Vezano uz veću prisutnost policije u naselju Palanjek, policija od sinoć ima intervenciju i provode se kriminalistička istraživanja vezano za kaznena djela prijetnje i oštećenje tuđe stvari. Nekoliko osoba je uhićeno. #Palanjek #Sisak #policija #prisutnost #viralno #intervencija #KaznenaDjela

"DVIJE FELGE" Šibenska policija objavila detalje jučerašnje vožnje bez dvije gume: "Bila je pijana i drogirana" Jučer, 5. listopada u 12.20 sati u Dubravi kod Šibenika policijski službenici Postaje prometne policije Šibenik zaustavili su osobno vozilo šibenskih registarskih oznaka bez prednjih i zadnjih desnih pneumatika. Izvršenom kontrolom je utvrđeno da vozačica upravlja vozilom za vrijeme dok joj je izrečena zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije te uz prisutnosti alkohola u organizmu od 1,27 g/kg. Zbog sumnje da vozilom upravlja i pod utjecajem droga ili lijekova policijski službenici su vozačici ponudili testiranje na prisutnost droge u organizmu te je obavljenim preliminarnim testiranjem utvrđena prisutnost droge u organizmu, dok je izričito odbila ponuđeno vađenje krvi i urina poradi analize i vještačenja. Vozačica je uhićena zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je tijekom današnjeg dana uz optužni prijedlog dovedena na Prekršajni odjel Općinskog suda u Šibeniku. U optužnom prijedlogu zatražena je kazna zatvora u trajanju od 30 dana, ukupna novčana kazna u iznosu od 2240,0 eura te izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima "B" kategorije u trajanju od 12 mjeseci. Sud je vozačici odredio zadržavanje u trajanju od 15 dana te je ista predana u zatvor u Šibeniku. 👇 https://www.morski.hr/

Sateliti snimili najnaprednije kineske bombardere na spornom otoku Kina je rasporedila dva svoja nedavno modernizirana bombardera H-6 na sporni otok u Južnom kineskom moru, otkrile su satelitske snimke, prenosi Telegraph. Fotografije koje je snimila tvrtka Maxar Technologies prikazuju dva zrakoplova na pisti otoka Woody, koji je dio arhipelaga Paracel. Snimke su nastale 19. svibnja. Bombarderi dugog dometa H-6 potječu iz 50-ih godina prošloga stoljeća i temelje se na sovjetskom dizajnu, ali su modernizirani te sada mogu nositi i hipersonične i nuklearne projektile. Smatraju se najnaprednijim kineskim bombarderima, a ovo je prvi put u posljednjih pet godina da su stacionirani na tom otoku. Na istim su snimkama također uočena dva transportna zrakoplova Y-20 te zrakoplov KJ-500 u blizini otoka Woody. KJ-500 smatra se ključnim za kinesku sposobnost izvođenja sve složenijih zračnih i pomorskih operacija. Otok Woody nalazi se gotovo jednakoj udaljenosti od Kine i Vijetnama – oko 350 km od kineske, odnosno 400 km od vijetnamske obale. Otočje Paracel već je dugo u središtu teritorijalnog spora između te dvije zemlje. Vjeruje se da se ispod otoka nalaze značajne rezerve prirodnog plina i nafte, iako nije bilo puno istraživanja. Kina je rasporedila dva svoja nedavno modernizirana bombardera H-6 na sporni otok u Južnom kineskom moru, otkrile su satelitske snimke, prenosi Telegraph. Fotografije koje je snimila tvrtka Maxar Technologies prikazuju dva zrakoplova na pisti otoka Woody, koji je dio arhipelaga Paracel. Snimke su nastale 19. svibnja. Bombarderi dugog dometa H-6 potječu iz 50-ih godina prošloga stoljeća i temelje se na sovjetskom dizajnu, ali su modernizirani te sada mogu nositi i hipersonične i nuklearne projektile. Smatraju se najnaprednijim kineskim bombarderima, a ovo je prvi put u posljednjih pet godina da su stacionirani na tom otoku. Na istim su snimkama također uočena dva transportna zrakoplova Y-20 te zrakoplov KJ-500 u blizini otoka Woody. KJ-500 smatra se ključnim za kinesku sposobnost izvođenja sve složenijih zračnih i pomorskih operacija. Otok Woody nalazi se gotovo jednakoj udaljenosti od Kine i Vijetnama – oko 350 km od kineske, odnosno 400 km od vijetnamske obale. Otočje Paracel već je dugo u središtu teritorijalnog spora između te dvije zemlje. Vjeruje se da se ispod otoka nalaze značajne rezerve prirodnog plina i nafte, iako nije bilo puno istraživanja. Sukob s Filipinima Kina je 2012. godine na otoku Woody izgradila grad Sansha, koji Peking koristi za administrativno upravljanje ostatkom otočja Paracel, kao i otočjem Spratly koje se nalazi južnije. Od tada je otok Woody prerastao u urbano središte s oko 2300 stanovnika, a ima i zračnu luku, škole, sud, kino i bolnice. The Asia Maritime Transparency Initiative, projekt u sklopu američkog think tanka Center for Strategic and International Studies, procjenjuje da Kina na otočju Paracel ima najmanje 20 vojnih ispostava, od kojih tri imaju luke sposobne za prihvat većeg broja brodova, a pet posjeduje helidrome. Otočje Paracel također čini strateški trokut zajedno s otočjem Spratly i grebenom Scarborough, koji je Kina zauzela od Filipina u napetom sukobu 2012. godine. U travnju su tijekom godišnje vojne vježbe Filipina i SAD-a pod nazivom Balikatan, četvorica muškaraca postavila kinesku zastavu na pijesak Sandy Caya u otočju Spratly, što je izazvalo žestoku reakciju Manile. Prednost za Peking Mjesec dana ranije, dva H-6 bombardera uočena su iznad grebena Scarborough, netom prije posjeta američkog ministra obrane Petea Hegsetha Filipinima. Vincent Kyle Parada, bivši analitičar filipinske mornarice, izjavio je za Telegraph da je kinesko učvršćivanje prisutnosti u tim područjima strateški opravdano. “Kineska prisutnost na svakom od tih položaja omogućuje Pekingu nerazmjernu kontrolu u Južnom kineskom moru, bilo kroz ometanje gospodarstva, ograničavanje slobode plovidbe ili sigurnost na moru”, objasnio je Parada. Tajming raspoređivanja bombardera H-6 na Paracel vjerojatno nije slučajno. Očekuje se da će britanski nosač zrakoplova sljedeći mjesec uploviti u Južno kinesko more, dok u petak započinje Shangri-La dijalog, najveći azijski obrambeni summit na kojem, prema izvješćima, kineski ministar obrane neće sudjelovati. https://x.com/BigBreakingWire/status/1927972084484911368?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1927972084484911368%7Ctwgr%5E5ce29449f268242e52da2d0e07a3f792309a8f76%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.telegram.hr%2Fvijesti%2Fsateliti-snimili-najnaprednije-kineske-bombardere-na-spornom-otoku-analiticari-tajming-nije-slucajan%2F

Ovi avioni će tutnjati nad Hrvatskom: 'Jasno je kakva se poruka želi pokazati' Velika vojna vježba na europskom nebu. Borbeni Rafalei i F-16 u ponedjeljak su pokazivali što mogu nad Poljskom. Priliku da prati spektakularan događaj jedina TV ekipa iz Hrvatske bila je ona RTL-a Danas, a reporter Mario Jurič uživo se javio iz vojne baze u Poznanju. "Ovom vježbom definitivno se želi pokazati je da je Europa sigurna i da se na toj sigurnosti želi raditi i dalje. Nalazimo se u društvo tri od šest Rafalea koji su posljednjih dana letjeli nebom iznad Europe i sudjeluju u velikoj vježbi PÉGASE Grand Nord. S ostalim zrakoplovima, poljskim F-16, odmaraju nakon napornog dana i velikih vježbi. Ti zrakoplovi letjeli su pored na nebu iznad Poljske, a ovih dana letjeli su i iznad Švedske i Estonije", priča naš reporter. "Potpuno je jasno da vježba dolazi u trenutku dok vlada zabrinutost oko budućnosti NATO saveza i američke vojne prisutnosti u Europi. Ovdje nisu samo Rafalei i F-16, tu su i drugi borbeni zrakoplovi iz francuskih zračnih snaga", dodaje Mario Jurič. Vježba PÉGASE nastavlja se u utorak u Hrvatskoj. "U iduća dva dana vježba se nastavlja u Hrvatskoj. Sudjelovat će hrvatske zračne snage, a sve će početi u vojarni 'Pukovnik Marko Živković'. Francuzi bi s hrvatskim pilotima trebali vježbati na nebu iznad Hrvatske. Jasno je da se ovime želi pokazati poruka kako je osim sjevera Europe važan i jugoistok zbog njegove sigurnosti. U priopćenju Ministarstva obrane jasno je kazano da Francuska ovime želi jačati svoje istočno krilo", zaključuje reporter RTL-a Danas Jurič.

Njemački AI dronovi mijenjaju ratnu stvarnost Posebna značajka HF-1 je prisutnost umjetne inteligencije (AI) koja može samostalno identificirati, prepoznati i gađati neprijateljsku metu. Ipak, ukrajinske snage za sada još ne koriste ovu autonomnu funkciju. Umjesto toga, dronovi se usmjeravaju prema unaprijed identificiranim ciljevima uz pomoć navođenja koje zaobilazi neprijateljske sustave elektroničkog ratovanja (EW). Njemački HF-1 dronovi imaju mnoge prednosti osim napredne umjetne inteligencije. Ključna prednost je impresivan domet leta od približno 100 kilometara. Ukrajinska vojska navodi da je optimalna zona uporabe oko 50 kilometara, što omogućuje napade na stražnju logistiku agresora. Dron je izrađen od šperploče, zbog čega je gotovo nevidljiv na radarima. Ova nova generacija AI bespilotnih letjelica predstavlja značajan tehnološki iskorak na modernom bojištu. HF-1 dronovi kombiniraju jednostavnost dizajna s naprednim funkcijama, te pokazuju kako inovacije mogu promijeniti tijek sukoba čak i u najtežim uvjetima. Helsing je dobio dopuštenje njemačke vlade za isporuku svojih proizvoda u Ukrajinu u jesen 2024. godine. Očekuje se da će do kraja 2025. godine Ukrajini biti isporučeno ukupno 6 tisuća HF-1 dronova. Otprilike 1 tisuća ovih bespilotnih letjelica već je u rukama ukrajinskih snaga i aktivno se koristi na bojnom polju.

Googleova umjetna inteligencija riješila desetogodišnji problem! Googleov alat za umjetnu inteligenciju riješio je u dva dana problem za koji je znanstvenicima trebalo desetljeće. José Penadés i njegovi kolege s Imperial Collegea u Londonu proveli su 10 godina otkrivajući kako neke superbakterije postaju otporne na antibiotike. To je rastuća prijetnja, koja svake godine odnosi milijune života. Kad je tim Googleovom alatu dizajniranom za suradnju s istraživačima postavio ovo pitanje, umjetna inteligencija došla je do istog odgovora kao i njihova tada neobjavljena otkrića u samo dva dana. Zaprepašten, Penadés je poslao e-poštu Googleu kako bi provjerio ima li pristup njegovom istraživanju. Tvrtka je odgovorila negativno. Istraživači su svoja otkrića objavili 19. veljače na web poslužitelju bioRxiv, pa još nisu recenzirani. Između ostalog, otkrili su kako umjetna inteligencija ima potencijal sintetizirati sve dostupne dokaze i usmjeriti na najvažnija pitanja i eksperimentalne dizajne. To bi moglo smanjiti broj neuspješnih pokušaja i omogućiti brži znanstveni napredak. Ključ za borbu protiv tihe pandemije Antimikrobna rezistencija (AMR) javlja se kada zarazni mikrobi - poput bakterija, virusa, gljivica i parazita - postanu otporni na antibiotike, čineći osnovne lijekove neučinkovitima. Tiha pandemija, kako nazivaju AMR, predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava jer prekomjerna i zlouporaba antibiotika u medicini i poljoprivredi povećava njenu prisutnost. Procjenjuje se kako je u 2019. godini ubila najmanje 1,27 milijuna ljudi u svijetu. Kako bi istražili problem, Penadés i njegov tim počeli su tražiti načine na koje jedna vrsta superbakterije - obitelj virusa koji inficiraju bakterije poznatih kao kromosomski otoci koji stvaraju kapside (cf-PICI) - stječe svoju sposobnost inficiranja različitih vrsta bakterija. Znanstvenici su pretpostavili kako su virusi to učinili uzimajući repove, koje se koristi za ubrizgavanje virusnog genoma u bakterijsku stanicu domaćina, iz različitih virusa koji inficiraju bakterije. Eksperimenti su dokazali kako su te pretpostavke bile točne, otkrivajući revolucionarni mehanizam u horizontalnom prijenosu gena kojeg znanstvena zajednica prije nije bila svjesna. Prije nego što je itko iz tima javno podijelio svoja otkrića, istraživači su isto pitanje postavili Googleovom alatu. Nakon dva dana dobili su prijedloge, među kojima je bio i onaj za koji su znali kako je točan. To je pokazalo kako je algoritam bio u mogućnosti sagledati dostupne dokaze, analizirati mogućnosti, postavljati pitanja, dizajnirati eksperimente i predložiti istu hipotezu do koje su znanstvenici došli tijekom godina mukotrpnog znanstvenog istraživanja, ali za puno kraće vrijeme. Korištenje umjetne inteligencije od samog početka ne bi uklonilo potrebu za provođenjem eksperimenata, ali da bi im pomoglo da dođu do hipoteze puno prije, čime bi im uštedjele godine rada, piše Yahoo News.

U Hrvatsku stiže strašna vremenska nepogoda preko Sibira, to nismo vidjeli 20 godina Kako piše talijanski Meteogiornale, u posljednje vrijeme najintenzivniji atmosferski ​poremećaji javljaju se s većom ⁣učestalošću‍ i snagom ⁤u određenim geografskim regijama, ocrtavajući jasan obrazac povezan s​ lokacijom. Ovaj fenomen, koji je prisutan na globalnoj razini, rezultat je složene interakcije različitih čimbenika. Morfologija terena, zračne struje te učinak globalnog zagrijavanja igraju odlučujuću ulogu u promjeni tradicionalnih vremenskih obrazaca, čineći neka područja osjetljivijima na ekstremne vremenske uvjete. U meteorološkoj statistici, često se koristi pojam prosječnog vremenskog razdoblja između dva uzastopna događaja jednakog ili većeg intenziteta od zadanih vrijednosti. Drugim riječima, ako se u određenoj regiji, primjerice, velika poplava dogodi svakih 50 godina, a posljednja je bila 2022. godine, možemo očekivati da se nova neće dogoditi sve do 2070. No, kad bi se poplava ponovila već iduće godine, kao što se to dogodilo u talijanskoj regiji Emilia Romagna, postaje jasno da se u našem klimatskom sustavu nešto jako promijenilo. Uz ubrzanje globalnog zagrijavanja, modeli koji predviđaju povratne periode i dugoročne vremenske uzorke postaju sve manje pouzdani. Atmosferski poremećaji sve se rjeđe ponašaju prema starim obrascima, a predviđanja temeljena na prošlim podacima više nisu dovoljno točna za procjenu budućih vremenskih uvjeta. Ova rastuća nesigurnost u predviđanju učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja predstavlja ključan izazov. U mnogim slučajevima, povijesni podaci više ne pružaju pouzdane smjernice, čime se otežava dugoročno planiranje strategija prilagodbe. Upravljanje rizikom od vremenskih nepogoda, kako za infrastrukturu tako i za lokalne zajednice, postaje sve složenije, jer su ekstremne pojave postale nepredvidljivije i intenzivnije nego u prošlosti. Najhladnija u 20 godina Ova pojava naglašava potrebu za novim pristupima u razumijevanju klimatskih promjena i njihovih učinaka, kako bi se ublažila njihova sve jača prisutnost i omogućilo bolje upravljanje posljedicama. Očekuje se da će zima 2024./2025. imati posebno teške vremenske uvjete u Europi, a posebno u Italiji i okolnom području, zbog izuzetno slabog i nestabilnog Polarnog vrtloga. Ovaj klimatski fenomen mogao bi pogodovati dolasku ledenih struja s Arktika, prelazeći preko Sibira i donoseći intenzivne hladne valove većem dijelu kontinenta. Vremenske prognoze pokazuju da bi zima mogla biti jedna od najhladnijih u posljednjih dvadesetak godina, s temperaturama znatno ispod sezonskih prosjeka i velikim rizikom od hladnih valova i obilnih snježnih oborina. -Dnevnohr