ulaganja u kapacitete i infrastrukturu, bilo kroz financiranje redovnog rada vrtića.

    Više na: 👇
    https://gradonacelnik.hr/izdvojeno/gradovi-za-vrtice-u-prosloj-godini-izdvojili-preko-900-milijuna-eura-evo-koji-najvise/
    Među hrvatskim gradovima posebno se ističe upravo #Sisak, s najvećim apsolutnim #povecanjem izdvajanja za predškolski odgoj u 2025. godini. U odnosu na 2024., sredstva je povećao za 9.6 milijuna eura, čime se našao na drugom mjestu ljestvice, odmah iza Splita, koji je izdvajanja povećao za 13,16 milijuna eura. Takav rast pokazuje da je predškolski odgoj u gradu dobio znatno veći proračunski značaj, bilo kroz ulaganja u kapacitete i infrastrukturu, bilo kroz financiranje redovnog rada vrtića. Više na: 👇 https://gradonacelnik.hr/izdvojeno/gradovi-za-vrtice-u-prosloj-godini-izdvojili-preko-900-milijuna-eura-evo-koji-najvise/
    GRADONACELNIK.HR
    Gradovi za vrtiće u prošloj godini izdvojili preko 900 milijuna eura, evo koji najviše...
    U odnosu na 2024. izdvajanja su povećana za 206,45 milijuna eura ili 29,32 posto, a više je izdvojilo 109 od 128 gradova. Krk vodi prema iznosu po stanovniku, Oroslavje prema udjelu u proračunu i postotnom rastu, dok je Split ostvario najveće apsolutno povećanje. Vrtić je za većinu mladih obitelji prva, sasvim konkretna točka susreta s
    0 Commenti 0 Condivisioni 533 Visualizzazioni
  • Važno za sve zaposlene.....

    Prema članku 86. stavku 1. Zakona o privatnoj zaštiti, čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist tijekom obavljanja poslova moraju:

    ✅nositi iskaznicu istaknutu na vidljivom mjestu,
    ✅iskaznica mora biti okrenuta tako da se vidi fotografija,
    ✅na radnom mjestu moraju imati i valjani radni nalog.

    Zaštitar koji:

    ❌ne istakne iskaznicu na vidljivom mjestu,
    ❌ne nosi je okrenutu tako da se vidi fotografija,
    čini prekršaj propisan člankom 97. Zakona

    Novčana kazna za zaštitara (fizičku osobu) za taj prekršaj iznosi 130 do 660 eura. Kazna se odnosi na fizičku osobu koja obavlja poslove privatne zaštite.
    _______________________________________________________________________
    Važno je napomenuti da postoji iznimka:

    ako zaštitar obavlja poslove u građanskoj odjeći uz odobrenje i u skladu sa zakonom, iskaznicu ne mora nositi na vidljivom mjestu, ali je mora imati kod sebe zajedno s radnim nalogom.
    _______________________________________________________________________
    Poslodavac u djelatnosti privatne zaštite zakonski je obvezan izdati valjani radni nalog svakom čuvaru, zaštitaru, zaštitaru specijalistu, zaštitaru tehničaru i zaštitaru IPU-u koji obavlja poslove privatne zaštite. Ta obveza proizlazi iz članka 86. Zakona o privatnoj zaštiti.

    Ako poslodavac ne izda valjani radni nalog, čini prekršaj za koji su propisane sljedeće novčane kazne:

    Pravna osoba (tvrtka): od 1.320 do 6.630 eura.
    ❌Obrtnik: od 660 do 1.990 eura.
    ❌Odgovorna osoba u pravnoj osobi (npr. direktor ili druga ❌odgovorna osoba): od 130 do 660 eura.

    Osim toga, radni nalog mora sadržavati:
    ✅popis poslova,
    ✅opis zaduženja,
    ✅poslove koji proizlaze iz ugovora s korisnikom usluge.

    ❌Zaštitar ne smije obavljati poslove koji nisu određeni radnim nalogom, niti poslodavac smije radnika rasporediti na takve poslove bez odgovarajućeg naloga. (čistiti stepenice, iznositi smeće komitentima. čistiti snijeg, prati prozore, postupati na parkingu-javna površina i dr).
    Važno za sve zaposlene..... Prema članku 86. stavku 1. Zakona o privatnoj zaštiti, čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist tijekom obavljanja poslova moraju: ✅nositi iskaznicu istaknutu na vidljivom mjestu, ✅iskaznica mora biti okrenuta tako da se vidi fotografija, ✅na radnom mjestu moraju imati i valjani radni nalog. Zaštitar koji: ❌ne istakne iskaznicu na vidljivom mjestu, ❌ne nosi je okrenutu tako da se vidi fotografija, čini prekršaj propisan člankom 97. Zakona Novčana kazna za zaštitara (fizičku osobu) za taj prekršaj iznosi 130 do 660 eura. Kazna se odnosi na fizičku osobu koja obavlja poslove privatne zaštite. _______________________________________________________________________ Važno je napomenuti da postoji iznimka: ako zaštitar obavlja poslove u građanskoj odjeći uz odobrenje i u skladu sa zakonom, iskaznicu ne mora nositi na vidljivom mjestu, ali je mora imati kod sebe zajedno s radnim nalogom. _______________________________________________________________________ Poslodavac u djelatnosti privatne zaštite zakonski je obvezan izdati valjani radni nalog svakom čuvaru, zaštitaru, zaštitaru specijalistu, zaštitaru tehničaru i zaštitaru IPU-u koji obavlja poslove privatne zaštite. Ta obveza proizlazi iz članka 86. Zakona o privatnoj zaštiti. Ako poslodavac ne izda valjani radni nalog, čini prekršaj za koji su propisane sljedeće novčane kazne: Pravna osoba (tvrtka): od 1.320 do 6.630 eura. ❌Obrtnik: od 660 do 1.990 eura. ❌Odgovorna osoba u pravnoj osobi (npr. direktor ili druga ❌odgovorna osoba): od 130 do 660 eura. Osim toga, radni nalog mora sadržavati: ✅popis poslova, ✅opis zaduženja, ✅poslove koji proizlaze iz ugovora s korisnikom usluge. ❌Zaštitar ne smije obavljati poslove koji nisu određeni radnim nalogom, niti poslodavac smije radnika rasporediti na takve poslove bez odgovarajućeg naloga. (čistiti stepenice, iznositi smeće komitentima. čistiti snijeg, prati prozore, postupati na parkingu-javna površina i dr).
    Like
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 306 Visualizzazioni
  • 🚧 Napreduju radovi na izgradnji sustava odvodnje na Zelenom brijegu

    Gradonačelnik Domagoj Orlić, zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković i direktor Sisačkog vodovoda Igor Valešić obišli su radove na izgradnji sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda u gradskoj četvrti Zeleni brijeg.

    📍 U sklopu projekta gradi se 1.253,60 metara nove kanalizacijske mreže u Ulici Vlahe Bukovca, Ulici Jose Bužana i Podravskoj ulici te 45 novih priključaka, čime će više od 100 stanovnika dobiti mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje.

    💶 Vrijednost projekta iznosi 436.153,23 eura, a financira se uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatskih voda i vlastitih sredstava Sisačkog vodovoda.

    🏗️ Grad Sisak naslijedio je brojne infrastrukturne izazove koji su godinama ostajali neriješeni. Danas se na te izazove odgovara konkretnim projektima, otvorenim gradilištima i odgovornim korištenjem europskih sredstava. Ulaganjima u komunalnu infrastrukturu stvaraju se kvalitetniji uvjeti života za sve Siščanke i Siščane.

    „Godinama je u Sisku bio zanemarivan sustav vodoopskrbe i odvodnje. Danas sustavno ulažemo u komunalnu infrastrukturu. Nakon što smo završili sanaciju vakuumske kanalizacije u Galdovu i pokrenuli projekt izgradnje odvodnje na Pogorelcu, otvorili smo gradilište i ovdje na Zelenom brijegu.
    Završetkom ovih radova više od stotinu naših sugrađana dobit će mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, čime nastavljamo podizati kvalitetu komunalne infrastrukture i stvarati bolje uvjete života u svim dijelovima grada”, ističe gradonačelnik Orlić.
    🚧 Napreduju radovi na izgradnji sustava odvodnje na Zelenom brijegu Gradonačelnik Domagoj Orlić, zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković i direktor Sisačkog vodovoda Igor Valešić obišli su radove na izgradnji sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda u gradskoj četvrti Zeleni brijeg. 📍 U sklopu projekta gradi se 1.253,60 metara nove kanalizacijske mreže u Ulici Vlahe Bukovca, Ulici Jose Bužana i Podravskoj ulici te 45 novih priključaka, čime će više od 100 stanovnika dobiti mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje. 💶 Vrijednost projekta iznosi 436.153,23 eura, a financira se uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatskih voda i vlastitih sredstava Sisačkog vodovoda. 🏗️ Grad Sisak naslijedio je brojne infrastrukturne izazove koji su godinama ostajali neriješeni. Danas se na te izazove odgovara konkretnim projektima, otvorenim gradilištima i odgovornim korištenjem europskih sredstava. Ulaganjima u komunalnu infrastrukturu stvaraju se kvalitetniji uvjeti života za sve Siščanke i Siščane. „Godinama je u Sisku bio zanemarivan sustav vodoopskrbe i odvodnje. Danas sustavno ulažemo u komunalnu infrastrukturu. Nakon što smo završili sanaciju vakuumske kanalizacije u Galdovu i pokrenuli projekt izgradnje odvodnje na Pogorelcu, otvorili smo gradilište i ovdje na Zelenom brijegu. Završetkom ovih radova više od stotinu naših sugrađana dobit će mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, čime nastavljamo podizati kvalitetu komunalne infrastrukture i stvarati bolje uvjete života u svim dijelovima grada”, ističe gradonačelnik Orlić.
    0 Commenti 0 Condivisioni 483 Visualizzazioni
  • [Krađa goriva iz kamiona ]
    Traga se za nepoznatim počiniteljem koji je u noći sa srijede na četvrtak, 22./23. srpnja, na autocesti A3 na odmorištu Novska – sjever iz nezaključanog rezervoara kamiona slovenskih nacionalnih oznaka ukrao oko 200 litara goriva.

    Od oštećenog je zaprimljena kaznena prijava zbog krađe.

    Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/kradja-goriva-iz-kamiona-47996/47996
    [Krađa goriva iz kamiona ] Traga se za nepoznatim počiniteljem koji je u noći sa srijede na četvrtak, 22./23. srpnja, na autocesti A3 na odmorištu Novska – sjever iz nezaključanog rezervoara kamiona slovenskih nacionalnih oznaka ukrao oko 200 litara goriva. Od oštećenog je zaprimljena kaznena prijava zbog krađe. Izvor: https://sisacko-moslavacka-policija.gov.hr/vijesti-8/kradja-goriva-iz-kamiona-47996/47996
    Wow
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 377 Visualizzazioni
  • 🏡 Ovakve metalne garaže danas su jedno od najpraktičnijih rješenja za sve kojima treba dodatan prostor bez klasične gradnje i velikih troškova. 🚗

    Ova montažna garaža dimenzija je 2x10 metara i izrađena je od čvrstog akrilnog lima u tamno zelenoj mat boji koja izgleda moderno i uredno u svakom dvorištu. 🔨

    ✔ Jednokrilna vrata za brz i jednostavan ulaz
    ✔ Krov s padom na lijevu stranu za bolji protok vode
    ✔ Čvrsta metalna konstrukcija otporna na kišu, vjetar i snijeg
    ✔ Minimalno održavanje kroz godine
    ✔ Brza montaža i potpuna prilagodba po mjeri

    Ljudi ih, osim za vozila, koriste i kao radionicu, spremište za alat, garažu za bicikle, hobby prostor ili dodatni radni prostor u dvorištu.

    💰 Cijena ovog modela: 1880 €

    📐 Metalna garaža | Garaža po mjeri | Montažna garaža | Akrilni lim
    🔨 Brza montaža | Garaža za alat | Garaža za radionicu | Metalna konstrukcija
    📍 Cijela Hrvatska

    📧 info@metaltrans.hr
    📞 099 827 2990

    #garaza #montažnagaraža #pomjeri #vrt #dvorište
    🏡 Ovakve metalne garaže danas su jedno od najpraktičnijih rješenja za sve kojima treba dodatan prostor bez klasične gradnje i velikih troškova. 🚗 Ova montažna garaža dimenzija je 2x10 metara i izrađena je od čvrstog akrilnog lima u tamno zelenoj mat boji koja izgleda moderno i uredno u svakom dvorištu. 🔨 ✔ Jednokrilna vrata za brz i jednostavan ulaz ✔ Krov s padom na lijevu stranu za bolji protok vode ✔ Čvrsta metalna konstrukcija otporna na kišu, vjetar i snijeg ✔ Minimalno održavanje kroz godine ✔ Brza montaža i potpuna prilagodba po mjeri Ljudi ih, osim za vozila, koriste i kao radionicu, spremište za alat, garažu za bicikle, hobby prostor ili dodatni radni prostor u dvorištu. 💰 Cijena ovog modela: 1880 € 📐 Metalna garaža | Garaža po mjeri | Montažna garaža | Akrilni lim 🔨 Brza montaža | Garaža za alat | Garaža za radionicu | Metalna konstrukcija 📍 Cijela Hrvatska 📧 info@metaltrans.hr 📞 099 827 2990 #garaza #montažnagaraža #pomjeri #vrt #dvorište
    Wow
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 652 Visualizzazioni 4
  • Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je pozvao na oduzimanje licenci nekoliko američkih televizijskih mreža nakon što su NBC, ABC i CNN odbili emitirati njegov govor uživo na svojim kanalima u udarnom terminu. Govor, koji se odnosio na sigurnost izbora, održan je četiri mjeseca prije međuizbora za Kongres.
    Trump je optužio mreže koje nisu emitirale govor za učešće u "zavjeri", rekavši: "U rijetkom potezu, NBC i ABC, koji objavljuju lažne vijesti, najavili su da neće prenositi ovaj govor." Dodao je: "Takva prevara opravdava oduzimanje njihovih licenci."
    S druge strane, ABC je pojasnio da je emitirao govor na svojoj platformi za vijesti uživo i radio stanici. Obaviješteni izvor je naveo da ga je NBC strimovao putem svoje digitalne usluge NBC News Now, dok je CNN izjavio da je pratio govor i emitirao ga na svojim digitalnim platformama, fokusirajući se na sve novosti koje bi mogao sadržavati.
    Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je pozvao na oduzimanje licenci nekoliko američkih televizijskih mreža nakon što su NBC, ABC i CNN odbili emitirati njegov govor uživo na svojim kanalima u udarnom terminu. Govor, koji se odnosio na sigurnost izbora, održan je četiri mjeseca prije međuizbora za Kongres. Trump je optužio mreže koje nisu emitirale govor za učešće u "zavjeri", rekavši: "U rijetkom potezu, NBC i ABC, koji objavljuju lažne vijesti, najavili su da neće prenositi ovaj govor." Dodao je: "Takva prevara opravdava oduzimanje njihovih licenci." S druge strane, ABC je pojasnio da je emitirao govor na svojoj platformi za vijesti uživo i radio stanici. Obaviješteni izvor je naveo da ga je NBC strimovao putem svoje digitalne usluge NBC News Now, dok je CNN izjavio da je pratio govor i emitirao ga na svojim digitalnim platformama, fokusirajući se na sve novosti koje bi mogao sadržavati.
    Haha
    1
    0 Commenti 0 Condivisioni 699 Visualizzazioni
  • 🤖 VOJNA REVOLUCIJA

    Članak Marija Kavaina u "Slobodnoj Dalmaciji" donosi ozbiljnu analizu tektonskih promjena na modernim ratištima. Više ne pričamo o znanstvenoj fantastici – pričamo o "Drone dealu" (paktu EU i Ukrajine) i tehnologiji koja mijenja pravila ratovanja pred našim očima. Što se zapravo događa na ratištima?

    Umjetna inteligencija preuzima kontrolu. Dronovi sami biraju ciljeve, koordiniraju napade i rekonfiguriraju mrežu ako je neki uništen. Čovjek daje samo završnu naredbu.

    Pomorski dronovi bez posade uspješno prevoze i iskrcavaju kopnene borbene robote naoružane strojnicama duboko u neprijateljski teritorij. Američki sustav Corsair dokazuje učinkovitost autonomnih pomorskih dronova koji potpuno mijenjaju dinamiku pomorskog ratovanja.

    Što Hrvatska ima od toga?
    Zahvaljujući jasnoj podršci Ukrajini, Hrvatska je na popisu zemalja koje dobivaju pristup ovoj razornoj i naprednoj tehnologiji. To je ogromna prilika za našu domaću obrambenu industriju i tvrtke poput osječke Orqe (svjetski vrh u video prijenosu za FPV dronove) te zagrebačkog Dok-inga (lideri u robotskim sustavima).

    Dok tehnologija juri naprijed, autor članka otvoreno proziva predsjednika Milanovića. Ističe se da on svojim stalnim protivljenjem i pokušajima blokade suradnje s Ukrajinom zapravo riskira da Hrvatska ispadne iz ovog ključnog tehnološkog vlaka. Ignoriranje vojne evolucije i relativizacija agresije ne štite Hrvatsku, već je guraju na marginu modernih saveza.

    Ratovanje se promijenilo zauvijek. Pitanje je hoćemo li biti lideri koji razvijaju tehnologiju budućnosti ili promatrači koji kaskaju za vremenom.

    #Hrvatska #VojnaTehnologija #Dronovi #Geopolitika #Obrana
    🤖 VOJNA REVOLUCIJA Članak Marija Kavaina u "Slobodnoj Dalmaciji" donosi ozbiljnu analizu tektonskih promjena na modernim ratištima. Više ne pričamo o znanstvenoj fantastici – pričamo o "Drone dealu" (paktu EU i Ukrajine) i tehnologiji koja mijenja pravila ratovanja pred našim očima. Što se zapravo događa na ratištima? Umjetna inteligencija preuzima kontrolu. Dronovi sami biraju ciljeve, koordiniraju napade i rekonfiguriraju mrežu ako je neki uništen. Čovjek daje samo završnu naredbu. Pomorski dronovi bez posade uspješno prevoze i iskrcavaju kopnene borbene robote naoružane strojnicama duboko u neprijateljski teritorij. Američki sustav Corsair dokazuje učinkovitost autonomnih pomorskih dronova koji potpuno mijenjaju dinamiku pomorskog ratovanja. Što Hrvatska ima od toga? Zahvaljujući jasnoj podršci Ukrajini, Hrvatska je na popisu zemalja koje dobivaju pristup ovoj razornoj i naprednoj tehnologiji. To je ogromna prilika za našu domaću obrambenu industriju i tvrtke poput osječke Orqe (svjetski vrh u video prijenosu za FPV dronove) te zagrebačkog Dok-inga (lideri u robotskim sustavima). Dok tehnologija juri naprijed, autor članka otvoreno proziva predsjednika Milanovića. Ističe se da on svojim stalnim protivljenjem i pokušajima blokade suradnje s Ukrajinom zapravo riskira da Hrvatska ispadne iz ovog ključnog tehnološkog vlaka. Ignoriranje vojne evolucije i relativizacija agresije ne štite Hrvatsku, već je guraju na marginu modernih saveza. Ratovanje se promijenilo zauvijek. Pitanje je hoćemo li biti lideri koji razvijaju tehnologiju budućnosti ili promatrači koji kaskaju za vremenom. #Hrvatska #VojnaTehnologija #Dronovi #Geopolitika #Obrana
    0 Commenti 0 Condivisioni 2K Visualizzazioni
Altri risultati
Virtuala FansOnly https://virtuala.site