Odana počast brigadnom generalu Stjepanu Grgcu i suborcima poginulima u Kotar šumi Zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić je kod spomen-obilježja hrvatskim braniteljima na mjestu pogibije zapovjednika 57. brigade HV „Marijan Celjak“ Stjepana Grgca u Kotar šumi (Petrinja) sudjelovao u odavanju počasti brigadnom generalu Stjepanu Grgcu i suborcima iz 57. brigade HV „Marijan Celjak“, 2. gardijske brigade Grom i 12. domobranske pukovnije Petrinja. Počast je prva odala obitelj pokojnog Stjepana Grgca, zajedno s predstavnicima Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije. Počast su odali i članovi udruga 57. brigade HV „Marijan Celjak“, 2. gardijske brigade Grom i 12. domobranske pukovnije Petrinja i ostalih braniteljskih udruga, predstavnici vojske, policije i vatrogastva. Izaslanik Predsjednika RH bio je brigadir Robert Suntešić, predsjednika Hrvatskog sabora saborska zastupnica i petrinjska gradonačelnica Magdalena Komes, potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik, general-pukovnik u miru Drago Matanović, a izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, glavni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Ivica Akmadža. U ime grada Siska počast su odali gradonačelnik Domagoj Orlić i predsjednik Gradskog vijeća Tomislav Kralj, a u ime općine Lekenik načelnik Božidar Antolec Sudjelujući u „Oluji“, svoje živote su u Kotar šumi 4. kolovoza 1995. godine, zajedno sa svojim zapovjednikom Stjepanom Grgcem-Grgom položili pripadnici 57. brigade Hrvatske vojske „Marijan Celjak“: narednik Ozren Jalžečić, narednik Miroslav Matleković, časnički namjesnik Željko Pauković, satnik Ivica Plevanč i bojnik Milan Jelić; pripadnici 2. gardijske brigade „Grom“: narednik Vlado Vočanec, narednik Dubravko Bečaj i časnički namjesnik Petar Tukara te bojnik Božan Martan iz 12. domobranske pukovnije Petrinja. Izaslanstva su kod spomenika na petrinjskom Senjaku, odala počast brigadnom generalu Predragu Matanoviću i suborcima iz 57. brigade HV „Marijan Celjak“, 2. gardijske brigade Grom i 12. domobranske pukovnije Petrinja. Izaslanica župana Ivana Celjaka bila je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Alenka Ljubešić. https://www.sisak.info/2025/08/05/odana-pocast-brigadnom-generalu-stjepanu-grgcu-i-suborcima-poginulima-u-kotar-sumi

[Očajna obitelj iz okolice Bjelovara traži pomoć] Život obitelji Bugarinović iz bjelovarskog prigradskog naselja Prgomelje u samo nekoliko minuta preokrenuo se za 180 stupnjeva. U požaru koji je prije nekoliko dana izbio u njihovoj obiteljskoj kući zbog, kako je izvijestila policija, kvara na električnim instalacijama, ostali su bez svega te preko noći postali beskućnici. – Ono što sam ranije gledala samo u filmovima, sada se dogodilo mojoj obitelji i meni. Ne znam kako ćemo to preživjeti – kroz suze nam priča Marina Bugarinović. Ona i suprug živjeli su u prizemlju kuće u kojoj je izbio požar, sa sinom, snahom, i 8-mjesečnim unukom. U potkrovlju, gdje je požar i izbio, živjeli su pak njezin drugi sin, snaha i unuk od 2,5 godine. Većina ukućana u trenutku izbijanja požara bila je kod kuće. – Sin se baš spremao jesti kada je začuo čudno pucketanje. U tom trenutku susjeda koja živi u drugom dijelu kuće, jer je riječ o dvojnom objektu, počela je lupati po zidu i vikati da vidi vatru. Sin je odmah skočio, no nije se moglo učiniti ništa – priča nam potresena Marina. Kuća koja je izgorjela lani je potpuno obnovljena. Dodaje kako se vatra proširila na cijelo krovište munjevitom brzinom, a ukućani su pojurili van kako bi spasili žive glave. – U dugom dijelu objekta živi stariji bračni par. Djeca im nisu bila doma pa sam pojurio pomoći im da izađu. Sve se dogodilo strahovito brzo – priča nam Marinin suprug Stevo Bugarinović. Na mjesto nesreće brzo su stigli i vatrogasci, a počela je i padati kiša, no do tada je dom obitelji Bugarinović već bio potpuno uništen. – Ono što nije nestalo u plamenu, uništila je voda. Sve je natopljeno. Kuća je stara i nema klasičnu betonsku deku već se u stropu nalazi trstika koja je potpuno mokra i vatrogasci su nam rekli da postoji opasnost od urušavanja stropa. Uništeni su podovi, namještaj, bijela tehnika… Ostali smo bez svega – priča Stevo. Da stvar bude gora, svoj su dio kuće Bugarinovići lani potpuno preuredili i sve je, i u prizemlju i u potkrovlju, bilo potpuno novo. Zbog renoviranja su se i kreditno zadužili. – Ja sam podigla kredit od 40.000 eura, suprug otprije ima kredit od 30.000 eura. U ovoj smo kući 20 godina i sređivali smo je malo-pomalo. Prije desetak godina zamijenili smo kompletno krovište, a lani je na red došla unutrašnjost – kaže Marina. Bili su, dodaje, presretni zbog preuređenja, pogotovo njihovi sinovi i snahe. No, nisu dugo uživali u sreći. Cijela obitelj je u šoku i traumatizirana. – Najviše se brinemo zbog unučića. On je prije dvije godine prebolio meningitis, što rijetko kome uspijeva. Nažalost, bolest je ostavila ozbiljne posljedice na njegovo zdravlje. On se silno uznemirio zbog svega što se dogodilo, dijete od šoka ne želi ni jesti. U požaru su stradale njegove didaktičke igračke, odjeća, sve – kaže naša sugovornica. Srećom, ni djeca ni odrasli u ovoj nesreći nisu ozlijeđeni i to, je, kaže Marina, najvažnije. No, kako će dalje, Bugarinovići ni sami ne znaju. Susjedi s kojima dijele kuću, kažu, svoj su dio osigurali pa će uspjeti namiriti štetu, no oni novca za obnovu nemaju. – Ostali smo doslovno na ulici. Suprug i ja te stariji sin s obitelji privremeno smo se smjestili kod moje sestre, a mlađi sin s obitelji kod tasta i punice. No, ne možemo tamo ostati zauvijek, moramo pronaći neki smještaj – kaže Marina. Pomoć su zatražili u Gradu Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a nadaju se kako će im pomoći i dobri ljudi. – Nikad nismo mislili da ćemo morati moliti na pomoć, no drugog načina da se izvučemo iz ovoga nema. Prema prvim procjenama, šteta na kući je oko 100.000 eura, toliko će nam trebati da sve obnovimo. Imamo kredite, mlađi sin nam ne može naći posao zbog bolesti, sami ne možemo do tog novca – kaže Marina. Nadaju se kako će se naći dobrih ljudi koji bi im mogli pomoći u pronalasku smještaja te financijski ili u građevinskom materijalu. Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić kaže kako Grad Bjelovar trenutačno nema slobodnih stanova u koje bi smjestio osmeročlanu obitelj, no bit će im isplaćena jednokratna pomoć u iznosu od 1900 eura. – Uputili smo gospođu i na Zavod za socijalni rad kako bi ondje ostvarila prava, spremni smo joj pomoći oko rješavanja papirologije. Sam Grad ne može organizirati akciju prikupljanja pomoći, no ako to učini netko drugi, rado ću se osobno uključiti i pomoći – kazao je Brajdić. I iz Bjelovarsko-bilogorske županije su poručili kako će financijski pomoći obitelji Bugarinović, čim za tim podnesu službeni zahtjev. U međuvremenu mogu pomoći i svi ostali građani uplatom donacija na Marinin broj računa HR3324020063205137745, a radi ostalih donacija mogu je kontaktirati na broj telefona 098 943 2497. (Večernji list)

OGLAS : Tražimo mušku osobu koja bi temeljem studentskog ugovora, ugovora o djelu, ugovora o dodatnom radu pružala uslugu osobne asistencije mlađoj muškoj osobi u dijelu uključivanja u život zajednice na 88 sati mjesečno. Usluga osobne asistencije odnosila bi se na odlazak na bazen dva puta tjedno, odlazak u teretanu, odlazak na igralište, odlazak na druženja radi socijalnih interakcija. Sve upite molimo poslati na smjestajadastra@gmail.com s osnovnim podacima o stečenoj stručnoj spremi i iskustvu u radu s osobama s invaliditetom kao i kontakt podacima.

TAKO JE GOVORIO PAPA FRANJO Umro je papa Franjo. U 89. godini, nakon teške bolesti, napustio nas je, kako su ga zvali, „papa naroda“ koji je u svom pontifikatu promijenio Katoličku Crkvu i u nju unio duh novog vremena. Sa zadnjim atomima snage, uz težak fizički napor, na Uskrs (kojeg su ove godine istovremeno slavili svi kršćani i katolici i pravoslavci) udijelio je blagoslov čitavom svijetu. To je bilo njegovo posljednje obraćanje Rimu i svijetu, Urbi et Orbi. Ostat će zapamćen po svojoj dobroti, osjetljivosti za malog običnog čovjeka, po skromnosti i vjeri da u svakom Čovjeku ima dobroga. I zato je bio poštovan u svim vjerama svijeta. Papa Franjo ostat će ubilježen i u povijesti čovječanstva i po tome što se snažno zalagao za društvenu pravdu, govorio je protiv „bijesnog konzumerizma“, bio na strani običnog malog građanina-potrošača koji postaje „rob žrvnja tržišta“, branio je učitelje, tražio je bolju zdravstvenu skrb za sve, a ne samo za neke koji je mogu platiti, kritizirao je bogate i pohlepne ljude, govorio je onako kako bi ga razumio svaki čovjek na Zemlji. Kao podsjetnik objavljujemo njegove izjave koje su u hrvatskom društvu pomalo prošle „ispod radara“. BIJESNI KONZUMERIZAM Papa Franjo tako je rekao kako „…želja za potrošnjom predstavlja "virus koji vjeru napada u samim korijenima". To je bijesni konzumerizam koji nameće pravilo: "Stvari nikada dovoljno". Moramo se oduprijeti iskušenju da je smisao života u gomilanju. Moramo se suočiti s iluzijom da je čovjek sretan kada posjeduje puno stvari. Oduprite se sjajnim svjetlima konzumerizma koja (ovaj mjesec) blješte svuda oko nas". Bio je tužan što se slavlje Uskrsa i Božića pretvorilo u sumanuto kupovanje i darivanje skupim predmetima i hranom, a ne obiteljsko okupljanje, iskazivanje milosrđa i duhovnosti. Samu bit tih kršćanskih svetkovina ROBOVI POTROŠNJE Govorio je i o prijelazu iz komunizma u konzumerizam: „Ono što oba „-izma“ imaju zajedničko je lažna ideja slobode. Ona komunizma je bila prisilna „sloboda“, ograničena izvana, o kojoj je netko drugi odlučivao. Ona konzumerizma je libertarijanska, hedonistička, spljoštena „sloboda“, koja nas čini robovima potrošnje i stvari“. NEZASITNI POTROŠAČI „Da bi se izrazila Isusova ljubav, često se upotrebljava simbol srca. Neki se pitaju ima li on još uvijek neko stvarno značenje. No, kad smo u napasti ploviti po površini, živjeti u trci ne znajući naposljetku zašto, postati nezasitnim potrošačima i robovima žrvnja tržišta koje ne zanima smisao našega postojanja, imamo potrebu povratiti važnost srca«, napisao je papa Franjo na početku enciklike »Dilexit nos – Uzljubi nas«, čije je prve riječi, a time i naslov, preuzeo iz poslanice sv. Pavla Rimljanima (8,37). Bio je ljut zbog „bogatog Zapada koji baca hranu dok milijuni diljem svijeta gladuju“: POŠTUJMO SVETOST HRANE „Hranu koju bacamo u smeće nepravedno otimamo iz ruku onih koji je nemaju; onih koji po svojemu nepovredivom ljudskom dostojanstvu imaju pravo na svagdašnji kruh“, napisao je papa Franjo u poruci upućenoj Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i dodao: „Prehrana ima duhovni temelj i njezino ispravno upravljanje podrazumijeva potrebu usvajanja etičkog ponašanja. Jamčeći više od bilo kojeg drugog dobra zadovoljenje temeljnoga prava na život. S hranom valja postupati poštujući svetost koja joj je svojstvena, koja proizlazi iz temeljne svetosti svake osobe, a koju joj priznaju brojne tradicije, kulture i religije. Bacati hranu u smeće znači ne vrijednovati žrtvu, rad, prijevozna sredstva i troškove energije koji su utrošeni da se kvalitetna hrana donese na stol“, poručio je Papa. DOBRA ZDRAVSTVENA SKRB DOSTUPNA SVIMA I dok kod nas liste čekanja na liječenje i punu zdravstvenu skrb postaju sve dulje i dulje, a oni koji odlučuju o javnom zdravstvu u Hrvatskoj grabe sebi u džepove, otimajući bolesnima i starima sredstva za lijekove i suvremene medicinske uređaje, papa Franjo je molio i kritizirao političare na svoj način: „Želim zamoliti vlade svih zemalja svijeta da ne zaborave da je dobra zdravstvena skrb dostupna svima - prioritet“, kaže papa Franjo u poruci. „Ako se to još nije dogodilo“, dodaje, „to je nerijetko zbog lošeg upravljanja resursima i nedostatka ozbiljne političke predanosti“. OSJETLJIVOST NA UČITELJE I ODGOJITELJE S obzirom da je i sam u Argentini, gdje je rođen, papa Franjo radio i kao učitelj, bio je senzibiliziran za sustav odgoja i obrazovanja. Bio je osjetljiv na učitelje, posebice one koju su „primorani raditi dvije smjene da bi zaradili pristojnu plaću. Ali, „u kakvom će stanju biti učitelj nakon dvije smjene?“ pitao se papa Franjo i dodao: „Djelatnicima i protagonistima odgoja, koji su „ponekad umorni, a danas ih se malo cijeni“: njihovo je poslanje, uvjerava Sveti Otac, „milo Bogu i vrlo važno za braću“. Slao je poruku ministrima obrazovanja: „U društvu u kojem je sve teže pronaći polazišnu točku, mladim ljudima je potrebna škola kao dobra, pozitivna polazna točka. To je moguće samo ako škola ima učitelje koji su sposobni dati smisao školi, učenju i kulturi, bez da sve svode na puki prijenos tehničkog znanja. Umjesto toga, oni moraju uspostaviti odgojno-obrazovni odnos sa svakim učenikom, koji se mora osjećati prihvaćenim i voljenim zbog onoga tko je, sa svim svojim ograničenjima i potencijalom. Učitelj ne poučava samo sadržaje, već vrijednosti i običaje života. Računalo može podučavati sadržaje, ali za razumijevanje ljubavi, razumijevanje vrijednosti i običaja koji stvaraju sklad u društvu, potreban je dobar učitelj.“ NASTAVNICI MEĐU NAJLOŠIJE PLAĆENIM RADNICIMA Obraćajući se članovima Talijanske asocijacije učitelja i školskih administratora, Papa je svojevremeno rekao: „Poučavanje je prelijepa profesija. Šteta je što su učitelji tako loše plaćeni, zato što se njihov rad ne svodi samo na vrijeme koje provode u školi, nego i na vrijeme koje provode pripremajući se za nastavu i vrijeme koje provedu sa svakim pojedinim učenikom.“ Papa je tijekom Vatikanske konferencije o kršćanskoj edukaciji prije deset godina rekao da su nastavnici „među najlošije plaćenim radnicima“ i dodao kako to znači „da država jednostavno nema interesa za edukaciju“. „Kad bi država pokazala zanimanje, stvari ne bi bile kakve jesu“, rekao je papa Franjo i ustvrdio: „Obrazovni savez je prekinut, a naš je posao pronaći nove putove.“ Smatrao je kako mlade treba učiti vrijednostima života, ali i financijskoj pismenosti, upoznavati ih s njihovim pravima u društvu koje nisu samo na papiru. (Poput zaštite potrošača) U sedam i pol godina pontifikata, argentinski Papa nije prestao kritizirati cinični svijet gospodarstva koji je postao ravnodušan na socijalne nejednakosti i na smanjenje prirodnih resursa planeta. Objavio je i encikliku "Svi smo braća" u kojoj ponovo napada neoliberalnu dogmu, koju je nazvao "bijednom misli" i "financijskom špekulacijom" koja se temelji na "brzoj dobiti i pohlepi“. Zato je papa Franjo bio voljen i cijenjen među običnim ljudima koji su ga i te kako razumjeli i voljeli za razliku od bogatih, pohlepnih i – političara. Sveti Otac Franjo danas se vratio u Očev dom. Počivao u miru Božjem. #papaFranjo #karizmatičnipapa #papanaroda #bijesnikonzumerizam #robovipotrošnje #nezasitnipotrošači #svetosthrane #dobrazdravstvenskrb

Europski sud za ljudska prava od Srbije traži odgovor o zvučnom topu Europski sud za ljudska prava zatražio je od Republike Srbije odgovore na pitanja o mogućoj uporabi soničnog oružja na prosvjedu u Beogradu 15. ožujka 2025., navodi se u priopćenju organizacija civilnog društva. “Našoj državi dan je rok da se do 31. ožujka ove godine izjasni o tome jesu li korištena nedopuštena sredstva protiv prosvjednika, koji je pravni temelj za navodnu uporabu takve vrste oružja i koje su mjere zaštite od samovoljne uporabe takvih sredstava. Rok za dostavljanje odgovora države Srbije je sljedeći ponedjeljak, 31. ožujka 2025. godine”, priopćeno je, prenosi N1. U ime 47 građana Srbije, a povodom događaja kojim je prekinuto 15 minuta odavanja počasti žrtvama tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru, Europskom sudu za ljudska prava obratile su se organizacije civilnog društva: Beogradski centar za ljudska prava, Crta, FemPlatz, Građanske inicijative, Inicijativa za ekonomska i socijalna prava A11 i Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM. U podnesku koji je upućen Sudu u Strasbourgu za izricanje privremenih mjera, organizacije civilnog društva ukazale su na činjenicu da je obilježavanje 15-minutne tišine za stradale u padu nadstrešnice Željezničkog kolodvora u Novom Sadu nasilno prekinuto uporabom još uvijek nepoznatog i opasnog soničnog ili drugog sličnog sredstva, koje je izazvalo tjelesne ozljede, veliko uznemirenje, paniku i stampedo okupljenih, kao i da se našim organizacijama javilo preko 4000 građana Srbije koji su svjedočili o tome što se dogodilo, koji su prijavili niz zdravstvenih tegoba, tjelesnih ozljeda, fizičkih i psihičkih problema i simptoma. "Europski sud za ljudska prava od građana koji su se obratili Sudu zatražio je također da, do 31. ožujka 2025. godine, dostave konkretne informacije, posebno u vezi sa zdravstvenim stanjem i posljedicama po zdravlje koje su pretrpjeli građani Srbije koji su bili izloženi djelovanju soničnog ili sličnog sredstva tijekom mirnog prosvjednog skupa u Beogradu 15. ožujka 2025. godine”, navodi se u priopćenju ovih organizacija, zaključuje N1.

Europska unija najavljuje zbogom gotovini Europska središnja banka (ESB) od 2021. godine dotjeruje koncept koji bi mogao revolucionirati naš svakodnevni život. Uskoro više nećete morati plaćati gotovinom, čak ni za kupnju svog kruha. Naime, u trenutku kada čitate ove retke, stručnjaci pregledavaju posljednje detalje prije uvođenja valute koja će biti univerzalno prihvaćena u cijeloj eurozoni: digitalni euro. Digitalni euro elektronička je verzija valute koju već poznajemo, ali s jednom velikom razlikom. Za razliku od novca koji imate na svom bankovnom računu ili onog koji trošite putem aplikacija poput PayPal ili Lydia, digitalni euro izdavala bi izravno Europska središnja banka (ESB). Radi se o javnoj valuti, isto kao i novčanice i kovanice, ali u digitalnom obliku. Ovaj projekt, pokrenut prije gotovo četiri godine, ima za cilj odgovoriti na nekoliko izazova. Prvo, stalno smanjenje upotrebe gotovine, ubrzano pandemijom Covid-19. Zatim, rastući utjecaj kriptovaluta poput Bitcoina. Konačno, digitalni euro mogao bi navodno ojačati monetarni suverenitet EU suočen s projektima digitalnih valuta koje su pokrenule druge velike sile, poput kineskog digitalnog juana. Međutim, digitalni euro neće zamijeniti gotovinu preko noći. On bi više došao kao dopuna, nudeći modernu i sigurnu alternativu za svakodnevne transakcije. Brzina, sigurnost i uključenost, ali… Jedna od glavnih prednosti digitalnog eura leži u njegovoj jednostavnosti korištenja. Zamislite da možete platiti izravno sa svog pametnog telefona, bez potrebe za bankovnom karticom ili posrednikom. Transakcije bi bile trenutačne, čak i između dvije zemlje eurozone, a naknade svedene na minimum. Brzina, sigurnost i uključenost, ali… Jedna od glavnih prednosti digitalnog eura leži u njegovoj jednostavnosti korištenja. Zamislite da možete platiti izravno sa svog pametnog telefona, bez potrebe za bankovnom karticom ili posrednikom. Transakcije bi bile trenutačne, čak i između dvije zemlje eurozone, a naknade svedene na minimum. Šlag na tortu dolazi na kraju Sve ovo gore što smo pisali je dio propagande. ECB uvodi euro upravo u momentu kada se sve raspada. Digitalni euro će biti oružje za kontrolu svega, a što je nagore centralne vlasti će na dugmić moći iključiti bilo koga na svijetu. Također će moće ograničiti što će te kupovati i ono što nećete smjeti. Ako vam je socijalna služba dala digitalni euro, nećete ga moći koristiti za luksuz, vać što vam politika naloži – bilo to zdravo ili ne. Ulazimo u finalnu fazu globalističke agende. I još nešto. Već se govori i o datumu uvođenja digitalnog eura. To će biti u listopadu 2025. godine, dakle sutra.

[Kuća strave u Brčkom u kojoj je bilo skriveno 31 dijete] U jednoj kući u Ivicima u Brčkom policija je pronašla 31 dijete za koje se sumnja da su žrtve trgovine ljudima. Djeca su u dobi od nekoliko mjeseci do 12 godina, a brigu o njima nakon što ih je pronašla policija preuzeo je Centar za socijalni rad. Kuća strave u kojoj su bila djeca, od kojih je šestero imalo hrvatske dokumente, zapravo je nedovršena dvokatnica u mjestu Ivici na sjeveru Bosne i Hercegovine. Ispred kuće je dječja obuća, a na štriku se suši dječja odjeća. Identitet djece još nije poznat, policija tek utrvđuje tko su maloljetnici koji su bili skriveni u kući u Brčkom. Dosad su uhićene tri osobe. #brcko #uhicenja #kucastrave #djeca #maloljetnici #BosnaiHercegovina #sjever #skrivanje #HrvatskiDokumenti #zlocin #center #socijal Izvor:dnevnik.hr

ZAŠTO ZAGREBAČKA BANKA ODBIJA ZAHTJEVE POTROŠAČA? Potrošačka platforma „Halo, inspektore“ zatražila je da se zbog povećanih životnih troškova i inflacije uvede podizanje gotovine na svim bankomatima poslovnih banaka u Hrvatskoj bez naknada za bilo koju banku. Takva praksa bila je uvedena i tijekom pandemijskog razdoblja što je među potrošačima bilo ocijenjeno odličnom ocjenom. Takvu praksu, uostalom, imaju i Nizozemci koji imaju jedinstvenu mrežu bankomata i nalaze se na 24. mjestu po broju bankomata u EU sa samo 34 bankomata na sto tisuća stanovnika. Najviše bankomata po „glavi stanovnika“ imaju Austrija – 169, zatim Portugal - 161, dok je „malena“ Hrvatska na visokom trećem mjestu sa čak 126 bankomata na 100 tisuća stanovnika!?! Takav potez dosta bi značio osiromašenim građanima i poduzetnicima. To bi u konačnici doprinijelo i smanjivanju troška održavanja bankomatske infrastrukture, a na što su se brojne hrvatske banke do sada i te kako izvlačile kod poskupljenja svojih usluga. Te zahtjeve podržao je i guverner HNB-a sa svojim suradnicima što je i javno izrekao pred novinarima nakon našeg dvosatnog sastanka s njima u petak popodne: „To je dobra ideja. Svakako bi dovela do smanjenja troškova i bankomatske mreže dio čega bi se onda mogao preliti i na potrošače kroz manje cijene. Nema potrebe da idemo u shopping centre i da tamo ima osam bankomata, ako tamo može biti jedan za sve,“ izjavio je Boris Vujčić pred novinarima. Na sastanku s guvernerom HNB-a i njegovim najbližim suradnicima ponovili smo i zahtjeve potrošača još iz 2023. godine za odustajanje od poskupljenja naknada banaka. Što je, uostalom, nedavno nakon početka naših bojkota zatražio i od HNB od Hrvatske udruge banaka. Erste, OTP banka i Addiko su to prošli tjedan i najavili. Međutim, najveće banke poput Zagrebačke i Privredne banke, te RBA i HPB-a to nisu još učinili. A ZABA je čak to i odbila s obrazloženjem da su oni svoju naknadu podigli s početkom ove godine! Pitali smo Zagrebačku banku zašto su poskupjeli i kolike su im naknade koje su podigli pod raznim izgovorima, te niz drugih pitanja vezana uz njihovo poslovanje. Evo što su nam odgovorili: „Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu za podizanje gotovine na svojim bankomatima imateljima kartica ostalih banaka iz Hrvatske, već tu naknadu naplaćuje banka izdavatelj svojim klijentima. Zagrebačka banka nema informaciju koliko ta naknada iznosi. Naknada za podizanje gotovog novca karticama inozemnih izdavatelja na bankomatima Zabe iznosi 5,31 EUR po transakciji, što nije izolirana praksa u usporedbi s drugim zemljama. Razlog tome su visoki troškovi infrastrukture bankomata. Početkom 2025. godine promijenili smo naknade za svoje usluge u poslovanju s građanima na način da smo neke naknade smanjili, neke povećali, a neke ukinuli. Prije promjene naknada početkom 2025.godine, zadnja promjena naknada paketa usluga za građane provedena je 2007. te za dio usluga 2019. godine. Od tada su se značajno promijenile tržišne okolnosti koje su dovele do potrebe za usklađivanjem naknada, kao što su: kumulativna inflacija, značajan rast operativnih troškova poslovanja (u četverogodišnjem razdoblju porast troškova poput poštarine – 77 %, režija – 92 %, prijevoza i zaštite novca – 161 % i IT troškova – 41,5 %). Također, u razdoblju od 2007. godine do danas imali smo i značajna kapitalna ulaganja u sigurnost, unaprjeđenje proizvoda i usluga koja premašuju 90 milijuna EUR. U portfelju individualnih klijenata Zagrebačke banke prosječna cijena paketa koju klijenti plaćaju iznosi 5,9 EUR (poveznica na pakete za građane). Prosječna mjesečna naknada za paket usluga i proizvoda koju plaćaju pravne osobe iznosi 12 EUR (poveznica na pakete za pravne osobe). Naknade su zadnji put povećane početkom 2025.godine i od tada klijenti prosječno na mjesečnoj razini za paket usluga plaćaju 1,6 EUR više. Naknade za pakete usluga za građane nisu mijenjane od 2007. odnosno od 2019. godine za dio usluga. Udio cijena paketa bankarskih usluga u prosječnoj plaći u RH danas je manji nego u 2007. godini; 2007. iznosio je od 0,62 % do 1,86 %, a danas taj udio iznosi od 0,44 % do 1,28 %. Prosječna mjesečna naknada u 2022. godini iznosila je 8 EUR po klijentu, dok je 2023. godine prosječan mjesečni iznos naknade po klijentu bio 7,2 EUR. Iako zakonsko rješenje još nije doneseno, Zagrebačka banka ukinula je naknadu za ugovaranje i vođenje za sve Osnovne račune građana, što znači da od siječnja 2025. klijentima pružamo mogućnost primanja redovitog dohotka, mirovine i ostalih primanja bez naknade. U sklopu Osnovnog računa klijenti besplatno mogu koristiti: tekući račun s debitnom karticom, on-line bankarstvo (m-zaba ili e-zaba), isplatu gotovine u poslovnici (jedna transakcija mjesečno) te podizanje gotovine na bankomatu uz neograničen broj transakcija, koje je bilo besplatno i prije ove promjene. Naknada za Osnovni račun do ove promjene iznosila je 1,99 EUR mjesečno,“ odgovorili su iz Zagrebačke banke. I dalje ostaje nejasno zašto ne odustaju od povećanja naknada kada znamo da će dioničari Zagrebačke banke 26. ožujka 2025. odlučivati o isplatama dividende iz prošlogodišnje dobiti u visini od 1,4 eura po dionici. S time da je Nadzorni odbor banke predložio da se lanjska neto dobit u iznosu od 448,3 milijuna eura isplati kao dividenda, a samo 1,3 milijuna eura ostavi u zadržanu dobit. Uz to predloženo je da se svakom članu Nadzornog odbora isplati po 79,66 tisuća eura kao naknada za rad, pri čemu se povećava postotak onima članovima Nadzornog odbora „koji obavljaju specifične dužnosti“, uključivo „pravo na putne i s time povezane troškove“. Inače, bruto bonusi za rad članova Uprave ZABA-e kreću su od 89 do 180.000 eura dok je prošle godine predsjednik Uprave Ivan Vlaho dobio bonus od 800.000 eura (uz 182.000 eura koje je imao za auto, zatim za dopunsko, mirovinsko i životno osiguranje i drugo), dok mu e plaća bila 367.177 eura. To znači da mu je plaća bila nevjerojatnih 113.000 eura bruto! Raspon godišnjih bruto plaća drugih sedam članova Uprave Zagrebačke banke kretao se od 128.464 i 231.805 eura. Potrošači, odnosno korisnici usluga Zagrebačke banke traže da u takvim uvjetima odličnog poslovanja, banka odustane od povećanja svojih naknada, sve što je do sada naplatila vrati klijentima banke te snosi dio tereta inflacije i rasta troškova života i poslovanja u Republici Hrvatskoj. U suprotnom su spremni na poduzimanje aktivnosti prema Zagrebačkoj banci što bi nanijelo ne samo reputacijsku štetu (koja je već nastala) već i ozbiljnije financijske štete u poslovanju tijekom narednog razdoblja. Problem kada bankari „odlijepe“ od stvarnosti, kada profit i pohlepa budu važniji od društveno odgovornog ponašanja, morala i socijalne osjetljivosti te svojim naknadama (bez PDV-a i poreza na ekstra dobit) „deru“ čak i najsiromašnije slojeve društva, već je viđen u povijesti. Tada zbog nepoduzimanja kvalitetnih zaštitnih mehanizama u korist potrošača „stradaju“ i vlade, i parlamenti, i bankari. Ali, ovi se potonji, u pravilu, ipak izvuku s manjom štetom nego građani. Koje gule gdje god stignu. Kao i sada. #ZABA #HNB #dobit #bonusi #bojkot #reputacijskašteta (Ilustracije: RTL, Forbes)

Studenac s 4.000 eura donacije podržao rad Udruge osoba s intelektualnim teškoćama grada Siska Udruga osoba s intelektualnim teškoćama grada Siska, kojoj je jedna od glavnih aktivnosti pružanje dnevne skrbi o osobama s intelektualnim teškoćama, primila je donaciju od četiri tisuće eura za daljnje aktivnosti u 2025. godini. Donaciju je udruzi uručio Studenac u okviru posljednjeg ovogodišnjeg donacijskog kruga, podržavajući tako važan rad neprofitnih organizacija. Ova udruga je jedna od pet koje su izabrane za donaciju, čime se potvrđuje kontinuirana briga i zalaganje Studenca za zajednicu i poticanje društvene inkluzije. U posljednjem ovogodišnjem krugu, od 101 pristigle prijave, stručno povjerenstvo izabralo je i Karlovačku udrugu spinalno ozlijeđenih „KaSPIN“, Udrugu za prevenciju raka i pomoć oboljelima „Budi dobro“ iz Rude te dvije udruge iz Zagreba, Centar za psihološku podršku i razvoj „Pričaj mi“ i Udrugu za podršku beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama „Dom nade“. Projekte odabranih pet udruga Studenac će podržati u ukupnom iznosu od 20 tisuća eura. Na svečanom uručenju donacije tajnica sisačke udruge Jelena Agarević Pranić, izjavila je: „Dobivena donacija predstavlja veliku nagradu za našu udrugu, zaposlenike i korisnike. Posebnu vrijednost donacije vidimo u tome što dolazi u mjesecu čarolije Božića te ćemo dio sredstava iskoristiti za tradicionalni Božićni bal, dok ostatak planiramo usmjeriti prema organizaciji ljetovanja naših korisnika uz stručno vodstvo. Hvala cijelom timu Studenca na ukazanom prilici da u našoj udruzi sreća bude još veća!“. „Rekordni broj prijava na naš posljednji ovogodišnji donacijski krug pokazatelj je da nas udruge prepoznaju kao partnera u ostvarivanju ciljeva organizacija koje predvode, na što smo posebno ponosni. No, s druge strane, iznimno velik broj prijava udruga također nas upozorava na potrebu za većom uključenošću svih članova zajednice, pozivajući nas da prepoznamo važnost iniciranja pozitivnih promjena u našem društvu“, izjavila je direktorica korporativnih komunikacija Studenca Tatjana Spajić. Društveno odgovorni projekt „Korak bliže zajednici“ provodi se od listopada 2021. godine. Dio je dugoročne strategije Studenca kojim kompanija podržava pozitivne promjene u zajednici te pruža potporu humanitarnim, zdravstvenim i drugim programima koji pridonose dobrobiti i unapređenju života zajednice. Ovim donacijskim krugom Studenac je zaključio ovogodišnji donacijski ciklus u sklopu kojeg je donirano ukupno 60 tisuća eura za 15 neprofitnih udruga iz svih dijelova Hrvatske, dok je u cjelokupnom programu do sada donirano 141 tisuću eura odabranim neprofitnim organizacijama. https://www.sisak.info/2024/12/21/studenac-s-4-000-eura-donacije-podrzao-rad-udruge-osoba-s-intelektualnim-teskocama-grada-siska

Ovima vječno nadrkanima pod hitno osigurati seks preko socijalnog😅😁