Poremećaji u željezničkome prometu na dionici od Dugog Sela do Novske Zbog radova na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugoga kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci pruga Dugo Selo – Novska bit će zatvorena za promet između kolodvora Dugo Selo i Ivanić-Grad od 22. kolovoza u 0.40 sati do 24. kolovoza 2025. u 23.00 sata. U tom razdoblju umjesto dijela vlakova vozit će autobusi, a dio vlakova bit će otkazan na relacijama od Zagreb Glavnog kolodvora do Dugog Sela i Novske u oba smjera. Više informacija o posebnoj regulaciji prometa putnici mogu pronaći na mrežnim stranicama HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza te u kolodvorima i stajalištima. 👇 https://www.hzinfra.hr/posebna-regulacija-prometa-dugo-selo-novska-22-24-8-2025/ Za to vrijeme izvodit će se radovi na spajanju novog dijela pruge na postojeći dio na pružnoj dionici Dugo Selo – Prečec. Po završetku projekata, vrijednog 200 milijuna eura sufinanciranog iz EU-ovih fondova, pruga od Dugog Sela do Križevaca postat će dvokolosiječna i osposobljena za brzine do 160 km/h. Puštanje u promet oba kolosijeka na ovoj dionici očekuje se do kraja godine, a završetak svih radova u 2026. https://www.sisak.info/2025/08/20/poremecaji-u-zeljeznickome-prometu-na-dionici-od-dugog-sela-do-novske/

Počeli radovi na uređenju Perivoja Viktorovac Najveća zelena oaza u Sisku, Perivoj Viktorovac, popularna Šumica, krenula je u obnovu. Prije nekoliko dana u rad su uvedeni izvođači koji će urediti gotovo 7 hektara prirode. Planira se povezivanje biciklističke staze između Strossmayerove i Aleje narodnih heroja kao i uvođenje javne rasvjete. Izgradit će se i dječje igralište, 1000 kvadrata javnog trga uz otvoreni paviljon i šetnica s nadstrešnicom, zamijenit će se vodovod i odvodnja, a atraktivni će biti kišni vrtovi. Perivoj će dobiti javnu česmu, javne sanitarne prostorije, a cijeli prostor bit će povezan pričom o Perivoju kroz interpretacijske ploče. Projekt uređenja ukupno vrijedan 4,1 milijuna eura, financira se kroz ITU mehanizam i iz Proračuna Grada Siska, a u Perivoj će donijeti niz novih sadržaja, urbane i komunalne opreme. Rok za izvođenje radova je 14 mjeseci. https://sisakportal.hr/sisak/poceli-radovi-na-uredenju-perivoja-viktorovac

Kad u današnjem evanđelju čitamo o gradovima Korozainu, Betsaidi i Kafarnaumu, lako možemo reći: "Pa kako se nisu obratili na tolika Isusova čudesa?", ali pogledajmo malo današnje vrijeme. Zapadni svijet je sa porastom znanosti sve više zatvoren za divljenje Božjim djelima i daje pozornost samo stvarima sa oznakom "stručnjaci potvrdili" ili "istraživanja su pokazala". Na sve nadnaravno i čudesno odmahnemo rukom i kažemo "sigurno postoji znanstveno objašnjenje za ovo". Po čemu smo onda drugačiji od njih? To me podsjeća na priču kad je teolog šetao parkom i sjeo na klupu kraj nekog čovjeka koji je čitao Bibliju. U jednom trenutku čovjek s Biblijom počne vikati: "Slava ti Ɓože! Tako si velik!" Teolog ga upita što je takvoga pročitao, a ovaj mu kaže: "Tu piše da je Bog rastvorio Crveno more i učinio da Izraelci prođu prijeko po suhom!" Na to teolog kaže: "Ma nije to bilo baš tako. Zapravo su našli mjesto gdje je bio plićak za vrijeme oseke i prešli prijeko." Čovjek se malo zamislio i nastavio dalje čitati. Nije prošlo 2 minute kad ponovo počne vikati: "Slava ti Bože! Kako si velik!" Teolog ponovo upita zašto viče, a ovaj mu kaže: "Pa prema tome što ti kažeš, Bog je potopio cijelu Faraonovu vojsku, kola i konjanike u plićaku!" Zašto Isus kaže da moramo postati kao djeca ako želimo ući u Kraljevstvo Božje? Pa zato jer su djeca sposobna svemu se diviti, sve upijati, puno pitati i imaju povjerenje da će se mama i tata pobrinuti za sve njihove potrebe. Takav mora biti i naš odnos prema Bogu i Božjim djelima. Kao tradicionalni katolici previše banaliziramo sve ono što Bog čini u našim i tuđim životima i time se zatvaramo za divljenje i slavljenje Boga, za ono što nas stavlja u ispravan položaj prema Bogu i što nas posvećuje. Molimo za poniznost i za milost divljenja, da poput sv. Franje i tolikih svetaca prepoznajemo Božja čudesa u svakom našem dahu i otkucaju srca, u svakom novorođenom djetetu, u svakoj biljčici i životinji, u svemu stvorenom i da podamo Bogu hvalu i slavu koja mu pripada. Počnimo život koji nadilazi svaki razum! Bog te blagoslovio! https://hilp.hr/liturgija-dana/utorak-15-7-2025/

💕Milutin Kekin nije naš – i nikad neće biti! Dok Milutin i njegova “mlada partizanka” Ivana danas glume antifašiste iz udobnih fotelja, pitam ih: gdje ste bili ’91., kad je fašizam pod zvijezdom petokrakom razarao Hrvatsku? Kad su Vukovar, Škabrnja i naši gradovi gorjeli, kad su naši branitelji ginuli da bi Hrvatska bila slobodna? Niste bili tada, a sada vam smeta što pjesmom slavimo svoje pobjede! Smeta vam što nismo kleknuli pred zvijezdom koja nam je donijela smrt i progon. Mladi, ne dajte da vam lažiraju povijest. Branitelji, znamo tko smo i za što smo se borili! Petokraka nam nikad više neće diktirati život – ni ideološki, ni kroz pjesme!💕 https://fb.watch/AR2vFvIpyk/ #DomovinskiPokret #domoljublje #DomovinskiRat

Molitelji su se kao i svake prve subote okupili na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, ali i u drugim gradovima diljem Hrvatske. ♥️

CIJENE SLADOLEDA U NJEMAČKOJ, AUSTRIJI I ŠVICARSKOJ Kako se bliži ljeto tako i cijene sladoleda u Hrvatskoj opet postaju tema dana jer se već sada u nekim hrvatskim priobalnim gradovima cijene kreću i do 4 eura!?! A kako je to u drugim europskim državama? Njemački portal specijaliziran za razne vrste kupona, coupons.de, sastavio je indeks cijena sladoleda za 2025. godinu. Njihov tim je u razdoblju od 31. ožujka do 8. travnja 2025. ispitivao slastičarne diljem Njemačke, Austrije i Švicarske. Ključni rezultati su mnoge Nijemce iznenadili. Evo i zašto. U prosjeku kuglica sladoleda u Njemačkoj 2025. košta 1,81 euro. Postoje veliki regionalni rasponi u cijenama: razlika između najjeftinije i najskuplje kuglice iznosi 1,07 eura. U turističkim mjestima, velikim gradovima i na jugu Njemačke cijene su više, izvješćuje Fenix-magazin. Najskuplja kuglica je na otoku Sylt - 2,50 eura. Berlin je ove godine pretekao München za 7 centi i sada je najskuplji grad u Njemačkoj s 2,17 eura po kuglici. Najjeftinije prolaze ljubitelji sladoleda u Halleu (Saale), gdje kuglica košta samo 1,43 eura. Najniža cijena zabilježena u Njemačkoj je 1 euro, najviša 3 eura po kuglici. U Austriji i Švicarskoj sladoled je uglavnom skuplji nego u Njemačkoj. U prosjeku kuglica sladoleda u Njemačkoj 2025. košta 1,81 euro. Postoje veliki regionalni rasponi u cijenama: razlika između najjeftinije i najskuplje kuglice iznosi 1,07 eura. U turističkim mjestima, velikim gradovima i na jugu Njemačke cijene su više. Berlin je ove godine pretekao München za 7 centi i sada je najskuplji grad u Njemačkoj s 2,17 eura po kuglici. Najjeftinije prolaze ljubitelji sladoleda u Halleu (Saale), gdje kuglica košta samo 1,43 eura. Najniža cijena zabilježena u Njemačkoj je 1 euro, najviša 3 eura po kuglici. U Austriji i Švicarskoj sladoled je uglavnom skuplji nego u Njemačkoj. U analizi cijena sladoleda za 2025. godinu uočeno je da su cijene najviše u velikim gradovima. Oni koji žive u najvećim njemačkim gradovima često plaćaju više. Berlin vodi s 2,17 eura po kuglici – 24 centa više nego prošle godine. München slijedi s 2,10 eura, a zatim Stuttgart s 2,03 eura. U top 10 skupih gradova su i Hannover, Aachen, Münster, Göttingen i Nürnberg. U Duisburgu, Kaiserslauternu i Hofu, cijene su 11 do 14 centi ispod prosjeka od 1,81 eura. Turističke regije skuplje su od njemačkog prosjeka. Tako su regije uz Sjeverno i Baltičko more, (popularna odredišta za odmor) skuplje od nacionalnog prosjeka. Prosječna cijena kuglice sladoleda u tim područjima iznosi 2,12 eura. Na otoku Sylt cijena doseže čak 2,50 eura. U St. Peter-Ording kuglica stoji 2,30 eura, a u Binzu na Rügenu 2,00 eura. Na otoku Norderney i u Kühlungsbornu cijene su 1,95 odnosno 1,83 eura – nešto povoljnije. U Austriji, kako prenosi Fenix-magazin, u gradovima kao što su Graz, Linz, Beč, Salzburg i Innsbruck, cijene dosežu i do 2,22 eura. Najpovoljniji grad je Salzburg, s točno 2,00 eura po kuglici. U susjednoj Švicarskoj situacija je drastično skuplja tim prije što su i cijene hrane u Švicarskoj znatno više nego u Njemačkoj – pa to vrijedi i za sladoled. Prosječno, porcija sladoleda košta 4,19 CHF, što je gotovo 4,50 eura. Najskuplji gradovi su Ženeva s 5,07 CHF i Luzern s 5,03 CHF, a slijede Basel s 4,85 CHF, Lausanne 4,83 CHF, Bern: 4,53 CHF... U gradovima Winterthur, Zürich, St. Gallen i Lugano cijene se kreću između 3,83 i 4 CHF. Schaffhausen nudi najpovoljnije – 3 CHF, i time je najjeftiniji u zemlji. Porcije sladoleda u Švicarskoj razlikuju se od njemačkih – često se radi o količinama koje odgovaraju između jedne i tri kuglice, pa je izravan izračun težak. I u Njemačkoj neke slastičarne ostavljaju istu cijenu, ali smanjuju veličinu kuglice, što dodatno zamagljuje usporedbu. Na slici cijene sladoleda u Frankfurtu (izvor: Fenix-magazin.de) #sladoled #cijene #Njemačka #Austrija #Švicarska

#dvorište #radovi #priprema

#radovi #kuca #stepenice

#radovi #kuca #stepenice

#radovi #kuca #balkon

#radovi #kuca #balkon

#radovi #kuca #balkon #Ankica