Snažna oluja Johannes stigla na sjever Europe Oluja Johannes stigla je u Švedsku i već od ranih jutarnjih sati subote donijela orkanske udare vjetra i obilne snježne oborine, posebno u planinskim područjima na sjeveru zemlje, prenose tamošnji mediji. Prema podacima SMHI-ja, najteže je pogođen pojas od Jämtlanda prema planinama Norrbottena, gdje su izmjereni udari vjetra do 150 kilometara na sat, što odgovara jačini uragana. "Ostanite kod kuće" "Ostanite unutra", poručio je meteorolog Kjell Lund, naglašavajući da su jutros iznad Stekenjokkea zabilježeni udari usporedivi s uraganom. 👉https://x.com/Flipa_storm/status/2004535282973200645

Putinu lagali da je grad pao? Dok je Kremlj slavio navodno zauzimanje Kupjanska, stvarnost na bojištu bila je posve suprotna. U trenutku kada su Vladimiru Putinu podneseni izvještaji o “potpunoj kontroli” nad ovim važnim željezničkim čvorištem u Harkivskoj oblasti, ukrajinske snage već su bile nadomak završetka višemjesečne operacije oslobađanja grada, piše United24 Media. Ukrajinska vojska uspjela je vratiti kontrolu nad većinom Kupjanska, dok su se ruske postrojbe našle u izoliranim džepovima, bez sigurnih opskrbnih pravaca. Suočeni s gubitkom terena, ruski zapovjednici posegnuli su za krajnje rizičnim rješenjem – slanjem vojnika kroz napušteni cjevovod kako bi se domogli grada. No, plan se pretvorio u katastrofu. Ukrajinske snage su otkrile izlaz iz cijevi i pretvorile ga u smrtonosnu klopku. Prema dostupnim informacijama, nitko od vojnika poslanih tim putem nije preživio. Zapovjednik dronovske jedinice 13. operativne brigade „Hartija“ Ihor Raikov izjavio je da su ruski zapovjednici danima slali ljude u sigurnu smrt. „Svaki dan je išao jedan vod. Kada to zbrojite, riječ je o tisuću ljudi mjesečno“, rekao je Raikov. Slična taktika već je ranije viđena. U ožujku ove godine kod Sudže u ruskoj Kurskoj oblasti ruski su državni mediji pokušaj proboja kroz cjevovod proglasili „legendarnim“, iako nikada nije potvrđeno da je operacija bila uspješna, a brojni vojnici tada su poginuli. Operacija oslobađanja Kupjanska započela je 25. kolovoza. Nakon što su ruske snage sredinom rujna prešle rijeku Oskil i privremeno zauzele središte grada, ukrajinske postrojbe – među njima i brigada „Hartija“ – pokrenule su snažnu protuofenzivu. Tijekom listopada i studenog postupno su potiskivale ruske jedinice, oslobađajući sela sjeverno od grada i presijecajući ključne opskrbne linije. Glavni zapovjednik Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski potvrdio je da je vojska uspostavila kontrolu nad gotovo 90 posto Kupjanska. Procjene govore da se oko 200 ruskih vojnika i dalje skriva u podrumima i napuštenim zgradama. https://x.com/visionergeo/status/1966578655041081717?s=20

Na današnji dan prije 34 godine započela je vojno-redarstvena operacija 'Otkos 10', prva oslobodilačka akcija na području sjeverozapadne Hrvatske.

Na vojnom poligonu Gašinci uspješno je provedena međunarodna vojna vježba pripadnika #OSRH i Oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske – “SAVA STAR 25”. Vježba koja se provodi već 12. godinu zaredom potvrda je čvrste bilateralne i obrambene suradnje s našim strateškim saveznikom, a Hrvatska vojska još jednom je pokazala visoku razinu sposobnosti i interoperabilnosti s NATO saveznicima. UK je naš strateški saveznik koji ima iznimno važnu ulogu u geopolitičkim procesima, ali i u sigurnosnim izazovima s kojima se suočava Europa. Ministarstvo obrane želi dodatno ojačati suradnju s 🇬🇧 kroz zajedničke projekte i aktivnosti naših oružanih snaga. | Ivan Anušić

🔥🇭🇷 ZANIMLJIVOSTI O BITCI KOD SISKA 🇭🇷🔥 Događaj iz hrvatske povijesti koji zaslužuje biti zapamćen — Bitka kod Siska 1593., na području današnje Sisak i Sisačko‑moslavačka županija, označila je prekretnicu u obrani hrvatskog i europskog prostora od osmanske ekspanzije. 📍 Osnovni podaci Datum: 22. lipnja 1593. godine. Mjesto: Sisak, na ušću rijeka Kupa i Sava. Protivnici: Osmanske snage pod zapovjedništvom Hasan‑paša Predojević vs. hrvatsko-hrvatsko/hapsburške koalicije pod banom Toma Bakač Erdödy i savezničkim snagama. 📌 Zašto je bitka važna Bila je ključni trenutak u „stogodišnjem” sukobu između Hrvata (i Habsburgovaca) i Osmanlija. Pobjeda je spriječila daljnji prodor Osmanlija prema zapadu, prema Kranjskoj, Štajerskoj i sjevernim dijelovima Hrvatske. Posljedica je bila značajnija reorganizacija obrane – utvrde, vojna krajina, jačanje obrane granica. 🎯 Zanimljive činjenice Utvrda u Sisku (današnji Stari grad Sisak) bila je strateški važna — osmanske su snage već ranije pokušavale osvojiti Sisak. Po brojevima: Osmanlije su bili brojčano nadmoćniji, no branitelji su uspjeli preokrenuti stanje. U panici povlačenja Osmanlija mnogi su se utopili u rijeci Kupi dok su bježali. Bitka je imala i simboličku važnost za Europu: često se navodi kao trenutak kada je zaustavljen jedan val osmanske ekspanzije. 📝 Zašto je to važno za nas danas Povezuje nas s poviješću naših predaka, obrane, otpora i opstanka. Podsjeća na važnost zajedništva i spremnosti braniti svoje — ne samo teritorij, nego i kulturu, identitet i slobodu. Sisak i danas nosi tu baštinu — mjesto na kojem se može razmišljati o tome kako je prošlost oblikovala današnjicu.

Dok je „Titanic” polako tonuo u ledene vode sjevernog Atlantika, usred panike, krikova i očaja, iz dubine broda izronila je mirna silueta — pekar. Nije imao časničku uniformu. Nije nosio oznake. Nije imao zviždaljku ni vlast. To je bio Charles Joughin — glavni pekar „Titanica”. Dok su se drugi borili za preživljavanje, on je mislio na to kako pomoći drugima. Skupljao je kruh za čamce za spašavanje. Pomagao je ženama i djeci da uđu. Odlučno je poticao one koji su se dvoumili. A kad više nije bilo nijednog čamca — nije pokušao pronaći mjesto za sebe. Prepustio ga je drugima. I ostao. Vratio se u svoju kabinu. Natočio si viski. I čekao. U 2:20 ujutro čelični kolos nestao je pod valovima. Joughin je pao u ledeni ocean. Proveo je u vodi više od dva sata — i preživio. Kasnije je govorio da nije osjećao strah. Nije paničario. Čak ni hladnoća nije bila tako nepodnošljiva. Je li ga viski spasio? Ne nužno. Alkohol zapravo ubrzava pothlađivanje. Ono što ga je doista održalo na životu bio je mir, snaga duha, navika da se ne predaje — i tijelo očvrsnuto godinama fizičkog rada. Te noći nije držao herojske govore. Nije tražio pozornost. Jednostavno je bio ono što jest: pekar. Čovjek koji je pekao kruh. I činio dobro. Jer u najmračnijim trenucima ne svijetli uvijek onaj koji najglasnije viče. Ponekad su pravi junaci oni koji u tišini ostaju korisni. I drže se na površini.

"OLUJA" Operacija Oluja (4. – 7. kolovoza 1995.) jedna je od najvažnijih i najkontroverznijih vojnih operacija u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Bila je ključna u završnici Domovinskog rata i omogućila Hrvatskoj da ponovno uspostavi suverenitet nad velikim dijelom teritorija koji je bio pod kontrolom srpskih pobunjenika još od 1991. Od 4. do 7. kolovoza 1995. 📍 Gdje? Glavnina operacije bila je usmjerena na Krajinu, osobito područje oko Knina, koje je bio „glavni grad“ samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK). Uključivala je i operacije u Lici, Banovini, Kordunu te dijelovima sjeverne Dalmacije. 🎯 Cilj operacije: Povratiti teritorij pod kontrolom RSK, koji je bio pod okupacijom od 1991. Uspostaviti ustavnopravni poredak RH na cijelom teritoriju. 🪖 Tijek i rezultat operacije U operaciji je sudjelovalo oko 130.000 pripadnika HV-a i MUP-a, a protiv njih je bilo raspoređeno oko 30.000 vojnika RSK. Knin je oslobođen već 5. kolovoza – taj dan se danas obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Operacija je završena u roku od 85 sati, s odlučujućom hrvatskom pobjedom. Nakon Oluje, Hrvatska je ponovno uspostavila kontrolu nad oko 10.400 km² ili 18,4% teritorija države. 🔄 Posljedice: 🟢 Pozitivne: De facto okončanje rata u Hrvatskoj. Omogućeno mirovno rješenje i za Bosnu i Hercegovinu – ubrzalo put prema Daytonskom sporazumu. Ojačana međunarodna pozicija Hrvatske. 🔴 Negativne i kontroverze: Masovno izbjeglištvo srpskog stanovništva – između 150.000 i 200.000 Srba je napustilo Hrvatsku (dobrovoljno ili iz straha). Bilo je pojedinačnih zločina nad civilima, pljačke i paleži, koje su osudili hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica. U Haagu su zbog navodnog "zajedničkog zločinačkog pothvata" optuženi generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak, no oslobođeni su 2012. godine nakon žalbenog postupka – presuda je potvrdila legitimnost Oluje kao vojne operacije. 🇭🇷 Današnji značaj: Oluja je i dalje važan simbol hrvatske slobode i neovisnosti. Danas se slavi kao državni praznik – 5. kolovoza u Kninu se tradicionalno održava središnja svečanost. ⚖️ Politička pozadina i kontekst 1. Međunarodna situacija prije Oluje: Godine 1995. međunarodna zajednica bila je sve manje tolerantna prema statusu quo u bivšoj Jugoslaviji, posebno nakon masakra u Srebrenici (srpanj 1995.). Hrvatska je imala političku podršku SAD-a, osobito kroz vojni program obuke i savjetovanja "MPRI". Postojao je neslužbeni pristanak međunarodne zajednice da Hrvatska vojno riješi pitanje RSK, uz uvjet ograničenog trajanja i što manje civilnih žrtava. 2. Uloga hrvatskog vodstva: Predsjednik Franjo Tuđman i vrh HV-a planirali su operaciju kao završni čin za oslobađanje teritorija, uz diplomatski pritisak da se izbjegne dugotrajni rat. Paralelno se pokušavalo pregovarati (npr. Plan Z-4, koji su Srbi odbacili), ali bez rezultata. 🧠 Vojna taktika i izvedba 1. Ključne snage: HV (Hrvatska vojska) i specijalne jedinice MUP-a – oko 130.000 ljudi. Komandanti: Ante Gotovina (Južno bojište), Ivan Čermak, Mladen Markač, Petar Stipetić, itd. 2. Glavne bojišnice: Napad iz više pravaca: Lika, Kordun, Banovina, sjeverna Dalmacija. Glavni cilj: okružiti i slomiti obranu oko Knina, a zatim osloboditi ostale dijelove. 3. Brzina i učinkovitost: Operacija je trajala samo četiri dana – što je iznenadilo i protivničku stranu i međunarodne promatrače. Koristila se taktika iznenadnog masovnog udara, koordiniranog napada iz više smjerova, čime je RSK brzo slomljena. 🧭 Uloga stranih sila i reakcije 🔹 SAD: Iako nisu izravno sudjelovali, Amerikanci su kroz MPRI savjetovali Hrvatsku o modernizaciji oružanih snaga. Neizravna podrška SAD-a uoči i nakon Oluje. 🔹 UN i EU: U početku zabrinuti zbog izbjegličke krize i izvješća o zločinima. No kasnije su prihvatili operaciju kao čin legalne reintegracije teritorija. 🔹 Srbija: Milošević se distancirao od Knina, svjestan da bi izravan rat s Hrvatskom doveo do daljnjih sankcija i moguće intervencije NATO-a. 🔥 Posljedice za BiH i kraj rata Oluja je slomila RSK, ali i omogućila vojnu ofenzivu u Bosni, tzv. Maestral i Južni potez, u suradnji s Armijom BiH. To je dovelo do sloma bosanskih Srba i natjeralo ih za pregovarački stol. Daytonski sporazum (studeni-prosinac 1995.) formalno je završio rat u BiH. 🚨 Kontroverze i zločini Nakon vojne pobjede, došlo je do paleža sela, ubojstava civila i staraca, pljački – osobito na Kordunu i Banovini. Hrvatska država nije naredila te zločine, ali ih nije odmah efikasno spriječila. Gotovina i Markač su optuženi u Haagu, ali oslobođeni jer nije dokazana zapovjedna odgovornost. 📆 Današnje obilježavanje kolovoza je državni praznik: ➤ Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ➤ Dan hrvatskih branitelja Glavna proslava održava se svake godine u Kninu uz vojnu paradu, polaganje vijenaca, mise i nastupe.

Nakon pisanja portala Direktno DORH pokrenuo postupak protiv majora JNA Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) pokrenulo je postupak protiv majora JNA i oficira pobunjeničke srpske vojske u Domovinskom ratu. U pitanju je major Bauk kojeg se sumnjiči za moguće počinjenje ratnih zločina i saznanja o počiniteljima istih. On je nekoliko dana uoči vojno-redarstvene akcije Oluja prijetio Hrvatima čak i u TV izjavama. Sada navodno živi u Hrvatskoj, na području Gračaca pod imenom Rade Drezgić. Također, navodno prima i hrvatsku mirovinu, a navodno na njegov račun sjedaju i proračunski poticaji za njegov OPG. Kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu ranije je podnio nezavisni zastupnik skupštine Zadarske županije Mate Lukić, a o majoru Bauku nakon prijave je pisao i portal Direktno. Izbrisao sporne fotografije "Majore, dalje će institucije RH odraditi svoje. Ne znam jesu te odveli, ali ako nisu brzo će. Ispričaj sve što znaš. Olakšaj si savjest", napisao je Lukić na svom Facebook profilu nakon što je DORH pokrenuo istragu. Major Rade Drezgić, prema dostupnim podacima, se tako i zvao i ranije, a iz nekog čudnog razloga za TV se predstavljao "majorom Baukom". Prema dokumentima zarobljenima nakon Oluje Drezgić je od svibnja do kolovoza 1995. bio zapovjednik 2. pješačke brigade u Kistanjama 7. sjevernodalmatinskog korpusa vojske tzv. RSK. Uoči Oluje prijetio je Hrvatima i priviđale su mu se ustaše: Sada živi u Hrvatskoj pod drugim imenom i prijavljen je DORH-u. 🔗👇 https://direktno.hr/direkt/uoci-oluje-prijetio-je-hrvatima-i-prividale-su-mu-se-ustase-sada-zivi-u-hrvatskoj-pod-drugim-imenom-i-prijavljen-je-dorh-u-376707/ Podsjetimo, nakon što je dobio upit portala Direktno Drezgić je neke od fotografija uslikane tijekom Domovinskog rata na kojima nosi odore pobunjeničkih postrojbi izbrisao sa svog Facebook profila. Opširnije 👇 https://direktno.hr/direkt/nakon-pisanja-portala-direktno-dorh-pokrenuo-postupak-protiv-majora-jna-ispricaj-sve-sto-znas-377135/

Nevrijeme stiglo u Hrvatsku, padala tuča veličine oraha U Hrvatsku je u popodnevnim satima stiglo najavljeno nevrijeme. DHMZ je još ranije najavio da je najveća vjerojatnost za grmljavinsko nevrijeme praćeno jakim i olujnim vjetrom na sjevernom Jadranu te u središnjim predjelima. Olujna nevremena zahvatila su danas od 16:47 do 18 sati dio Koprivničko-križevačke županije (područje Križevaca, Koprivnice, Sv. Ivana Žabno i Malog Bukovca) te od 18 do 19 sati područje grada Rijeke, izvijestilo je Ravnateljstvo Civilne zaštite MUP-a. Županijski centar 112 Koprivnica zaprimio je petnaestak dojava o rušenju stupova el. energije i stabala na prometnice; zbog kvara na dalekovodu i pada stabala na stupove el. energije bez opskrbe el. energijom je više naselja na području Križevaca i općine Sv. Ivan Žabno; ekipe HEP-a su na terenu i u tijeku je otklanjanje kvarova Županijski centar 112 Rijeka zaprimio je dvadesetak dojava o rušenju stabala; u Ulici Save Vukelića stablo je palo na dva vozila (nema ozlijeđenih osoba); nije bilo prekida u opskrbi el. energijom. Nevrijeme je bilo i kod Svetog Ivana Zeline. Kako je za Večernji list javila čitateljica, tamo je padala tuča veličine oraha. Nevrijeme prvo poharalo Sisak i okolicu Olujno nevrijeme zahvatilo je u nedjelju popodne i dio Sisačko-moslavačke županije, područja Popovače, Sunje i Dvora, a zbog kvara na dalekovodu bez struje je više naselja u Dvoru, izvijestio je Ravnateljstvo Civilne zaštite MUP-a. Olujno nevrijeme zabilježeno je od 15:10 do 16.10 sati. Na području Popovače zabilježena je pojava sitnije tuče, a Županijski centar 112 Sisak zaprimio je desetak dojava o rušenju stupova električne energije i stabala na prometnice. Zbog kvara na dalekovodu, bez opskrbe električne energijom je više naselja na području općine Dvor. Prognoza za ponedjeljak Promjenljivo oblačno uz sunčana razdoblja i vrlo nestabilno. Mjestimice kiša, moguće i obilnija, osobito na zapadu. Ponegdje i jače izraženi pljuskovi s grmljavinom, a lokalno je vrlo vjerojatno i grmljavinsko nevrijeme. Povremeno umjeren jugozapadnjak, u središnjim i istočnim predjelima uz nestabilnosti će okrenuti na prolazno jak do olujan sjeverozapadnjak. Na Jadranu umjereno jugo i jugozapadni vjetar, uz nevere ponegdje i olujan. Najniža temperatura zraka od 18 do 21, a na Jadranu od 20 do 25 °C. Najviša uglavnom između 26 i 31, a na obali i otocima 28 i 32 °C. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/olujno-nevrijeme-stiglo-u-hrvatsku-kod-siska-srusena-stabla-naselja-ostala-bez-struje-20250706

Dana 8. lipnja godine navršila se tužna, ovaj put tridesetdruga obljetnica jednog od najtežih stradanja travničkih Hrvata. Na taj dan 1993. godine u ranim jutarnjim satima počeo je masovni napad tzv. Armije R BiH iz više pravaca na istočni i sjeveroistočni dio općine Travnik na ona naseljena mjesta u kojima su živjeli Hrvati, te iz pravca Travnika prema Donjem i Gornjem Putićevu. Napad je počeo u 4,30 sati iz pravca Zenice na Ovnak, Grahovčiće, Čukle, Orašac, Rudnik Bila, dok je drugi pravac napada bio usmjeren iz rejona Mehurića prema Podstinju, Gornjim Maljinama, Radonjićima, Bukovici i Gučoj Gori.Iz pravca Travnika također je napad išao u pravcu Gornjeg i Donjeg Putićeva. Dakle napad je bio usmjeren na prostor tri katoličke župe i to Brajkovića, Guče Gore i preostalog dijela župe Dolac na kojima Hrvati stoljećima žive s ciljem njihova protjerivanja s preostalog dijela općine Travnik sa kog još nisu do tada protjerani. Do toga dana, Hrvati su počev od 04. lipnja, već protjerani sa zapadnog dijela općine i to sa čitavog prostora od samog grada Travnika do Turbeta s obje strane rijeke Lašve, ali isto tako i sa Vilenice, Gornjeg Dolca, Grahovika, Polja Slavka Gavrančića i Dolca na Lašvi te dijela Gornjeg i dijela Donjeg Putićeva. Hrvati su još ranije, 24.04.1993.g. protjerani iz Miletića nakon zločina koje su počinili pripadnici te tzv. Armije u tom selu kao i Podova.To je bio dan kada su se pored protjerivanja, dogodili i najteži zločini prema civilnom stanovništvu i zarobljenicima. Toga dana ubijeno je više od 137 Hrvata, vojnika i civila. Sve to u samo jednom danu. Samo na Bikošima je tada strijeljano 36 zarobljenika i civila, neki ni do danas nisu pronađeni. Bio bi dugačak spisak nabrajati sve žrtve, ali ne može se ne spomenuti ubojstvo oca i tri sina u obitelji Lauš iz Čukala, trojice braće Balta iz Podstinja, malodobnog Sreće Marjanovića ili ranjenog Pere Matkovića kojima su odsječene glave ili sa kućom spaljene starice Mare Gazibarić u Čuklama. Sve su to zločini koje zdrav razum ne može shvatiti. U ime koga ili u ime čega su činjeni? Danas, dvadesetšest godina poslije kada se analizira to vrijeme,događanja i posljedice tih događanja, vidljivo je da se radilo o dobro planiranoj i duže vrijeme pripremanoj vojnoj akciji na protjerivanju stanovništva hrvatske nacionalnosti sa prostora na kojima stoljećima žive. Nakon dvadesetsedam godina vidljivo je da su se u dobrom dijelu ostvarile namjere onih koji su činili ta zlodjela. Bio je to klasičan primjer etničkog čišćenja navedenih prostora od hrvatskog življa. Posljedice su itekako vidlijve. Ljudskih stradanja kao i uništavanja cjelokupne imovine Hrvata i njihovih domova imao je za posljedicu da je povratak na navedene prostore ostvaren u zanemarivom broju.Tako danas ima sela u kojima više ne živi niti jedan Hrvat kao npr. Bikoši, Orašac, Mišonica, Miletići, Šarići-Kosovo, ili Podovi, Čukle, Rudnik-Bila te još neka mjesta sa zanemarivim brojem povratnika, dok se u ostala naselja nije vratio ni približan broj ranijeg stanovništva. Ovim navedenim stradanjima prethodili su zločini koji su se do tada već desili nad Hrvatima u travničkoj općini. Oni su samo bili nagovještaj onoga što će se desiti 08.lipnja 1993. godine. Crodex.net

Prijeti grmljavinsko nevrijeme! 'Budite na oprezu zbog mogućih jačih grmljavinskih nevremena. Posebno pripazite u izloženim područjima kao što su planine, šume i livade odnosno otvoreni tereni', navodi se na stranicama Meteoalarma Kako navodi DHMZ, u ponedjeljak se očekuje promjenjivo oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima, nestabilno. "Mjestimice kiša, ponegdje i pljuskovi s grmljavinom, češće u unutrašnjosti. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni, na istoku sjeverozapadni, a na Jadranu i jugo. Najviša temperatura većinom između 19 i 23 °C", stoji na stranicama DHMZ-a. Za ponedjeljak aktivirao se žuti Meteoalarm zbog mogućeg grmljavinskog nevremena koje prijeti Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Osječkoj regiji. "Mjestimice su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Vjerojatnost grmljavine veća od 65 posto. Budite na oprezu zbog mogućih jačih grmljavinskih nevremena. Posebno pripazite u izloženim područjima kao što su planine, šume i livade odnosno otvoreni tereni. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom", navodi se na stranicama Meteoalarma. 'Atmosfera iznad nas je izuzetno nestabilna' Slično vrijeme se očekuje i u utorak. "Djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. Krajem dana u sjevernim predjelima, u gorju i na sjevernom Jadranu mjestimice pljuskovi. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni, na Jadranu i jugo. Minimalna temperatura zraka od 7 do 11, na Jadranu od 13 do 16, a maksimalna uglavnom između 19 i 23 °C", navodi DHMZ na svojim stranicama.

Stiže nagla promjena vremena Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je ozbiljna upozorenja za gotovo cijelu Hrvatsku zbog promjene vremena koja se očekuje u četvrtak i petak. Nakon stabilnog i sunčanog prijepodneva, poslijepodne donosi naglu promjenu, uz naoblačenje, kišu, izraženije pljuskove i grmljavinske nepogode, osobito u unutrašnjosti. U četvrtak će već od sredine dana u sjevernim krajevima doći do pogoršanja vremena, a prema večeri će se oborine proširiti i na Jadran. Lokalno se očekuju obilni pljuskovi, a moguće su i grmljavinske oluje. Najviša dnevna temperatura kretat će se između 20 i 25 stupnjeva Celzijevih. Vjetar će također biti značajan faktor – jugozapadnjak će u unutrašnjosti popodne okrenuti na sjeverni, povremeno pojačan, a na Jadranu će navečer zapuhati jaka, mjestimice i olujna bura, osobito podno Velebita. U petak se očekuje djelomično razvedravanje, osobito na sjevernom Jadranu gdje će prevladavati pretežno sunčano vrijeme. Ipak, u Gorskom kotaru, Lici i dijelovima središnje Hrvatske mogući su poslijepodnevni lokalni pljuskovi. Na jugu Dalmacije još će tijekom prijepodneva biti kiše i grmljavine. Bura će u petak biti najizraženija – u riječkoj regiji, na Kvarneru i u Velebitskom kanalu DHMZ je izdao narančasto upozorenje zbog vrlo jakih, pa i orkanskih udara koji mogu prelaziti 110 km/h. Zbog toga se građanima savjetuje da izbjegavaju boravak na otvorenom i dodatno osiguraju pokretne predmete. Jutarnje temperature zraka bit će znatno niže – na kopnu između 3 i 8 °C, a na Jadranu od 10 do 15 °C. Najviše dnevne temperature neće prelaziti 17 °C u unutrašnjosti, dok će na Jadranu biti nešto ugodnije, s temperaturama između 17 i 22 °C. Stručnjaci ističu kako će se nestabilno i svježije vrijeme nastaviti i tijekom vikenda, uz mogućnost povremenih pljuskova, osobito u nedjelju poslijepodne kada se ponovno očekuje grmljavina.