[Najava pojačanog nadzora prometa na području Gvozda uporabom bespilotne letjelice (drona)] U nedjelju, 15. ožujka, u vremenu od 9 do 18 sati, na području Policijske postaje Gvozd s ispostavom Bojna provest će se pojačani nadzor usmjeren na sigurnost u cestovnom prometu. Predmetnom akcijom provodit će se mjere u cilju podizanja razine sigurnosti u prometu te će se akcija provoditi uz uporabu bespilotne letjelice (drona). Pomoću drona također će se utvrđivati i sljedeći prekršaji poput: nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisne uporabe mobitela, nepropisnog pretjecanja, nepoštivanja prometnih znakova i dr. Još jednom pozivamo vozače da se pridržavaju prometnih propisa kako bi se razina sigurnosti u cestovnom prometu podigla na još višu razinu te kako bi se zaštitio svaki život na našim cestama. 👉https://www.facebook.com/share/1CN8YXV6zW/

Naše pravo na pristup vlastitim osobnim podacima treba početi koristiti Izdvojit ćemo neke od životno mogućih primjera prava na pristup osobnim podacima: Primjer 1. Zaposlenik dobije otkaz. Tjedan dana kasnije podnese zahtjev bivšem poslodavcu da želi pristup svim svojim osobnim podacima u dosjeu. Bivši poslodavac ne smije ga tražiti pojašnjenje svrhe, bez obzira mogle bi li ga neke informacije koštati gubitka potencijalnog sudskog spora u budućnosti. Primjer 2. Pojedinac traži od svoje jedinice lokalne uprave pristup podacima. JLS ima o pojedincu ogromne količine podataka i argumentirano sumnja da je pojedinac svjestan o kojoj se količini podataka radi. U tom slučaju JLS može tražiti pojedinca da specificira svoj zahtjev na konkretne evidencije, obrade ili dokumentaciju. Pri tom ne smije doći do skrivanja podataka od pojedinca. Primjer 3. Bivši kandidat za radno mjesto traži pristup svojim podacima. Nesuđeni poslodavac želi izbjeći davanje pristupa bivšem kandidatu i briše njegove osobne podatke, životopis i priloženu dokumentaciju iako rokovi zadržavanja takve dokumentacije nisu protekli. U tom slučaju poslodavac je u kršenju GDPR-a. Primjer 4. Ako organizacija ima osjetljive osobne podatke pojedinca, mora osigurati sigurnost tih podataka. Npr. ne možemo slati emailom zdravstvene podatke ili isplatne liste bez prethodne enkripcije ili postavljanja lozinke na dokumente. U takvim slučajevima se može iskoristiti i USB stik poslan preporučenom pošiljkom. Primjer 5. Jedan od managera u kompaniji ima rezervirano parkirno mjesto za njegovo službeno vozilo. Međutim, vrlo često nailazi da se na njegovom rezerviranom mjestu parkira nečiji tuđi auto. Želi saznati tko je taj vozač i traži od svoje kompanije uvid u snimke video nadzora u garaži kako bi otkrio tko je "besramnik". To nije zahtjev za pristup podacima, jer manager traži uvid u tuđe osobne podatke, a za to mora imati valjani pravni temelj iz članka 6. GDPR-a. Zahtjev se odbija. Primjer 6. Pojedinac kao podnositelj zahtjeva ne mora se pozvati na članak 15. GDPR-a ili koristiti pravne termine iz GDPR-a da bi njegov zahtjev bio valjan. Dovoljno je i da napiše da želi pristup osobnim podacima koji se odnose na njega ili informacijama koje voditelj obrade ima o njemu. Primjer 7. Tvrtka X na svojim web stranicama i u Obavijesti o privatnosti objavila je dvije email adrese: jednu za opća pitanja i drugu za GDPR zahtjeve. Fizička osoba podnese svoj zahtjev za pristup podacima na prvu email adresu namijenjenu općim pitanjima. Tvrtka X mora prihvatiti zahtjev za pristup podacima kao valjan. Međutim, ako pojedinac pošalje zahtjev na email adresu koju je našao na listi provjere ispravnosti sanitarija Tvrtke X, tada se takav zahtjev ne treba smatrati valjanim. Primjer 8. Pojedinac traži uvid u snimku video nadzora Tvrtke na kojoj se on nalazi. Tvrtka ne treba vršiti identifikaciju svih snimljenih osoba, već traži dodatne informacije od pojedinca, npr. točno vrijeme i datum i dodatne informacije, kako bi identificirao pojedinca (dodat ćemo zgodno pitanje: "Kako ste bili odjeveni?"). Primjer 9. Pojedinac je sklopio ugovor s Pružateljem usluge i sad telefonskim pozivom korisničkoj službi traži pristup svojim podacima. Agent ne može znati radi li se o istoj osobi, ali Tvrtka može slanjem posebnog koda putem SMS poruke provjeriti s pojedincem njegovu autentičnost. Primjer 10. Uzimanje kopije osobne iskaznice u svrhu identifikacije pojedinca koji želi pristup svojim osobnim podacima može dovesti do rizika za tog pojedinca, krađe identiteta i smatra se neprimjerenim osim slučajeva kada je to neophodno ili u skladu s nekim propisom. To vrijedi posebno za banke, hotele, rent-a-car i sl. Također, nisu svi podaci s osobne iskaznice neophodni. Oni koji to nisu (npr. fotografija, nacionalnost, broj OI, posebni kodovi), trebaju se zacrniti. Primjer 11. Kandidat za radno mjesto predao je životopis i zamolbu. Tijekom intervjua, predstavnik potencijalnog poslodavca pisao je bilješke o kandidatu. Kandidat nakon toga traži pristup svojim osobnim podacima prikupljenim tijekom postupka selekcije. Potencijalni poslodavac dužan je dati pristup osobnim podacima koje je kandidat dao putem životopisa i zamolbe, kao i sažetak bilješki uključujući i osobne dojmove o kandidatu. I još puno primjera je navedeno u odličnom dokumentu prijedlog Smjernica EDPB (European Data Protection Board) o pravu na pristup osobnim podacima, koje su na javnoj raspravi. Svatko tko želi, može sudjelovati na javnoj raspravi, kao i pročitati prijedlog EDPB Smjernica: https://edpb.europa.eu/our-work-tools/documents/public-consultations/2022/guidelines-012022-data-subject-rights-right_en Photo by Yan Krukov from Pexels #gdprcroatia

Ogroman roj skakavaca prekrio je autocestu u Maroku i izazvao prizore koji mnoge podsjećaju na biblijske pošasti. Vozači su svjedočili gustim oblacima kukaca koji su doslovno zamračili cestu i smanjili vidljivost. Stručnjaci upozoravaju da ovakvi rojevi mogu uništiti ogromne količine hrane i predstavljaju ozbiljnu prijetnju poljoprivredi. Podsjeća li nas ovaj događaj na biblijska upozorenja i koliko je čovjek zapravo nemoćan pred silama prirode? Pročitajte cijeli članak na linku. https://rastimouvjeri.com/ogroman-roj-skakavaca-u-maroku-prizori-kao-iz-biblije/

Od 1. ožujka obvezne nove registracije i tablice Naime, sva laka motorna vozila moraju imati crnu osiguravajuću oznaku (tablicu), a dosadašnje zelene tablice prestaju važiti. Vožnja s njima nakon ovog datuma smatra se kaznenim djelom. Ova odluka obuhvaća širok spektar popularnih vozila: mopedi i skuteri (do 50 ccm i 45 km/h), e-skuteri (električni romobili), s-Pedelecs (brzi električni bicikli s potporom do 45 km/h), segwayi i laki kvadovi, prenosi Fenix-magazin - https://fenix-magazin.de/vazna-promjena-u-njemackoj-od-1-ozujka-obvezne-nove-registracije-za-ova-vozila-kazne-su-ogromne/ Tko se nakon 1. ožujka nađe na cesti bez crne tablice, vozi bez osiguranja. U slučaju nesreće s teško ozlijeđenim osobama, vozač snosi punu odgovornost, a odštete mogu doseći milijunske iznose. Osim financijskog rizika, vozač podliježe i kaznenom progonu.

Paravinja: 'Antonia je bila ljepotica, upucavao sam joj se, nije htjela. Poludio sam ' Antonia Bilić, djevojka iz malog mjesta Kričke kod Drniša, danas bi slavila 32. rođendan da je nije ubio vozač kamiona Dragan Paravinja. Ovaj članak o slučaju brutalnog ubojstva maturantice srednje Trgovačke škole Expressa je objavio u rujnu 2024. godine. Antonia je nestala 11. lipnja 2011. godine, a njezino tijelo pronađeno je više od godinu dana kasnije, u studenome 2012. blizu odmorišta Modruš. Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je 2017. presudu da se Dragan Paravinja, proglašen krivim za pokušaj silovanja i ubojstvo Antonije Bilić, osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Paravinji će se u uračunati vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 18. srpnja 2002. g. do 14. kolovoza 2002. i od 26. lipnja 2011. godine nadalje, stoji u presudi Vrhovnog suda, koji je ovime prepolovio prvostupanjsku presudu od zakonski maksimalnih 40 godina. Sudska praksa je da nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenik može tražiti da ga se pusti na slobodu, zakonski to može zatražiti već nakon pola odslužene kazne. A Dragan Paravinja odslužio je dvije trećine od 20 godina zatvora za ubojstvo Antonije Bilić, 17-godišnje maturantice Trgovačke škole. Izvjesno je da će zatražiti puštanje na slobodu, no malo je vjerojatno da će hrvatski sud njegovom zahtjevu i udovoljiti, s obzirom na težinu počinjenog kaznenog djela. Podsjetimo, Antonia Bilić posljednji put je viđena na Čikolskome mostu 7. lipnja 2011. a njeno tijelo pronađeno je godinu i tri mjeseca nakon njezina nestanka, 28. studenog 2012. godine na parkiralištu kraj državne ceste D-23 u selu Modruš kraj Josipdola, blizu mjesta gdje je 7. lipnja u 15.40 posljednji put lociran signal njenog mobitela. DNA analizom potvrđeno je da posmrtni ostaci pripadaju djevojci iz sela Kričke kraj Drniša. "Molim vas, kažite mojoj ženi i sinovima da je nisam silovao", kazao je Dragan Paravinja policajcima tijekom ispitivanja u Banjoj Luci gdje je uhićen 26. lipnja 2011. Na njihova pitanja odgovarao je u nazočnosti dvojice odvjetnika prilično spremno, kao da je već unaprijed pripremio sve odgovore. Teško ubojstvo Drnišanke Antonije Bilić priznao im je, objasnio što je učinio s tijelom tvrdeći kako on nije silovatelj. "Na putu prema Zagrebu, na raskrižju puteva Split - Drniš, Drniš - Šibenik, pored puta sa svoje lijeve strane primijetio sam djevojku koja je stopirala u suprotnom smjeru. Primijetio sam da je bila lijepa, crne duže kose i da je na sebi imala farmerice i majicu, ne mogu se sjetiti koje boje, dok je o ramenu držala žensku torbu", ispričao je Paravinja policajcima kako je sreo nesretnu djevojku. "Hoćeš li sa mnom za Zagreb?", dobacio joj je kroz prozor. Djevojka mu je odgovorila da hoće u Split, nakon čega je produžio pedesetak metara dalje, okrenuo vozilo i vratio se k Antoniji. Ušla je u kamion te su započeli neobvezan razgovor, tijekom kojeg joj se, priznao je, nabacivao. Policajcima je objasnio kako je zaustavio kamion jer je zapravo želio prijeći na stranu djevojčina sjedišta. Antoniju je njegova nakana uzrujala pa ju je, rekao je, pokušao smiriti. Tvrdio je da joj je zbog toga i nudio da izađe iz kamiona. Djevojka je odbila poziv pa je Paravinja s njezine strane ušao u kamion. Antonia je u tom trenutku, kazao je, bezuspješno pokušavala otvoriti vozačeva vrata kako bi pobjegla. Nažalost, nije uspjela. "Počela je da me psuje i vrijeđa. Uspjela me nekoliko puta odgurnuti nogom od sebe. U jednom je trenutku pokušala da izađe iz kabine pored mene i dalje me glasno psujući. U tom sam trenutku izgubio živce", ispričao je Paravinja svoju verziju zločina. To je bio trenutak kad je ubio djevojku. Kazao je da čitavo vrijeme nije bio pri sebi i da se ne sjeća je li kasnije upalio kamion ili je on čitavo vrijeme radio. Nastavio je voziti prema Solinu te se ubrzo okrenuo i krenuo voziti u smjeru Zagreba. Tijekom vožnje se, priznao je, opet zaustavio kako bi tijelo djevojke stavio na krevet iza sjedišta u kabini. Nastavio je vožnju. "Nakon što sam djevojku prebacio na stražnje sjedište, krećem od Drniša prema Kistanju. Na toj dionici, na jednom od tri mosta na rijeci Krki, mahinalno sam zaustavio kamion te sam ušao na mjesto suvozača odakle sam iznio djevojku te je ponio prema ogradi mosta. Ograda je bila izuzetno niska pa sam djevojku samo spustio iza ograde, dok nisam bio siguran da je tijelo otišlo u vodu ili se zaustavilo negdje na obali. Ne mogu se sjetiti koliko je sati tada bilo. Nakon toga sam nastavio vožnju", opisao je policajcima na koji se način riješio tijela žrtve. Nastavio je vožnju prema Ogulinu. "Na jednom od odmorišta, čijeg se imena ne mogu sjetiti, zaustavio sam kamion i u jedan od kontejnera odbacio djevojčinu torbu. Torbu nisam otvarao niti sam se zanimao za njen sadržaj, a želim i da napomenem da nisam ni znao kako se djevojka zvala niti se mogu sjetiti je li se predstavila", kazao je Paravinja. Nakon dolaska u Ogulin, nastavio je pripovijedati, vraćao se u Split. "Ponovo sam se uputio u Split, nakon čega dolazim svojoj kući. Presvukao sam garderobu koju sam imao na sebi, a nisam siguran šta sam od garderobe tog dana imao na sebi. Obično radim ili u farmericama ili u crnoj trenirci i majici kratkih rukava s natpisom firme u kojoj sam prije radio", kazao je policajcima. Inače, tijekom iznošenja obrane, Paravinja je policajcima nacrtao skicu mjesta na kojem je navodno djevojčino tijelo bacio u rijeku. No policiju je navodio na pogrešan trag. Godinu i tri mjeseca nakon Antonijina nestanka, u studenome 2012. njeni posmrtni ostaci, od tijela je ostao samo kostur, pronađeni su u zaseoku Fulaja kod sela Modruš, na ugibalištu za kamione. Pronašli su ih mještani Miran Rendulić i Veljko Dadasović. Uglibalište na kojem su našli kostur bilo je pretvoreno u obično smetlište. - Nakon obdukcije u jutarnjim satima dobili smo u laboratorij i naknadne uzorke i kosti N.N. osobe, a pravovremeno smo iz Centra za forenzična istraživanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić dobili nesporne uzorke članove obitelji i njihove genotipe, tj. elektroforegrame koje su kolege iz MUP-a napravili već u prethodnom tijeku postupka. Analizom genomske DNA uzorka kosti i zuba, moram reći i DNA kose no međutim detektirana količina DNA koja nije bila dovoljna da bi se dobio genotip iz kose, ali je uspješno dobiven iz uzorka kosti i zuba. Usporedbom tog genotipa nestale osobe i članova obitelj, gdje smo imali majku, oca i dvije sestre, došli smo do statističke vjerojatnosti od 99,99999999 posto da je N.N. osoba tražena kći Milke i Mile Bilić, te sestra Katarine i Ane Bilić. Tako da smo definitivno utvrdili da se radi o Antoniji Bilić - rekao je Milovan Kubat,voditelj DNK laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i dijagnostiku. No uzrok smrti nisu uspjeli utvrditi. - Temeljem kostiju koje smo dobili na analizu nismo uspjeli utvrditi nikakve ozljede i nikakve tragove koji bi upućivali na uzrok smrti što je kod ovakvih slučajeva moguće i često, pošto mi imamo iskustva s ovakvom vrstom obrade posmrtnih ostataka iz Domovinskog rata. No, u ovom slučaju ne znamo uzrok smrti na temelju obdukcije koju smo izvršili – rekao je Strinović. Paravinju su ispitivali i o pokušaju silovanja 25-godišnjakinje u Omišu. "Ustopala me jedna atraktivna djevojka. Koliko se mogu sjetiti, imala je crnu dužu kosu i nakon ulaska u kamion bilo je intimnih razgovora i kontakata s njom. Ali nije htjela bilo kakav seksualni odnos", kazao je Paravinja policajcima tijekom ispitivanja koje je okončano tek poslije ponoći. Iskaz je u lipnju 2011. objavio Večernji list. Pročitajte više na: https://express.24sata.hr/top-news/paravinja-2011-nije-htjela-seks-izgubio-sam-zivce-i-ubio-je-11257

Hrvatski div izumio sustav koji lovi vozače i dok tipkaju u vožnji Nitko u prometu to možda ne primjećuje - ali sustav vidi. U djeliću sekunde prepoznaje rizično ponašanje: nevezani pojas, korištenje mobitela tijekom vožnje. Podaci se bilježe i automatski se šalje obavijest nadležnim službama. A vozaču stiže kazna. Nekoliko ulica dalje događa se sudar. U trenutku udara sustav generira dojavu s osnovnim informacijama: točnu lokaciju, vrstu incidenta i ključne podatke potrebne za intervenciju. Policija, vatrogasci i Hitna pomoć dobivaju obavijest gotovo istodobno.

Na autocesti A-1 između čvorova Karlovac i Jastrebarsko (31. km + 750) u smjeru Zagreba. Na cesti Tamo se, naime, otkvačila se cisterna od vučnog vozila – kamiona i ostala na cesti. Hrvatski autoklub je također upozorio vozače kao i da se na tom dijelu autoceste vozi jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h.

Koje kamere na semaforu mogu slati kazne? Kamera na semaforu mora omogućiti snimanje vozila s prednje strane kako bi se na fotografijama jednako prepoznali registarska oznaka i vozač. Postoje i uređaji koji bljeskaju vozilima straga kako bi uhvatili motocikliste koji prolaze kroz crveno. Hoće li se stvarna mjerna tehnologija moći prepoznati ovisi o vrsti kamere na semaforu. Male kamere koje se često nalaze izravno na semaforima nisu kamere za mjerenje brzine. To su jednostavno senzori koji prate količinu prometa u traku i u skladu s tim kontroliraju semafore. Možete li vidjeti kada vas uhvate kako jurite na semaforu? Da i ne. To ovisi o korištenom sustavu. Prolazak kroz crveno svjetlo mora biti fotografski dokumentiran, a broj registarske pločice i vozač moraju biti jasno vidljivi na slikama. Za to je neophodan bljesak. Stariji sustavi koriste crveni filtar za smanjenje odsjaja bljeskalice, ali i dalje ostaju vizualno prepoznatljivi. Međutim, moderni sustavi često koriste bljeskalice crnog svjetla, koje emitiraju svjetlo koje je jedva vidljivo ljudskom oku i stoga ga je teško ili čak nemoguće otkriti. U semaforskoj kameri s indukcijskim trakama velik dio tehnologije odvija se ispod ceste i vozačima nije vidljivo. Indukcijske petlje nalaze se ispod asfalta i s pomoću integriranih senzora mogu detektirati ako vozilo prelazi preko njih. Obično postoje dva takva po semaforu, jedan neposredno na zaustavnoj liniji i jedan nekoliko metara iza nje. Ako vozač prijeđe zaustavnu liniju na crvenom svjetlu, prva indukcijska petlja šalje signal kameri koja se odmah aktivira. Ako se automobil sada zaustavi, to je ‘samo’ kršenje zaustavne linije. Međutim, ako automobil također prijeđe drugu indukcijsku petlju, kamera se ponovno aktivira i bilježi se prolazak kroz crveno svjetlo. Lidar tehnologija se u cestovnom prometu koristi tek nekoliko godina. Ovo je laserska tehnologija koja bilježi prolazak kroz crveno svjetlo s pomoću svjetlosnih impulsa. Propuštene svjetlosne impulse reflektira vozilo i šalje natrag u mjerni uređaj. Na ovaj način se mogu dokumentirati ne samo kršenja zaustavne linije i prolaska kroz crveno svjetlo, već se mogu mjeriti i prekršaji prekoračenja brzine. Kamere za semafore s lidar tehnologijom obično se mogu prepoznati po krutim stupovima koji su čvrsto pričvršćeni uz rub ceste. Policija se uvijek iznova oslanja na mobilne semaforske kamere koje su postavljene u parkirana vozila nedaleko od semafora. Ovaj oblik videonadzora može dokumentirati prolazak kroz crveno svjetlo kao i prebrzu vožnju. Kazna za prolazak kroz crveno svjetlo uvelike ovisi o težini prekršaja. Načelno su veće kazne ako je uz prekršaj prolaska kroz crveno svjetlo postojala i opasnost ili materijalna šteta.

VAŽNA OBAVIJEST ZA OSOBE S INVALIDITETOM ♿ Besplatna cestarina ostaje – i u novom sustavu naplate! Republika Hrvatska uvodi novi digitalni sustav naplate cestarine 🚗💨 kojim se postupno ukidaju naplatne kućice, a uvodi se automatska elektronička naplata. Sustav će u potpunosti zaživjeti najkasnije do početka 2027. godine. 👉 Dobra vijest: osobe s invaliditetom i dalje imaju pravo na besplatnu vožnju autocestama, u skladu sa Zakonom o povlasticama u prometu. 🛣️ Kako ostvariti pravo na besplatnu vožnju? ✔️ Prije ulaska na autocestu zaustavite se na namjenskoj stazi (bit će ih ukupno 140 diljem Hrvatske) ✔️ Sustav automatski očitava registarsku oznaku vozila ✔️ Vozač prisloni Nacionalnu (Europsku) iskaznicu za osobe s invaliditetom na čitač ✔️ Sustav povezuje vozilo i iskaznicu – i omogućuje besplatnu vožnju do izlaska s autoceste ⭕ Važne napomene 🔹 Povlastica vrijedi u bilo kojem osobnom automobilu, bez obzira na vlasništvo 🔹 Osoba s invaliditetom mora biti prisutna u vozilu tijekom vožnje 🔹 Po izlasku s autoceste, sustav automatski prekida povezivanje vozila i iskaznice ✅ Ova promjena donosi jednostavniji, brži i moderniji način korištenja prava na besplatnu cestarinu.

NOVINARKA FAKTOGRAFA I AKTIVISTICA EKSTREMNE LJEVICE "ISPRIČALA SE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA" I NAPISALA KAKO JOJ JE " TO PRVI PREKRŠAJ U PROMETU", PRENIO JE "VEČERNJI", POGLEDAJTE ŠTO JE SVE UČINILA: -VOZILA JE PIJANA S 1,68 PROMILA ALKOHOLA -NIJE IMALA UPALJENA SVJETLA NA AUTOMOBILU U VOŽNJI USRED NOĆI ( 00:48H) -ISTEKLA JOJ JE VOZAČKA DOZVOLA -ODBILA JE TEST NA DROGE (OPOJNA SREDSTVA) Zastrašujuća je činjenica kako ju pojedini pripadnici političke ljevice i mediji pokušavaju obraniti!!!!! Ako vam i sada nije dovoljno jasno kakve se osobe nalaze iza ljevičarskih političkih stranaka i medija.... policijsko izvjećšće PU Zadarske o ovom slučaju: U nedjelju, 18. siječnja u 00.48 sati u Benkovcu u Ulici Stjepana Radića policijski službenici Policijske postaje Benkovac - Obrovac zaustavili su 32-godišnju hrvatsku državljanku koja je upravljao automobilom zadarskih registarskih oznaka bez upaljenih svjetala. Daljnjom kontrolom utvrđeno je da je 32-godišnjakinji isteklo važenje vozačke dozvole, a provedenim alkotestiranjem utvrđena joj je koncentracija alkohola u organizmu od 1,68 g/kg. Vozačica je odbila ponuđen preliminarni test na prisutnost opojnih sredstava u organizmu. Isključena je iz prometa i uhićena. Smještena je u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva. Nakon prekršajne obrade zbog utvrđenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 32- godišnjakinja je doveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Zadru. U optužnom prijedlogu policija je za zatražila zadržavanje, novčanu kaznu i kaznu zatvora u trajanju od 80 dana te izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci. Nakon saslušanja 32-godišnjakinje na sudu, predmet je stavljen u redovan postupak.

Stigle prometne kamere s umjetnom inteligencijom Od 31.800 uhvaćenih vozača, više od 12.000 uhvaćeno je kako koriste mobitele. Australija sada testira napredne kamere s umjetnom inteligencijom. Nakon samo četiri tjedna rada, nove superkamere uspjele su snimiti čak 31.800 vozača, koji su koristili mobitele u vožnji, vozili prebrzo ili nisu nosili sigurnosni pojas. U Australiji je tijekom ukupno osam mjeseci testirano šest mobilnih kamera na prikolicama i tri fiksne kamere, javlja 9 News. Samo u prvom mjesecu vozačima koje su uhvatile kamere izrečene su kazne veće od 13 milijuna dolara. Test je završio 7. listopada. https://www.poslovni.hr/svijet/stigle-prometne-kamere-s-umjetnom-inteligencijom-u-samo-cetiri-tjedna-napisali-kazne-vece-od-13-milijuna-dolara-4518905

U PROSTORIJAMA Gradskog kotara Blatine u Splitu večeras se dogodio incident tijekom obilježavanja Dana srpske kulture, koje je organiziralo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta. Program je prekinut nakon što je, kako doznajemo, u prostorije ušla skupina od pedesetak muškaraca odjevenih u crno, za koje se neslužbeno navodi da su pripadnici navijačke skupine Torcida. Kulturna večer trebala je započeti u 19 sati, a u sklopu programa bili su planirani nastupi pjevačkog zbora, dramske sekcije, violinistice te mladog plesno-pjevačkog ansambla iz Novog Sada koji čine učenici gimnazije. Policija: Novosađani se nisu osjećali sigurno i udaljili su se, pružili smo im zaštitu. Veća grupa mlađih osoba je narušavala javni red i mir No, događaj je prekinut prije početka. Kako je priopćila policija, dio ansambla se nije osjećao sigurno te su pobjegli s mjesta planiranog događaja, a policija im je nakon pronalaska pružila zaštitu. Priopćenje policije prenosimo u cijelosti: "Danas malo poslije 18.30 sati, zaprimljena je dojava da se skupina KUD iz Novog Sada ne osjeća sigurno prilikom dolaska do objekta gradskog kotara Blatine-Škrape gdje su trebali nastupiti zbog veće grupe mlađih osoba koji su se nalazili ispred objekta. Vozač skupine je dojavio da su se udaljili u smjeru kvarta Split 3. Žurnom intervencijom vozač i članovi KUD su pronađeni na tri lokacije i pružena im je zaštita. Naknadno smo saznali da je dio okupljene skupine mlađih osoba ušao u sam prostor Gradskog kotara Blatine gdje se trebala održati manifestacija i od posjetitelja zatražio da se raziđu, što su isti i učinili. Za vrijeme razilaska osobe iz skupine su u nekoliko navrata uzvikivanjem narušavali javni red i mir. U događaju nije bilo fizičkog nasilja i povrijeđenih osoba. Provodimo intenzivno kriminalističko istraživanje s ciljem identificiranja osoba iz skupine." Svjedoci navode za Dalmatinski portal da su oko 18 sati u prostorije kotara upali muškarci u crnim majicama i kapama, među kojima su dvojica starijih izgledala kao da predvode skupinu. Rekli su članovima Prosvjete da ondje “ne mogu održati nastup” te da “nema mjesta takvom programu u mjesecu kada se obilježava pad Vukovara”. Skupina je skandirala i ustaški pozdrav Za dom spremni. “Ovo je bila iznimno neugodna situacija. Nismo željeli ulaziti ni u kakve rasprave ni sukobe, jednostavno smo se skupili i otišli”, rekao je jedan od sudionika događaja, dodajući kako “u današnjoj atmosferi, nažalost, ovakve situacije više i ne iznenađuju”. Manifestacija Dana srpske kulture trebala se održavati od 3. studenoga do 1. prosinca, a uključuje glazbene i dramske nastupe, izložbe, folklorne izvedbe i prezentaciju tradicionalne srpske kuhinje. Iz Prosvjete su priopćili da su o svemu obavijestili policiju koja je potvrdila incident te objavila da traga za počiniteljima. Nema ozlijeđenih osoba. Puljak: Sramotan događaj Marijana Puljak iz stranke Centar reagirala je na incident u Splitu. "Najstrože osuđujemo večerašnji sramotan i nasilni ispad grupe zamaskiranih huligana koji su uz fašističke povike prekinuli otvaranje Dana srpske kulture u Splitu, u prostorima Gradskog kotara Blatine-Škrape. U društvu u kojem se sve češće normaliziraju mržnja, nasilje i fašističke tendencije, očekujemo od svih nadležnih institucija da poduzmu mjere kako se ovakav sramotan događaj više nikada ne bi ponovio. Očekujemo i jasnu i odlučnu reakciju Tomislava Šute i osudu ovog čina koji se dogodio u gradskim prostorijama. Gradska vlast ima najveću odgovornost kada je riječ o očuvanju vrijednosti na kojima je izgrađena naša zajednica, stoga tražimo da učine sve kako bi zaštitila građane grada Splita i naše goste od šačice ekstremista. Split je uvijek bio grad kulture, različitosti i slobode, a ne grad straha i nasilja", poručila je Puljak. Naposljetku se oglasio i HDZ-ov gradonačelnik Splita Tomislav Šuta. "Osuđujem incident koji se večeras dogodio u prostorijama Gradskog kotara Blatine. Split mora biti grad sigurnosti, tolerancije i poštovanja za sve građane i goste, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. U mjesecu tuge i sjećanja na žrtvu Vukovara potrebno nam je zajedništvo, dostojanstvo i mir, a ne podjele i netrpeljivost", poručio je Šuta. Zastupnik Centra: Suprostavimo se mržnji dok nije prekasno Ranije se oglasio se još jedan saborski zastupnik centra, Damir Barbir, nekadašnji splitski SDP-ovac. "Duboko sam potresen i zgrožen incidentom koji se dogodio u Splitu, na kulturnoj manifestaciji u organizaciji predstavnika srpske nacionalne manjine, na kojoj su sudjelovali mladi iz Novog Sada i drugih gradova. Umjesto da Split pokaže svoje najbolje lice, grad kulture, tolerancije i otvorenosti, svjedočili smo sramotnom ispadu skupine od pedesetak maskiranih osoba koje su prisilile sudionike da napuste gradske prostorije. Ovo, nažalost, nije izoliran incident. Duh netrpeljivosti i mržnje pušten je iz boce već ranije, a kada ga je trebalo odlučno zaustaviti, predsjednik Vlade Andrej Plenković nije reagirao. Svojim izostankom jasne i odgovorne reakcije na ranije pojave ekstremizma, dopustio je da se klima nesnošljivosti ukorijeni i da danas svjedočimo njenim najopasnijim posljedicama. Ta odgovornost je i njegova. Stvari u našem društvu idu u krivom smjeru. Ako sada ne stanemo i ne prepoznamo kamo nas to vodi, uskoro će biti prekasno. Žalosno je da ispočetka moramo braniti osnovne ljudske vrijednosti koje nas povezuju, poput solidarnosti i empatije. Moramo se naučiti osjetiti bol onih koji su meta mržnje, razumjeti strah drugih i stati jedni uz druge kad se napada naše zajedničko dostojanstvo. To nije pitanje politike, nego elementarne ljudskosti. Naš Split, kao i cijela Hrvatska, mora biti mjesto u kojem se svatko može osjećati sigurno, poštovano i prihvaćeno", poručio je na Facebooku Barbir. Izvor Index.hr